navigacija Naslovnica Premium

STRAH OD PLATFORMI NA JADRANU

1.6.2015 21:12

Hrvatska pred dilemom: Nafta ili turizam?

„Ne mora da znači da će doći do katastrofe, ali i samo jedan incident je dovoljan. Ovdje svi živimo od turizma i ribolova"

Hrvatska pred dilemom: Nafta ili turizam? Ilustracija
Foto: Shutterstock Autor: Zoran Radosavljević

Kada je Hrvatska 2013. godine najavila da će objaviti tender za istraživanja nafte i gasa u svojim vodama Jadranskog mora, vlada je podsjetila na iskustvo Norveške kako bi pridobila javnost i odagnala kritike.

„Ukoliko nije opasno za Norvešku ili Škotsku, onda ne bi trebalo da bude opasno ni za nas“, kazao je premijer Zoran Milanović u aprilu, argumentujući incijativu za koju očekuje da bi mogla pomoći Hrvatskoj nakon šest godina recesije, navodi agencija Rojters.

Milanović je na taj način odgovorio na strahove koje je izrazio jedan dio javnosti da je to projekat visokog rizika koji bi mogao zauvijek promijeniti način života na više od 1000 hrvatskih ostrva, nauditi unosnoj turističkoj industriji i životnoj sredini.

Međutim, budući da se u julu očekuje potpisivanje ugovora sa pet odabranih koncesionara, protivljenje lokalnih i međunarodnih aktivista za zaštitu životne sredine, političara pa čak i pop zvijezda sve više raste u okviru kampanje „SOS za Jadran“.

„To bi moglo biti dobro ukoliko bi podrazumijevalo poslove za nas na platformama“, kazao je Ivan Dominis, koji se stara o turističkim jahtama u maloj marini na Dugom otoku, koji se nalazi u blizini lokacije predviđene za bušenje.

ostrvo rab, Hrvatska

Mada mašinerija za bušenje nafte mora biti smještena najmanje 10 kilometara od obale i šest kilometara od bilo kojeg ostrva, Dominis je ipak zabrinut.

„Ne mora da znači da će doći do katastrofe, ali i samo jedan incident je dovoljan. Ovdje svi živimo od turizma i ribolova. Jedno izlivanje i nikada više nećemo moći da očistimo more od nafte“, kazao je on za britansku agenciju.

Dugi otok se nalazi nadomak hrvatskog nacionalnog parka Kornati, nautičkog raja sa kristalno čistim vodama i desetinama mali stjenovitih ostrba. U blizini je takođe i srednjevjekovni Dubrovnik.

Hrvatsku je tokom 2014, godinu nakon ulaska u EU, posjetilo oko 12 miliona turista od kojih je ta zemlja prihodovala sedam milijardi eura, ili oko 17 odsto BDP.

Međutim, to nije bilo dovoljno za rast ekonomije. Proizvodnja je od 2009. godine pala za 13 procenata, a stopa nezaposlenosti je skoro 20 odsto.

Vlada se nada da će potencijal zemlje kada su u pitanju nafta i gas preokrenuti situaciju: preliminarne studije ukazuju da postoje prilično velike količine prirodnog gasa u hrvatskom sjevernom Jadranu, gdje je već počelo izvlačenje, a naftna nalazišta su na jugu.

U januaru, Hrvatska je dodijelila deset licenci za istraživanja nafte i gasa: sedam konzorcijumu Maraton oil sa sjedištem u Hjustonu i austrijskom OMV, dvije INA-i, koja je u vlasništvu Hrvatske i mađarskog MOL-a, i jednu konzorcijumu koji sačinjavaju italijanski ENI i londonski Medoilgas.

Hrvatska proizvodi oko oko 600 000 tona nafte godišnje, što zadovoljava jedva 20 odsto njenih potreba, i oko dvije milijarde kubnih metara gasa, ili 66 odsto godišnje potrošnje. Vlada vjeruje da može proizvoditi više, mada će tačne količine biti poznate tek kada krene istraživanje u sljedećih tri godine, a eksploatacija se ne očekuje prije 2019.

