navigacija Naslovnica Premium

ASTEROIDI NA PRODAJU, CIJENA PRAVA SITNICA

26.10.2017 18:16

Nekrunisani gazda svemira: Ovaj čovjek prodaje zemljište širom naše galaksije

Šta je ljepše nego pogledati na Mjesec i tamo naći svoj krater? Šta je romantičnije nego djevojci ili supruzi za Dan zaljubljenih pokloniti plac na Veneri s nesmetanim pogledom na Zemlju (već od 24,99 dolara)?

Nekrunisani gazda svemira: Ovaj čovjek prodaje zemljište širom naše galaksije
Deutsche Welle
Foto: Screenshot (Youtube) Autor: Deutsche Welle

Denis Houp već tridesetak godina tvrdi da posjeduje, s izuzetkom Zemlje, čitav Sunčev sistem. Prodaje zemljište na Mjesecu, Marsu ili čak čitave asteroide. Zapravo, pitanje vlasništva nad kosmičkim tijelima je veoma složeno.

Titula može da vas odvede u pogrešnom smjeru, a ambasador Mjeseca je osoba bistrog uma, brza na riječima. Kada smo pitali Denisa M. Houpa da li misli da stvarno posjeduje čitav svemir, odgovor je bio kratak: „Da.“

Njegova priča počinje u novembru 1980. Tada se razveo i to je teško podnio, bio je nezaposlen već godinu dana i jedva da je još imao centa u džepu. Trebalo je da nađe plan. I to brzo.

Želeo je posljednjim novcem da kupi nekretninu, iznajmi dio i onda ode u Los Anđeles kako bi tamo (a šta drugo) postao glumac. Ali dok se vozio ulicom u Konkordu u Kaliforniji jednog dana je kroz prozor video Mjesec i pomislio: „Tamo ima još mnogo zemljišta!“

To naravno nije sporno: prema podacima svemirske agencije NASA, tamo ima još 37.936.694 kvadratna kilometra bez vlasnika. Ostala je još poneka zastavica ili krupni otpad od misija na pratioca naše planete, ali ništa što se ne može ukloniti lopatom uz malo truda. To je doduše tek 0,074 od veličine Zemlje, ali za početak – nije loše.

Nacionalnim vladama zabranjen posjed

Malo je Denis pogledao kako to stoji sa vlasništvom i našao je Povelju o svemiru Ujedinjenih nacija iz 1967. koja u svom drugom članu proglašava da Mjesec i druga svemirska tijela „ne mogu biti u posjedu nacionalnih vlada, niti one mogu tamo proglasiti svoj suverenitet, okupacijom ili bilo kojim drugim načinom“. A ako države to ne mogu, zašto vlasnik ne bi bio on, Denis M. Houp?

„Napisao sam Deklaraciju o posjedu nad Mjesecom, ostalih osam planeta i njihovih pratilaca jer se tada Pluton još smatrao planetom. Objasnio sam im moju namjeru da parcelizujem ta tijela i da prodajem zemljišta svakome ko želi da kupi. Sve sam to poslao Ujedinjenim nacijama i poručio im da mi jave ako imaju nekih pravnih problema sa tim. I nikad nisam od njih čuo ni riječi.“

Tako je posao krenuo. Šta je ljepše nego pogledati na Mjesec i tamo naći svoj krater? Šta je romantičnije nego djevojci ili supruzi za Dan zaljubljenih pokloniti plac na Veneri s nesmetanim pogledom na Zemlju (već od 24,99 dolara)?

Posjed je kasnije proširio i na sve asteroide, a samo u asteroidnom pojasu iza Marsa ima 750.000 asteroida većih od jednog kilometra u prečniku, oni manji se još uvijek prebrojavaju. „Tri za dva“ i razni popusti su mogući. Robe još ima.

Galaktička vlada

Ali onda je postalo ozbiljno: devedesetih je počelo i ispitivanje asteroida koji jure po Sunčevom sistemu i poznato je da ima i takvih koji su praktično sastavljeni od čistih vrednih sirovina, nikla, gvožđa, kobalta... Možda je tamo negdje i jedan od čistog zlata?

I to je postao problem za Houpa koji je hitno trebalo riješiti: „Samo 2001. sam dobio 163.000 elektronskih pisama od raznih mušterija širom svijeta u kojima su me pitali, kako zaboga namjeravam da zaštitim posjed koji prodaje moja ambasada Mjeseca.“

To je bilo teško pitanje: UN zabranjuje bilo kojoj zemaljskoj naciji posjed nekog svemirskog tijela. „Nakon ozbiljnog razmišljanja, jedini odgovor do kog smo mogli da dođemo je da moramo da stvorimo demokratsku vladu republike u svemiru. Tako smo onda i osnovali Galaktičku vladu.“ Naravno, teške i odgovorne zadatke predsjednika Galaksije se skromno prihvatio doktor Denis M. Houp s trenutnim boravištem na planeti Zemlji.

