navigacija Naslovnica Premium

SAFARI BAHAĆENJE

14.10.2018 13:00

Pleme Džarava: Najstariji narod na planeti ugrožen od strane turista

Glavna prijetnja je započela izgradnjom auto-puta kroz njihovu teritoriju sedamdesetih godina prošlog vijeka

Pleme Džarava: Najstariji narod na planeti ugrožen od strane  turista Pleme Džarava
Foto: screenshot (YouTube) Autor: Nacionalna geografija

Vjeruje se da pleme Džarava sa Andamanskih ostrva živi u svom domu u Indijskom okeanu već 55 hiljada godina. Put koji prolazi kroz njihovu teritoriju dovodi mnoge strance, a naročito turiste koji se ponašaju prema plemenima kao prema životinjama u safari parku.

Danas, oko 400 pripadnika nomadskog plemena Džarava živi u grupama od 40, ili 50 osoba u svojim čadama, kako nazivaju svoje kuće. Za lov koriste lukove i strijele, a hrane se svinjama, kornjačama i ribom. Takođe sakupljaju voće, divlje korjenje i med. Lukovi su napravljeni od drveća čoi, koje ne raste na teritoriji Džarava plemena, tako da često prelaze dug put do Baratang ostrva kako bi ga sakupili. 

I muškarci i žene iz plemena Džarava sakupljaju med sa visokog drveća. Za vrijeme prikupljanja meda, članovi grupe pjevaju kako bi izrazili svoju zahvalnost. Da bi držali pčele dalje od košnice, narod Džarava žvaće lišće, kao što je ojekvalin, a potom prskaju pčele tom smjesom. Kada pčele odu, pripadnici plemena mogu da sjeku košnice koje potom ubacuju u drvene korpe na svojim leđima. Džarave se uvijek kupaju nakon konzumiranja meda.

Nekoliko pripadnika plemena Džarava su prvi put iz svojih šuma izašli 1998. godine, kako bi posjetili obližnja naselja. 

Lokalne vlasti su devedesetih godina otrkile svoj dugoročni plan za smještanje Džarava u dva sela sa ekonomijom zasnovanom na ribarstvu. Plan je čak opisivao i kakvu odjeću ovo pleme treba da nosi. Prinudno naseljavanje je bilo kobno po ostala plemena sa Andamanskih ostrva, kao što je to bio slučaj sa tek kontaktiranim plemenima širom svijeta. 

Nakon snažne kampanje indijskih organizacija, plan za raseljavanje je obustavljen, a 2004. godine vlasti su najavile novu radikalnu odluku: Džavare će moći same da odlučuju o svojoj budućnosti, spoljni uticaj svešće se na minimum. Ovo je bio ogroman uspeh za međunarodnu i indijsku kampanju. 

Ali sa kojim se problemom narod Džarava plemena suočava?

Put koji prolazi kroz njihovu teritoriju dovodi mnoge strance, a naročito turiste koji se ponašaju prema plemenima kao prema životinjama u safari parku. 

Lokalno stanovništvo i međunarodni lovci upadaju u bogate šume i kradu hranu i životinje koje su potrebne plemenu kako bi preživjelo. 

Oni su ostali ranjivi na spoljašnje bolesti prema kojima imaju malo, ili nimalo imuniteta. Godine 1999. i 2006. Džarave su pretrpele epidemiju malih boginja - bolest koja je uništila mnoga plemena širom svijeta zbog kontakta sa strancima. Epidemija bi mogla da opustoši pleme. 

Žene Džarava plemena su zlostavljane od strane lovaca, doseljenika, vozača autobusa i drugih. 

Postoji i pritisak od strane poslanika sa ostrva da se pleme integriše u indijsko društvo. Sudbina pokušavanja integrisanja drugih plemena služi kao primjer šta može da se desi Džarava plemenu ako se ne priznaju njihova prava i ako sami ne donose odluke o svom životu.

Glavna prijetnja je započela izgradnjom auto-puta kroz njihovu teritoriju sedamdesetih godina prošlog vijeka. Andamanski kamionski put takođe podstiče "ljudski safari" tako što turistički prevoznici odvode turiste duž puta u nadi da će sresti pripadnike plemena. 

Nelegalni lov, ribolov i sakupljanje hrane, kako od lokalnih tako i od stranih lovaca, ozbiljna je prijetnja opstanku Džarava plemena. 

U oktobru 2017. godine andamanske vlasti su otvorile dugo očekivani alternativni morski put do Baratang ostrva. Ovaj put je trebao da zaustavi "ljudski safari". Ali uprkos naporu vlasti, "ljudski safari" duž puta i dalje cvjeta. 

Posljednjih godina su uhapšeni mnogi lovci, ali nijedan od njih nije osuđen od strane suda, uprkos tome što kazna za ovakav prestup donosi do sedam godina zatvora.

IZVOR: Nacionalna geografija 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 6

  • Bajro_šaraf 1 mjesec
    Tu smo nedje...samo oni se ne prodaju za 30€...😎
    • 2
    • 0
  • sonnyy 1 mjesec
    Da ne piše negdje na palmi "nikada više 1918g"...
    • 6
    • 2
  • duklja 4 nedjelje i 1 dan
    Vidji ove garave, ja sve mislio srbi najstariji
    • 3
    • 1