navigacija Naslovnica Premium

ČEKA SE NASLJEDNIK

19.2.2012 08:43

Ko će biti novi njemački predsjednik?

Ko će Njemačku predstavljati u zemlji i svijetu i stajati na mjestu šefa države, biće, vjerovatno, poznato već polovinom sledeće sedmice

Ko će biti novi njemački predsjednik?
Foto: Reuters Autor: Tanjug

Politički Berlin, poslije ostavke njemačkog predsjednika Kristijana Vulfa, glasno razmišlja ko će biti novi šef njemačke države i da li će tu, u prvom redu protokolarnu i reprezentativnu funkciju, zauzeti aktivni, partijski obojeni političar ili će se na tom mjestu naći vanpartijska i harizmatična ličnost.

Ko će Njemačku buduće predstavljati u zemlji i svijetu i stajati na mjestu šefa države, biće, vjerovatno, poznato već polovinom sledeće sedmice, dok bi izbor mogao da uslijedi 18. marta, kada bi trebalo da zasijeda Savezna skupština.

Ako se Njemačka odluči za harizmu, ugled i iskustvo, onda bi, novi šef nemačke države mogao biti Joahim Gauk, bivši borac za ljudska prava u DDR, harizmatični, evangelistički pastor iz Rostoka i nekadašnji opunomoćenik vlade za pitanje Štazi dokumentacije.

Joahim Gauk

Gauk je prije dvije godine, kada je Vulf izabran, bio kandidat opozicionih Socijaldemokratske partije (SPD) i stranke Zeleni za njemačkog predsjednika i, mnoge ankete su tada pokazale da bi Njemci, kada bi direktno mogli da biraju šefa države, rađe vidjeli njega toj funkciji, nego Vulfa, koji je tada bio kandidat vladajućih demohrišćana i liberala.

Šojble se nalazi u invalidskim kolicima od kada je na njega 1990. godine jedan psihički obolio čovjek pokušao atentat
I sada bi Gauk, koji važi za favorita, sudeći prema izjavama čelnika i SPD i partije Zeleni, mogao biti kandidat za predsjednika države, koji, prema njemačkom Ustavu, ''skrojenom'' pod budnim okom sila pobjednica Drugog svjetskog rata, ne može biti biran direktnim, već indirektnim putem, u Saveznoj skupštini, ustavnom organu zemlje koja se sastaje samo jednom u pet godina radi izbora predsjednika.

Gauk je i sada dobio podršku i SPD i partije Zeleni, ali i iz redova vladajućih liberala, šefa diplomatije Gvida Vestervela i vicekancelara Filipa Reslera.

"Bivši šef službe za Štazi dokumenta (Gauk) uživa u cijeloj zemlji visoki ugled i veliku simpatiju", rekao je vodeći čovjek liberala na sjeveru njemačke, Volfgang Kubicki, a slično se izjasnio i bivši savezni ministar unutrašnjih poslova Gerhart Baum, takođe, liberal, da ''vanpartijski teolog'' ozbiljno dolazi u pitanje za funkciju šefa države.

Merkelova, očito svjesna političko-matematičkih odnosa snaga u Saveznoj skupštini, predložila je da novi šef njemačke države bude zajedno sa opozicijom izabran, što su opozicione partije, osim Ljevice, pozdravile i podržale.

Među kandidatima se pominje, takođe, i bivši ministar zaštite okoline Klaus Tepfer, demohrišćanin, kao i sadašnji ministar finansija Volfgang Šojble, za koga se kaže da je čovjek u redovima kancelara Merkel, čija riječ se posebno uvažava.

Volfgang Šojble

Konzervativac Šojble, koji je sa dvadesetak godina postao član Hrisćansko-demokratske unije je jedni ministar u vladi kancelara Merkelove, koji je član vlade od ujedinjenja Njemačke, prije dvadesetak godina.

Njemački Ustav omogućava da se predsjednik može birati iz tri pokušaja - u prvom i drugom pokušaju je za izbor potrebna apsolutna, a u trećem relativna većina
On je ministar finansija, a u prvom mandatu Merkelove bio je ministar unutrašnjih poslova, kada se zbog svojih planova o borbi protiv terorizma, koji su uključivali pravo na ''olajn'' pretraživanje računara osumnjičenih osoba često nalazio na udaru političkih neistomišljenika.

Šojble se nalazi u invalidskim kolicima od kada je na njega 1990. godine jedan psihički obolio čovjek pokušao atentat.

Među kandidatima se pominje i sadašnji ministar odbrane, šarmantni Tomas de Mezijer, ozbiljni Prus, ogromnih organizacionih sposobnosti, a tu je i šef Bundestaga, donjeg doma parlamenta Norbert Lamert, kao i bivši evangelistički biskup Volfgang Huber.

Njemački Ustav omogućava da se predsjednik može birati iz tri pokušaja - u prvom i drugom pokušaju je za izbor potrebna apsolutna, a u trećem relativna većina.

Savezni predsjednik, po Ustavu, mora biti Njemac sa pravom glasa i to stariji od 40 godina. On ima pravo na najviše dva mandata po pet godina, nema vrhovnu komandu nad oružanim snagama i protokolarno stoji na čelu zemlje, kao ustavni organ koji predstavlja državu ''kod kuće'' i u inostranstvu.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • besos 6 godina i 8 mjeseci
    Mozemo vam mi naseg pozajmit dok se ne snadjete :)
    • 0
    • 0