Zapravo se već kuju planovi ne samo o trajnoj bazi na Mjesecu ili Marsu, nego i za eksploataciju rudnih bogatstava svemirskih tijela. „Ako neka kompanija želi da ode na naš posjed, nemamo problema s tim. Ali Galaktička vlada, baš kao i svaka druga vlada, bi bila prilično ljuta ako bilo ko ode tamo i počne da kopa rudu bez da dobije dozvolu i postigne sporazum sa nama“, kaže nam Houp. I naravno, ono najvažnije: da „pravi vlasnik“ onda dobije deo novca od eksploatacije.

Dve svemirske velesile

„Osnovna ideja jeste da se sirovine u svemiru koriste za gradnju svemirske infrastrukture“, objašnjava dr Amara Graps, naučnica Instituta za planetarne nauke u Rigi koja je ujedno i predsjednica neprofitnog udruženja nazvanog „Stanovnici Baltika u svemiru“.

Zato su izuzetno zanimljiva i svemirska tijela na kojima su voda, ugljenik, jedinjenja kiseonika ili azota. „Zapravo su mnogo zanimljiviji tamni asteroidi koji se sastoje od ugljenika.“ To su na primjer asteroidi Rjugu, Benu, Nuva, Higija, Davida, a to je i najveći objekat u asteroidnom pojasu, Seres.

Houp takve dragocjenosti prodaje skupo, cijena lako pređe i granicu od četvrt miliona dolara. Ali zbog dragocjenosti koje nose im je procijenjena vrijednost nekoliko milijardi. Zarada je dakle sigurna! Treba samo napraviti raketu, otići tamo, početi koristiti resurse i već novac počinje da teče.

To više nije tek naučna fantastika, tako da su zapravo već dvije zemlje i donijele zakon koje omogućuje eksploataciju svemirskih tijela. Prve su naravno Sjedinjene Države koje Uredbom o komercijalnoj utakmici u svemiru (Commercial Space Launch Competitveness Act) iz 2015. omogućuje građanima SAD da eksploatišu, posjeduju i prodaju resurse svemirskih tijela. Godinu dana kasnije je veoma sličan zakon donijela jedna zemlja koja možda još nije postala toliko poznata u svemirskom istraživanju: Luksemburg.

„To dolazi“, kaže nam J. L. Galaš iz Arten endžiniring koji se bavi ispitivanjem mogućnosti za takvo korišćenje bogatstva svemira. „Trenutno je stanje takvo da vlada načelo ko prvi dođe, njemu to i pripada. To je načelo slično kako uopšte funkcioniše eksploatacija rude ili fosilnog bogatstva.“

Pravila su – jasna

A kada je o pravilima igre riječ, Galaš kaže da „sada malo prčkamo, ali imamo priliku i znamo da će se to dogoditi. Rudna bogatstva svemira će se eksploatisati i neki asteroidi će biti vrjedniji od drugih. Biće više kompanija, tako da treba već unaprijed postaviti pravne i političke okvire, jer znamo koje su greške počinjene u prošlosti (dok se ruda tražila na Zemlji prim. red.).“

Kako to postići? Tu je i Galaš iskren: „Nisam siguran da znam i kako da se pošteno dogovori kopanje rude na nekoj planeti. Recimo ne kao pojedinac i privatna kompanija, ali definitivno bih želio da to bude pošteno i da zbog toga ne izbijaju sukobi.“

Za predsjednika Galaksije naravno da nikakvih sukoba nema. Sve je jasno, on i njegovi sledbenici su vlasnici svemira i otvoreni su za svaku saradnju. I Houp ima velike planove: na primjer gradnju velike piramide na Mjesecu visoke dva i po kilometara, a u planu ima rješenje i za antigravitacijski raketni motor sa kojim će se postići 0,99 brzine svjetlosti. Na motoru još treba malčice poraditi: do te brzine mu treba nekoliko milijardi godina, a niko se još nije dosjetio niti kako onda zakočiti.

Za početak zato Galaktička vlada izdaje i pasoše ambasade Mjeseca (14,99 dolara). Još nema nadzora na graničnom prelazu, ali ni ne vlada baš neka naročita gužva na putu u svemir.

 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 3

  • Henry 11 mjeseci
    Covjek se razveo i citav svemir njegov...
    • 3
    • 0
  • Virus 11 mjeseci
    završi mi 1000 kvadrata na Marsu
    • 3
    • 0
  • ACR1 11 mjeseci
    Ja bi jedno 3-4 ara jer u park sumu sve proslo .
    • 1
    • 0