Slični planovi su u toku u Crnoj Gori i Albaniji. Preko mora, Italija već decenijama vadi naftu i gas iz morskog dna – Italija je izvukla 521 742 tone sirove nafte iz Jadrana tokom 2014.

Hrvatski ministar ekonomije Ivan Vrdoljak kazao je za Rojters da vlada računa na oko milijardu eura investicija i nekoliko hiljada radnih mjesta tokom prvih tri do pet godina. Ugovori sa izabranim kompanijama će najvjerivatnije biti potpisani u julu, kazao je Vrdoljak.

Milanović, kojeg očekuju izbori krajem godine, kazao je da Hrvatska „ima patriotsku dužnost“ da utvrdi koje resurse ima na raspolaganju.

Zoran Milanović Milanović 

Ovaj projekat se takođe uklapa u ambicije Hrvatske da postane energetska sila u regionu, sa planovima za izgradnju terminala tečnog prirodnog gasa na ostrvu Krk.

„Hrvatska još nije odlučila da li želi da razvija industriju ili da živi od svoje prirodne ljepote“, kazao je Igor Dekanić, profesor naftnog inžinjeringa na Univerzitetu u Zagrebu, koji podžava ovaj projekat.

„Realno, mislim da je stepen opasnosti izuzetno nizak i ukoliko nađemo određene količine energenata, koristi će svakako prevazići rizike“, kazao je on.

Referendum?

Kritičari su međutim odlučni da stopiraju ovaj poduhvat, bez obzira na moguće ekonomske prednosti.

Hrvatska opoziciona zelena partija Orah, planira da vladi u junu preda peticiju sa zahtjevom da se sprovede nova studija o uticaju na životnu sredinu i javnu debatu. Ovu incijativu podržava i glavna opoziciona HDZ.

Grinpis i druge grupe za zaštitu životne sredine takođe se nadaju da će biti organizovan referendum o bušenju, mada vlada planira da promijeni zakon o prikupljanju neophodnih 400 000 potpisa kako bi osigurala uspjeh.

Iz kompanije Maraton oil saopšteno je za Rojters da planiraju da razgovaraju sa hrvatskim građanima i političarima kako bi odagnali njihove strahove. „Demonstrirali smo našu posvećenost zaštiti životne sredine kroz naše operacije i kroz rad u Meksičkom zalivu, Sjevernom moru, u vodama Zapadne Afrike, Aljaske i u drugim oblastima“, navodi se u njihovom saopštenju.

Međutim liderka Oraha, Mirela Holi, kazala je da se Jadran ne može porediti sa Sjevernim morem ili Meksičkim zalivom.

„Jadransko more je plitko i zatvoreno“, kazala je Holi. „Samo jedna katastrofa i možemo zaboraviti na ekonomiju u cijelom priobalnom regionu“.

Jedan od najpopularnijih hrvatskih pjevača Oliver Dragojević, kazao je u martu da se osjeća obaveznim da ustane protiv plana. „Mi volimo naše more, volimo da se hvalimo njime, ne uništavajmo ga. Mi smo turistička, a ne naftna zemlja“.

Prevela i priredila: Nada Bogetić 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (6 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 16

  • Anton-Adam Staničić 3 godine i 3 mjeseca
    Ne treba biti "ili-ili", nego "i-i". More i obalu treba vrlo strogo zaštititi, a vađenje nafte i plina, ako ih uopće ima, vrlo strogo kontrolirati. Pa ljudi moji, gladnih je na buljuke! A kazne za onečišćenje mora trebaju biti drakonske, pa neka razmisle!
    • 1
    • 0
  • WTF! 3 godine i 3 mjeseca
    Zato ova nasa "elita" nece nikog pitat' nego ce u Budvi za 10ak godina da "nikne" Burj Sveto i Burj Milo :)))
    • 11
    • 1
  • Folirant-prevarant 3 godine i 3 mjeseca
    jos ako nadju naftu doci ce Americki mirotvorci da sire mir u Cg i Hr.
    • 9
    • 2