navigacija Naslovnica Premium

KRAJ JEDNE EKONOMSKE ERE U CENTRALNOJ I ISTOČNOJ EVROPI

30.7.2017 21:50

Model jeftine radne snage polako nestaje

Francuski proizvođač automobila Pežo i južnokorejska Kia su povećali plate ove godine u Slovačkoj, dok su Audi i Mercedes suočeni sa prijetnjama štrajkom u Mađarskoj

Model jeftine radne snage polako nestaje
Foto: Reuters Autor: Angelina Šofranac

Centralna i istočna Evropa su suočene sa krajem jedne ekonomske ere.

Kako je stopa nezaposlenosti rekordno visoka, a radnici traže plate bliže zapadnim nivoima, model jeftine radne snage koji je podsticao rast od pada komunizma polako nestaje.

Izazov sa kojim su suočene vlade i kompanije u regionu narednih godina je da se nađu novi načini za ostvarivanje rasta.

Štrajk u Folksvagenovoj (VW) fabrici u Bratislavi prošlog mjeseca, prvi u nekoj većoj slovačkoj fabrici automobila, doveo je do povišice od 14 odsto u najnovijem i najjasnijem pokazatelju promjene ekonomskih prilika.

VW je bio jedan od više desetina zapadnih proizvođača koji su probijali put u Slovačkoj, Češkoj Republici, Poljskoj i Mađarskoj nakon pada komunizma u potrazi za jeftinom radnom snagom.

Nalet ka istoku je označio rađanje ekonomskog modela koji je transformirao region. Međutim, nakon četvrt vijeka, regionalno tržište radne snage presušuje, sa rekordnim stopama nezaposlenosti širom regiona.

bratislava folksvagen

Kao rezultat toga, zarade rastu brže nego na Zapadu - na čelu sa Mađarskom, gdje je u martu zabilježen godišnji skok od 12,8 odsto.

Zoroslav Smolinski, vođa sindikata slovačkog VW koji je organizovao štrajk, počeo je da radi na  proizvodnoj liniji 1992, kada je fabriku preuzeo njemački VW.

Tada je mjesečno primao iznos ekvivalentan 75 eura. „Od toga smo mogli da živimo. Morali smo.“ 

Danas 12.300 radnika u Bratislavi zarađuje u prosjeku 1.804 eura mjesečno.

To je, međutim, manje nego polovina  prosječne plate VW u Njemačkoj, a Smolinski kaže da se tako velika razlika ne može više pravdati. 

„Vremena su se promijenila. Sada smo u EU i moramo pratiti trendove i postepeno smanjivati jaz“, kaže ovaj 48-godišnjak.

Štrajk je riješen tako što je plata povećevana fazno duže od dvije godine, kao i jednokratnim bonusom od 500 eura za sve zaposlene i dodatnim danom odmora. Nije samo VW suočen sa povećanjem troškova rada.

Francuski proizvođač automobila Pežo i južnokorejska Kia su povećali plate ove godine u Slovačkoj, dok su Audi i Mercedes suočeni sa prijetnjama štrajkom u Mađarskoj.

Potezi proizvođača automobila su posebno značajni zato što automobilska industrija predstavlja ogroman dio stranih investicija u centralnoj i istočnoj Evropi. Ogranci VW su, na primjer, najveće kompanije u Slovačkoj i Češkoj Republici, a Slovačka je postala najveći svjetski proizvođač automobila per capita, sa više od milion godišnje. 

Renaissance Capital, grupa za investiciono bankarstvo sa sjedištem u Moskvi, saopštila je da strani investitori neće napustiti postojeće projekte u regionu, ali da će nova ulaganja vjerovatno ići negdje drugo.

„Centralna Evropa vjerovatno neće nikad više ponuditi ono što je 1990-ih, napisala je u obavještenju za investitore.

Kompanije preduzimaju korake da poboljšaju produktivnost metodama poput povećanja automatizacije kako bi nadomjestile povećanje troškova. Na duže staze, neki bi mogli poći u druge zemlje umjesto da traže jeftiniju radnu snagu.

Folksvagen je nagovijestio da bi njegove buduće investicije mogle zaobići Slovačku ako se suoči sa još jednom skupom završnicom sa radnicima.

