navigacija Naslovnica Premium

"DUG PUT DO SPORAZUMA"

9.9.2018 08:22

Kako izbjeći novi rat na Balkanu

Teritorijalna razmjena između Srbije i Kosova bi mogla dovesti do destabilizacije čitavog Balkana, ali bi SAD i Njemačka mogle zajedno suzbiti posljedice

Kako izbjeći novi rat na Balkanu Vučić kazao da je došao na Kosovo u cilju očuvanja mira i pokušaja izgradnje boljih odnosa Srba i Albanaca
Foto: Betaphoto Autor: Angelina Šofranac

Nemamo psa u toj borbi“, rekao je Džejms Bejker, američki državni sekretar u junu 1991, govoreći o neminovnom raspadu Jugoslavije.

"Ne isključujemo teritorijalne korekcije … Mislimo da to moraju sami da riješe“, izjavio je nedavno američki savjetnik Džon Bolton povodom razmjene teritorije između Srbije i Kosova.

Kada se bude pisala sljedeća istorija Balkana, ispostaviće se da su ovo dvije izjave sa najviše posljedica koje je dao neki američki zvaničnik, piše Edvard Džozef, profesor američkog Univerziteta “Džons Hopkins”. On navodi da je Bejkerova izjava dala zeleno svjetlo Slobodanu Miloševiću da lansira kompletni arsenal bivše Jugoslavije na secesionističku Hrvatsku i BiH. Gotovo svi sukobi koji su uslijedili u regionu mogli su se izbjeći, piše Džozef.

U autorskom tekstu za američki časopis „Forin polisi“, Džozef piše da Boltonova izjava sada prijeti da poništi više od dvije decenije međunarodnih napora za postizanje mira. „On je sada dao zeleno svjetlo Srbiji i Kosovu da trampe teritoriju kako bi prekinuli zastoj koji traje deceniju, tačnije vijek“, kaže profesor.

On smatra da razmjena teritorija nije dobro rješenje, jer ne može da se drži pod kontrolom, odnosno da se zaustavi na slučaju Kosova.

Ideja o prelasku iz etnički mješovite u homogenu državu je privlačna i bosanskim Srbima i makedonskim Albancima i prilično svim ozlojeđenim manjinama u regionu i stanovništvu dovoljno koncentrisanom da pogura inicijativu za secesijom, piše Džozef.

Dodaje da u slučaju Bosne ne postoji način da se država podijeli a da se ponovo ne potpali rat, ističe i dodaje da bošnjačka većina nikad ne bi pristala na gubitak teritorije na istoku države.

I u slučaju dogovora o podjeli Bosne, rezultat nikako ne bi bio zanimljiv. Za razliku od bilo koje druge etničke grupe u regionu, ono što najviše razlikuje Bošnjake od susjeda je religija. S obzirom na snažni uticaj Turske i drugih bliskoistočnih aktera, nije sigurno da bi Bosna nakon podjele ostala sekularna, navodi američki ekspert. „Gotovo sigurno bi bila opkoljena kopnom jer bi tamošnji Hrvati željeli da se otcijepe.“

Visoki DečaniPripadnici KFOR-a kod manastira Visoki Dečani

A s obzirom na relativno visok procenat regruta Islamske države iz tog regiona, od kojih mnogi namjeravaju da se vrate, najvjerovatniji scenario za Kosovo i Bosnu bio bi sporno, moguće nasilno stavranje ekonomski nestabilne države u srcu Evrope, koja bi bila podložna islamskom uticaju a njene glavne karakteristike bi bile patnja i napuštenost, ističe Džozef.

Sama priča Boltona i visokih evropskih zvaničnika o teritorijalnoj razmjeni je dovoljna da nadraži lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, čiji su potezi u cilju secesije inspirisali lidere Hrvata da traže teći entitet, podsjeća autor. Pribjegavanje teritorijalnim rješenjima je, međutim, uvod u nove sukobe, i zavodljiva logika razmjene teritorije između Srbije i Kosova neumitno prerasta u logiku rata u slučaju Bosne, objašnjava Džozef.

Profesor ističe da isto važi za Makedoniju, navodeći da su tamošnji Albanci blisko povezani sa kosovskim te da je za mnoge međunarodna granica nepostojeća.

