navigacija Naslovnica Premium

POGODITE ZA KOGA?

26.10.2012 16:17

Obama već glasao

Svoje pravo da ranije izađe na izbore i glasa iskoristio američki predsjednik Barak Obama. Ne mogu da vam kažem za koga sam glasao, našalio se američki predsjednik sa novinarima

Obama već glasao
Foto: Reuters Autor: BETA

Američki predsjednik Barak Obama iskoristio je pravo da ranije izađe na izbore pa je juče po podne glasao u Čikagu, javljaju mediji u Sjedinjenim Američkim Državama.

U Americi se predjednički izbori održavaju 6. novembra u utorak, ali birači mogu i ranije da glasaju u većini saveznih država, pošto se izbori uvijek održavaju radnim danom.

Obama je sam došao na biračko mjesto i nakon što je izborna komisija uvidom u njegovu vozačku dozvolu ustanovila da je riječ o američkom predsjedniku, dali su mu glasački materijal.

Kandidat demokrata na ovim izborima se čak našalio sa članovima komisije, rekavši im da i dalje vozi auto, i to ispred travnjaka u južnoj bašti Bijele kuće, ali da ne može da ide više od 40 kilometara na sat.

"Ne mogu da vam kažem za koga sam glasao", rekao je Obama novinarima kroz smeh.

Ovo je prvi put da je neki predsjednik SAD iskoristio pravo da ranije glasa, a analitičari to vide kao poziv njegovim biračima da izađu što masovnije na izbore.

Procjenjuje se da će oko 35 odsto Amerikanaca iskoristiti ovu povoljnost i glasati prije izbornog dana 6. novembra.

U izbornoj kampanji u SAD skupljeno preko dvije milijarde dolara

Sredstva sakupljena za ovogodišnju predsjedničku trku u SAD prešla su crtu od dvije milijarde dolara, sa prilivom novca od običnih ljudi i najbogatijih Amerikanaca koji se nadaju da će baš njihov prilog uticati na vrlo neizvjesan ishod izbora 6. novembra.

Kako novac pristiže izgleda da će ova trka biti najskuplja u novijoj američkoj istoriji. Finansijski sistem kampanje znatno je izmijenjen umnožavanjem spoljnjih grupa i nezavisnih političkih akcionih komiteta, takozvanih super komiteta, koji finansiraju poplavu televizijskih reklama u devet za sad neopredijeljenih država koje će odlučiti ishod izbora.

Predsjednik Barak Obama i njegov republikanski rival Mit Romni prikupili su do sad oko 1,7 milijardi dolara za ove izbore, prema izvještajima pristiglim do sinoć. Zatim je skoro 300 miliona dolara došlo iz specijalnih političkih komiteta od početka 2011. i desetine miliona dolara u donacijama neprofitnih grupa koje objavljuju reklame za izbore, ali ne moraju da otkriju imena donatora.

Obama i komiteti za sakupljanje novca vezani za Demokratsku stranku zajedno su sakupili 88,8 miliona dolara u prvih 15 dana oktobra, dok je aparat Romnija za sakupljanje sredstava obezbijedio 111,8 miliona dolara u istom periodu. Dvije grupe za Romnija prednjače u ovome. Amerikan Krosrouds (American Crossroads) specijalni komitet koji podržava republikance, javio je da je sakupio najmanje 79,6 miliona dolara do kraja 15. oktobra. Ristor aur fjučer (Restore Our Future) koji su osnovali pomoćnici Romnija, sakupio je 130,6 miliona dolara do sada.

"Priorities USA", grupa za Obamu koju su osnovala dva bivša pomoćnika predsjednika, prijavili su da su sakupili 62,8 miliona dolara. Pojava super komiteta i drugih spoljnih grupa, ohrabrenih odlukom Vrhovnog suda iz 2010. godine uticala je više nego išta drugo na promenu forme sakupljanja novca.

Poslije nekoliko slučajeva u saveznim sudovima propisi o prikupljanju sredstava su se jako ublažili, i dozvolili donatorima da daju neograničene sume. Ta sredstva su velikim dijelom usmjeravana na super komitete koji mogu da sakupljanju i troše novac u ime kandidata, uz jedino ograničenje da ne usklađuju potrošnju i strategiju sa njegovom kampanjom.

"Ono što se razlikuje na ovim izborima je da se troši spoljnji novac i da se finansiraju korupcionaškim novcem", rekao je stručnjak za finansiranje kampanja Fred Verthajmer. Ove godine je prvi put da su oba kandidata dvije glavne stranke izabrala da ne prihvate javni sistem finansiranja kojim se ograničava koliko predsjednički kandidat može da sakupi novca i da potroši.

Obama i Romni bi prema tome mogli da dobiju po 100 miliona dolara od poreskih obveznika za podršku svojih izbornih kampanja, ali su obojica preuzeli rizik da sami sakupljaju novac, vjerujući da mogu da sakupe mnogo više, što se i pokazalo tačnim.

Na izborima 2008. Obama je bio prvi predsjednički kandidat koji je odbio svako javno finansiranje, dok je njegov republikanski rival senator Džon Mekejn prihvatio državna sredstva. Rezultat je bio da potrošnja Obame za izbore bio dva prema jedan u odnosu na Mekejna i time se pokazalo da je opcija korišćenja javnih sredstava za kampanju praktično isključena za nekog ozbiljnog kandidata.

Savezni izborni zakoni podigli su limit za pojedinačne davaoce sredstava kandidatima, što znači da kampanje sada mogu da traže više od donatora nego što su mogli ranije. Pojedinačni donatori sada mogu da daju ukupno 5.000 dolara kandidatu u poređenju sa 2.000 dolara 2000. godine. Preko super komiteta oni mogu da daju mnogo više.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.