Još jedno veliko povećanje plata bi moglo „zaprijetiti stabilnosti radnih mjesta“, kaže Lucija Kovarovič Makarova, portparolka slovačkog ogranka VW. „Moglo bi se desiti da ta grupa da prednost fabrici sa nižim troškovima radne snage kada bude odlučivala o tome gdje će proizvoditi“. 

Renaissance Capital je saopštio da će investitori u potrazi za jeftinom radnom snagom na kraju gledati dalje prema jugu i istoku.

„Kada je evropsko poslovno povjerenje ponovo visoko, mislimo da će sljedeći talas investicione ekspanzije  zapljusnuti obale Turske i južnog Mediterana“, dodaje grupa, izdvajajući i Maroko, Tunis, Egipat, i moguće Ukrajinu i Iran.

Filip Ajzenrajh, izvršni direktor češkog proizvođača sistema za ventilaciju i hlađenje Janka Engineering, ogranka Lloyd grupe iz Indije, rekao je da njegova kompanija povećava plate za 7-8 odsto ove godine i da je „prilično na ivici“ u smislu troškova radne snage.

„Dalji rast (zarada) bez konkurentnog rasta produktivnosti neće biti održiv“, rekao je za Rojters.

bratislava folksvagen

Dok je produktivnost rada odavno niža nego u zapadnoj Evropi, „ovu razliku su do sada nadoknađivali niži troškovi radne snage, ali oni rastu brže svake godine nego u državama zapadne Evrope“, dodao je. 

Radek Spicar, potpredsjednik Industrijske konfederacije Češke, ističe da jačanje pritiska povodom zarada primorava firme na veću automatizaciju, i da njegova kompanija vrši obuku. 

Pitanje razlika u platama je škakljivo i preovladava u društvu i politici širom regiona.

Poljaci, Slovaci, Česi i Mađari smatraju da ih zapadna Evropa vidi kao drugorazredne Evropljane. Političari su iskoristili te pritužbe i pozivaju na povećanje plata.

Slovački premijer Robert Fico je podržao Folksvagenove štrajkače, dok su vladajuće socijaldemokrate u Češkoj  uoči oktobarskih izbora postavile bilborde sa porukom „Kraj jeftine radne snage“.

Međutim, politički i sindikalni lideri koji namjeravaju da usklade zarade sa Zapadom, moraju naći alternativni put za ekonomski uspjeh. Za to je ključno da se industrije popnu u lancu vrijednosti do oblasti sa većim maržama.

Veliki proizvođači dijele manje svojih prihoda sa zaposlenima u centralnoj i istočnoj Evropi nego u zapadnoj Evropi. U EU, zarade u prosjeku iznose 47,5 odsto BDP, prema Eurostatu - ali, dok ta cifra dostiže 50,9 u Njemačkoj, u Češkoj Republici je samo 40,4 procenta.

Međutim, radnici u centralnoj i istočnoj Evropi su manje finansijski produktivni. Prema podacima OECD, sat rada u Njemačkoj proizvede 52,7 eura njemačkog BDP, ali samo 19,4 eura u Češkoj.

Razlog je, između ostalog, to što mnoge češke firme proizvode komponete sa manjom maržom za globalne lance umjesto gotovih proizvoda koji donose veće marže i profit.

„Mi nismo samo ekonomija jeftine radne snage, nego i jeftina ekonomija“, rekao je Spicar. „Mi smo takođe snabdjavačka ekonomija, dio globalnih proizvodnih lanaca, sa niskim udjelom finalnih proizvoda“.

Kreatori politike nastoje da ulažu u sektore sa većim maržama.

„Moramo se odvojiti od ekonomskog modela zasnovanog na jeftinoj ekonomiji i preći na proizvodnju sa većom dodatom vrijednošću“, kaže Mihal Picl, šef sektora za analizu u kabinetu češkog premijera.

Već ima primjera, poput podrške češke vlade planu američkog snabdjevača avionskim motorima GE Aviation, dijela General Electrica, da u Pragu izgradi fabriku turbopropelerskih motora u vrijednosti od 350 miliona eura.

Peter Stracar, izvršni direktor General Elektrica za centralnu i istočnu Evropu, smatra da budući industrijski uspjeh regiona zavisi od preusmjeravanja na biznis sa većim maržama.