"Bez obzira na obećanja albanskih lidera u Makedoniji da će ostati u državi, vratiće se logika secesije posebno kada se novo, etnički homogeno Kosovo, priključi Albaniji. Zašto bi nemirni Albanci u Makedoniji ostali izvan Velike Albanije i zaglavljeni u hladnom odnosu trajno označeni kao manjina?"

Kao i u slučaju Bosne, podjela Makedonije je složen i destabilizujući posao, piše Džozef i predviđa da, ne samo da bi se Albanci svađali oko uslova nego ni dogovorena podjela ne bi trajala. Krnja makedonska država bi odmah pokrenula nadmetanje između Bugarske, Grčke i Srbije za plijen i oživjela Drugi balkanski rat od prije sto godina. Kako god bi podjela plijena bila zamišljena, makar jedna strana bi ostala nezadovoljna, tako da bi, u u ovom slučaju, teritorijalna podjela potpalila sukob umjesto da ga ugasi, obrazlaže Džozef.

Prema njegovoj ocjeni, tajming Boltonove političke izjave je ironičan s obzirom na to da je Vašington pomogao u nedavnom napretku Grčke i Makedonije ka rješavanju dugotrajnih tenzija bez pribjegavanja teritorijalnoj podjeli. „Dvije strane su napravile istorijske i dalekosežne ustupke, što je podsjetnik da je moguć bolni kompromis - suština istinskog pomirenja“.

Džozef kaže da u traganju za jednostavnim rješenjem, zagovornici teritorijalne podjele zanemaraju treću dimenziju - ljudski trošak za manjine koje ostanu. Eventualna razmjena kada je riječ o Kosovu podrazumijeva tri opštine na jugu Srbije naseljene Albancima i četiri opštine na sjeveru Kosova naseljene Srbima, pri čemu bi se, navodi Džozef, mnogo više Srba nego Albanaca našlo „na pogrešnoj strani“.

PreševoSAD dale zeleno svjetlo Srbiji i Kosovu da trampe teritoriju: Preševo

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je suočen sa ozbiljnim dilemama u sprovođenju razmjene teritorije sa kosovskim liderom Hašimom Tačijem, i to ne samo na Kosovu. Značajan dio stanovništva na jugu Srbije čine etnički Srbi, uključujući većinu opštine Medveđa, koja će po svoj prilici bila uključena u razmjenu, a još važnije je to što Koridor 10 presijeca tri opštine na jugu Srbije.

Trgovanje vitalnim autoputem sa Kosovom bi za Srbiju značilo gubitak južnog pristupa moru, preko Makedonije i Grčke, a izgradnja alternativne rute bila bi previše skupa, kaže Džozef.

Uz gubitak pristupa moru preko Crne Gore, obim trgovine i velike kineske infrastrukturne investicije koje obećavaju korist Beogradu, nezamislivo je da bi Vučić predao Koridor 10, ističe on.
S druge strane, ako Tači omogući Vučiću da zadrži autoput, rizikuje da ga opozicija stavi na stub srama.

Tri sjeverne opštine koje Srbija želi sadrže i strateški značajan rudnik Trepča. Prema tome, takav dogovor bi značio da Tači prepusti kosovsku stratešku imovinu (rudnik) Srbiji, dok bi omogućio Vučiću da zadrži jednu (autoput), piše Džozef. Podsjeća da je, za razliku od Vučića, koji je nedostižan za rivale, Tačijev politički položaj daleko krhkiji. „Pitanje je da li bi mogao ikad da proda takav sporazum u zamjenu za članstvo u Ujedinjenim nacijama i međusobno priznavanje.“

Uslovi za prihvatljivo razgraničenje

Kao način da se izađe iz zapetljane situacije, profesor Džozef predlaže da američki lideri udurže snage sa Njemačkom i traže da Srbija i Kosovo pronađu rješenje koje se ne bi obavezno odnosilo na teritoriju.

Činjenica da Beograd i Priština uopšte razgovaraju o razmjeni teritorije je sama po sebi priznanje da je vrijeme za dogovor blizu, a imenovanje specijanog izaslanika EU za Kosovo i Srbiju, sa kojim bi Vašington sarađivao, poslalo bi važan signal, ističe Džozef.

