navigacija Naslovnica Premium

REZULTAT POTRAGE ZA BOLJIM ŽIVOTOM ILI POLITIKE?

9.11.2018 18:34

Kako nastaju karavani migranata?

I u SAD i u zemljama Centralne Amerike vodi se bitka oko interpretacije i smisla najnovijeg „karavana“ migranata koji je u međuvremenu stigao u Meksiko i kreće se dalje, ka sjeveru. Neki mobilizaciju oko 9.000 ljudi iz Hondurasa, Salvadora i Gvatemale opisuju kao „neprirodni“ fenomen

Kako nastaju karavani migranata?
Foto: Reuters Autor: Deutche Welle

SAD su krajnji cilj izbjegličkog karavana koja se trenutno kreće kroz Meksiko. Kome je uopšte u interesu da ljudi bježe iz svojih zemalja? Oko tog pitanja šire se razne teorije. Šta je istina, a šta nije?

I u SAD i u zemljama Centralne Amerike vodi se bitka oko interpretacije i smisla najnovijeg „karavana“ migranata koji je u međuvremenu stigao u Meksiko i kreće se dalje, ka sjeveru. Neki mobilizaciju oko 9.000 ljudi iz Hondurasa, Salvadora i Gvatemale opisuju kao „neprirodni“ fenomen, koji forsiraju savez autokratskih vladara Latinske Amerike i moćne ekonomske grupe – kako bi naškodili američkom predsjedniku Donaldu Trampu uoči (u međuvremenu održanih) izbora za Kongres.

Nikaragva i Venecuela se optužuju da sponzorišu taj karavan, kako bi skrenuli medijsku pažnju sa situacije u njihovim zemljama. I jedna i druga država je u fokusu svjetske javnosti zbog sistematskog kršenja ljudskih prava. Vlada Hondurasa nedavno je optužila opozicionu stranku LIBRE da je „marioneta“ venecuelanskog državnog šefa Nicolasa Madura, i da je „nagovorila“ više od 3.000 svojih očajnih zemljaka na migraciju. Honduras i Gvatemala najavili su istragu kako bi kaznili „pokrovitelje“ karavana migranata.

Instrumentalizovani migranti

„Međunarodno pravo ne predviđa sankcije za one koji pomažu migrantima“, kaže Frank Volf iz Instituta za istraživanja migracija i interkulturalne studije (IMIS) iz Osnabrika. „Države mogu da kazne aktere, ukoliko oni tu pomoć kategorizuju kao ratna ili kriminalna djelovanja. Međunarodni sporazumi obavezuju sve zemlje da svojim građanima u svakom trenutku omoguće i napuštanje teritorija te zemlje. Dok na jednoj strani nijedna država nema dužnost da zaustavi migrante koji prelaze preko njene teritorije, isto tako na drugoj strani nijedna zemlja nije dužna da prihvati migrante. Taj pravni vakuum migrante dovodi u tešku situaciju“, ocjenjuje Volf.

Migrantski karavani se instrumentalizuju sa svih strana, dodaje stručnjak iz Osnabrika. Pritom su se oni, kako kaže, formirali spontano i vremenom su rasli, jer se ljudi na opasnom putu ka severu jednostavno osećaju bezbjednije u većim grupama. Tu veliku ulogu igraju i društvene mreže.

migranti, Meksiko

„Osim toga ne sanjaju baš svi ti migranti o životu u SAD. Aktuelna migrantska kretanja rastu i opadaju na dnevnoj bazi, zato što im se svaki dan ili priključe stotine novih ljudi, ili isto toliko napuste grupu“, kaže Volf.

„Socijalni procesi koji nisu novitet“

„Fuzije te vrste su manifestacije socijalnih procesa koji nisu novi“, objašnjava Ginter Majhold, zamjenik berlinske direktora fondacije „Nauka i politika“. Ovoga puta karavani su se preklopili s izborima u SAD koji su važni za Trampa, naglašava Majhold, kao i s tim da je dužnost predsjednika u Meksiku preuzeo progresivni Andres Manuel Lopez Obrador. Šefovi vlada u Venecueli i Nikaragvi, Nikolas Maduro i Danijel Ortega, možda smatraju a su karavani „dobrodošla packa“ za Bijelu kuću, ali prema Majholdovom mišljenju ni jedna ni druga zemlja nisu podstakle formiranje tih karavana.

„Ne iznenađuje me to što toliko mnogo stanovnika Hondurasa, Salvadora i Gvatemale okreće leđa svojim domovinama. Rekao bih da oni na taj način poručuju da ne vjeruju u mogućnost promjene stanja izlaskom na izbore“, kaže Ginter Majhold i navodi razloge koji tjeraju ljude iz Latinske Amerike u egzodus: nedostatak posla, slabe šanse za obrazovanje, javni sektor, pogoršanje socijalnog položaja, siromaštvo i visoka vjerovatnoća da neko postane žrtva kriminalnih bandi, političkog ili polno orijentisanog nasilja.

Brojne opasnosti na putu ka sjeveru

„Ne iznenađuje me ni to što ima mnogo aktivista i nevladinih organizacija koji pomažu migrantima na njihovom opasnom putu kroz Centralnu Ameriku i Meksiko“, dodaje Majhold. Frank Volf se slaže s tim mišljenjem: „Karavani nisu nekakva centralizovana stvar, ali djeluju poput magneta za mnoge ljude iz Centralne Amerike, jer pružaju osjećaj sigurnosti. Žene, mladi i djeca najviše profitiraju od zajedništva u jednom karavanu.“

„Karavan sigurno neće kao monolitna grupa doći do granice SAD, kao što to zamišljaju Tramp i njegove pristalice“, smatra Volf. On očekuje da će karavan prije toga podijeliti na manje grupe i duž propusne granice između Meksika i SAD pokušati da pređe na drugu stranu. Samo tako, smatra naš sagovornik, migranti imaju šansu da uđu u SAD – a to i oni sami znaju. „Upravo to je ono što oni i čine posljednjih pet-šest godina“, dodaje Ginter Majhold.

 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • sekule 5 dana i 6 sati
    Neko im trucka dolara! Eto tako nastaju!!
    • 3
    • 0