On je rekao  da je njegova kompanija angažovala više od 2.500 visokokvalifikovanih radnika u Mađarskoj u inženjeringu, finansiranju i razvoju softvera tokom protekle tri godine. Taj region je imao puno toga da ponudi pored niskih plata, dodao je, navodeći faktore poput stabilnosti pravnih sistema i geografske blizine tržištima zapadne Evrope.

„Nisu u pitanju samo niski troškovi“, kazao je.

Dvostruki aršini za robu  za zapad i istok Evrope

Centralnoevropske države se žale i da dobijaju robu goreg kvaliteta od zapadnioh država i traže da ta praksa prestane

Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker priznao je u četvrtak nakon susreta sa slovačkim premijerom Robertom Ficom u Briselu da zaista postoji problem dvostrukih aršina za namirnice i robe namijenjene Zapadu i postkomunističkim članicama EU.

Junker je ocijenio da taj problem nije beznačajan i da je ta praksa različitog sastava neprihvatljiva, ali je rekao da vjeruje da neće biti potrebno da se zbog toga uvode novi evropski zakoni.

Ta praksa da, na primjer, u suhomesnatim prerađevinama za nove Evropljane ima manje mesa i više aditiva iako je cijena gotovo ista, a nekad je na Zapadu i manja, ili da prašak za pranje bolje pere na zapadu Evrope nego na istoku, za EK je neprihvatljiva, ali po riječima Junkera za sada nisu potrebni za to posebni novi propisi, iako ih ubuduće ne isključuje.

Slovački premijer Fico je u Brisel na sastanak sa Junkerom, evrokomesarkom za pravdu i prava potrošača Vjerom Jourovom i predsjednikom Evropskog savjeta Donaldom Tuskom došao kao emisar cijele Višegradske četvorke koja posljednjih par godina sve glasnije zahtijeva da te zemlje prestanu da budu kanta za smeće Evrope i da Česi, Poljaci, Slovaci i Mađari imaju puno pravo da pod istim imenom dobiju robu istog sastava i kvaliteta.

„Za mene ja najvažnije da je EK priznala problem i da će raditi na tome da se riješi. Nema veze kako će ga rješavati“, kazao je Fico.

Češka evrokomesarka Jourova, koja takođe aktivno vodi borbu da proizvodi u Evropi budu svi istog kvaliteta, upozoravala je, međutim, ranije da već sada zemlje članice imaju nacionalne kontrolne mehanizme kojima bi mogli u velikoj mjeri da takvu praksu dvostrukih aršina suzbiju.

Češka je prva sprovela zvanični test sastava i kvaliteta namirnica i odabranih roba kako bi dokazala praksu dvostrukih aršina, zatim ove godine Slovačka, a sada je testiranje proizvoda obavila i Rumunija - sve sa istim ishodom, da se proizvodi razlikuju, zavisno od toga na koja tržišta idu, a da građani postkomunističkih članica EU za svoj novac, pod istim imenom od nadnacionalnih kompanija dobijaju proizvod lošijeg kvaliteta.

Jan LOPATKA (Rojters)

Prevela i priredila:
A. ŠOFRANAC

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (11 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 12

  • ANTIGLOBALISTA 1 godinu i 3 mjeseca
    Slovaci i cesi se bune sto im je plata samo 1800 eura a u Crnoj Gori ljudi rade ze 200- 300 eura i svi srecni i zadovoljni, jos ako imaju srece da u opste dobiju posao, posto je nezaposlenost pet puta veca nego u slovackoj i ceskoj.
    • 1
    • 0
  • Đujić_Junior 1 godinu i 3 mjeseca
    Evo u Voli i kod Lakovica povecali plate 0.1 % 😂😂😂
    ( 2 )
    • 14
    • 1
    Miki 30.7.2017 23:01
    mislis 0.00000000001%
    • 5
    • 1
    mika-potomak zelenasa 30.7.2017 23:41
    U Voli za 0.1e skocila primanja, a kod Lakovica imaju za po dvije kesice grisina bonusa na kraju mjeseca
    • 5
    • 1
  • machak 1 godinu i 3 mjeseca
    samo Crnogorci cute
    • 10
    • 1