Ipak, ako strane insistiraju na tome da razmjena teritorija čini srž njihovih pregovora, onda SAD i Njemačka mogu zajedno da suzbiju posljedice, kaže Džozef i navodi tri uslova koja će čak i najkratkovidijeg predlagača razmjene teritorija, natjerati da razmisli o posljedicama.

Kao prvo, ne može biti dogovora o razmjeni kosovske teritorije dok se ponovo ne pokrenu i završe razgovori o Dejtonskom ustavu za Bosnu. Zapad ne može dopustiti da nesmotren dogovor o Kosovu destabilizuje državu koja je pretprjela najkrvavije sukobe. Beograd bi trebalo da utiče na bosanske Srbe da se dogovore o suštinskim reformama kako bi BiH postala funkcionalna.

Drugo, strane moraju da prihvate principe da nema teritorijalne razmjene bez „većine manjina“, odnosno referenduma na kojem bi većina onih koji su obuhvaćeni predloženom razmjenom teritorija, to odobrila.

Treće, kaže Džozef, za buduće članice EU poput Srbije moraju da postoje posebni dogovori koji je sprečavaju da ometa ulazak bilo koje druge države u regionu. Imperativ je da Beograd ne bude u poziciji da pogazi obećanje kad je riječ o Kosovu koje neće biti u stanju da se pridruži EU još mnogo godina. EU bi takođe morala da insisira da pet članica koje ne priznaju Kosovo to učine nakon teritorijalne razmjene između Beograda i Prištine.

Niko ne bi trebalo da insistira da ljudi na Balkanu moraju da vole jedni druge ili čak da moraju da žive jedni s drugima, ali lideri koji žele teritorijalno razdvajanje, kao način za prevazilaženje sukoba, moraju to da čine tako da ne stvore još više problema, zaključuje Džozef.

Vučić: Dug put do sporazuma

Vučić, koji je juče počeo dvodnevnu posjetu srpskim sredinama na Kosovu, obećao je da će nastaviti razgovore sa kosovskim zvaničnicima, ali je upozorio da će biti potrebno puno vremena da se postigne dogovor sa Prištinom.

"Radim ono što je realno i moguće i nastaviću da razgovaram i izborim najviše što je moguće za svoj narod, a izgubim najmanje što moramo. Dug put je pred nama, mnogo je trnja i problema“, rekao je novinarima na jezeru Gazivode, oko kojeg se spore Beograd i Priština.

Dio vještačkog jezera, ključnog za snabdijevanje vodom nekih kosovskih opština uključujući djelove Prištine, nalazi se u Srbiji.

Predsjednik Srbije je dodao da „nije neko kome je Tači drug, prijatelj ili prijatan sagovornik“.

"Naprotiv. Sigurno je tako i u njegovom slučaju, ali naš posao je da poravimo odnose“, rekao je Vučić na sjeveru Kosova.

On je kazao i da neće moći da se sprovedu njegove ideje o razgraničenju, jer se tome protivi i najveća evropska sila, odnosno Njemačka, ali i Albanci.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je juče u Skoplju kazala da EU ima jak interes za stabilnost zapadnog Balkana i da je teritorijalni integritet važna polazna tačka za region da ostane takav kakav jeste.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (8 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 23

  • apsolutistaCG 1 nedelja i 4 dana
    Ne smiju se srbi i albanci dogovorit da se razgraniče, ne kolju i ne mrze, no mora zapad u tome nać svoj interes- sprdnja.
    • 5
    • 0
  • sonnyy 1 nedelja i 4 dana
    Tteba biti pametan i strpljiv...
    • 4
    • 0
  • Дeјан22 1 nedelja i 4 dana
    Прво, Срби су аутохтони у БиХ. Друго, што се мене лични тиче, Бошњаци нису Срби. Поготово не послије холокауста у АУ, кад су као шуцкори систематски клали Србе и починили холокауст, па онда у НДХ, кад су као усташе, равноправно са Хрватима поновило то исто, само још вишеструко горе.
    • 2
    • 0