• Piše: Vijesti online
  • Objavljeno: 24.03.2013 u 19:45
  • 3677 prikaza
  • 6 komentara

Demokratija kakva treba da bude

Nova revolucija na Islandu: Građani napisali Ustav

"Island bi trebalo da dobije novi Ustav koji su sastavili sami građani. To je jedinstven slučaj u svijetu, pokrenut ekonomskom krizom koja je izbila prije pet godina. Sada su na potezu političari", piše Deutsche welle u opširnoj reportaži s Islanda u kojoj se citira Birgita Jonsdotir zastupnica opozicione stranke "Pokret" i aktivistikinja Vikiliksa koja je uvjerena da bi sadašnji parlament i to prije predstojećih parlamentarnih izbora mogao prihvatiti novi Ustav.

"Novi Ustav je poseban dokument. Zasniva se na predlogu prema kojem svaki građanin ima šansu da sudjeluje u njegovoj izradi. Ovo je prvi put da jedna zemlja novi Ustav pokušava izraditi iz demokratske baze. Razlog za otpočinjanje ovog projekta bila je kriza koja je počela prije pet godina", naglašava DW dodajući da su ljudi u toj zemlji davno izgubili povjerenje u političare.

Naime, njihova zemlja pala u duboku krizu, a tri velike banke su bankrotirale dok su mnogi građani izgubili ušteđevinu. Bilo je to vrijeme velikih protesta, no na kraju haos nije pobijedio već želja građana da sami sudjeluju u osmišljavanju novog početka.

Projekt je počeo 2009. godine kada je pozvano 1.000 građana koji su praktično zastupali sve stanovnike zemlje.

"Jedan statistički sofisticirani sistem trebao se pobrinuti za to da ljudi iz raznih regija - muškarci, žene, mladi i stari sjednu za jedan sto. Svi oni su trebali razmisliti o tome - ko smo mi i što želimo?. Posebno su teme kao što su nacija, prirodni resursi i zdravstveni sistem bile u središtu pažnje. Govorilo se i o često spominjanim moralnim pojmovima kao što su odgovornost, jednakost, iskrenost, poštovanje i sloboda", kaže za DW Silja Omarsdotir članica tijela koje radi na izradi Ustava, a koja je jedna od 25 Islanđana koji su na kraju preostali i dobili zadatak da napišu predlog nacrta Ustava.

Kako se stvarao Ustav

Novi Ustav je 29. jula 2011. uručen parlamentu, a u novembru 2012. se na jednom neobavezujućem referendumu dvije trećine građana izjasnilo za usvajanje dokumenta.

"Nakon toga se diskusija vodila prije svega o budućem načinu tretmana prirodnih resursa. Jer, oni u svakom slučaju još ne bi trebali biti privatizovani. Prema nacrtu Ustava, oni bi trebalo da ostanu u vlasništvu islandske nacije, što bi na primjer imalo utjecaja na ribarsku industriju", naglašava se u tekstu. Proces izrade Ustava pomno je praćen i u inostranstvu. Kristof Degenhart, profesor za državno pravo na Univerzitetu u Lajpcigu to je posebno naglasio u izjavi za DW.

"Ustav sigurno nije lošiji nego na primjer kod nas. Kada je riječ o sadržajima, oni su aktuelni, ugodno, i jasno formulisani", kaže Degenhart pohvalivši kako su autori veliku pažnju poklonili jačanju demokratske osnove te da referendumi ubuduće treba da igraju veću ulogu.

Da bi novi Ustav stupio na snagu treba da ga potvrdi sadašnji ali i budući parlament.

Ocijeni:

  • Trenutno 5.00/5
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5

Isprintaj:

Vezani članci:

Tagovi:

Island, Island ustav,

slika