navigacija Naslovnica Premium

BEZ ČESTITKI OD ZAPADNIH LIDERA

26.6.2018 08:36

Početak predsjedničke ere u Turskoj

Međutim, OEBS, koji je poslao posmatrače da prate izbore, saopštio je da je opozicija bila suočena sa „neravnopravnim uslovima“ i da su ograničenja slobode medija da izvještavaju o izborima bila dodatno pojačana vanrednim stanjem koje je u Turskoj proglašeno nakon propalog puča 2016

Početak predsjedničke ere u Turskoj
Foto: Reuters Autor: Nada Bogetić

Turski predsjednik Tajip Erdogan osvojio je nova izvršna ovlašćenja nakon pobjede na istorijskim izborima na kojima su i njegova Stranka pravde i razvoja (AKP) i njihovi nacionalistički saveznici obezbijedili većinu u parlamentu.

Erdoganov glavni rival, Muharem Inče iz Republikanske narodne partije (CHP), priznao je poraz, ali je izbore okarakterisao kao „nepravedne“ i kazao da je predsjednički sistem koji sada stupa na snagu „veoma opasan“ jer vodi do „režima vladavine jednog čovjeka“.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju saopštila je da visoka izlaznost, od skoro 87 procenata, demonstrira posvećenost Turaka demokratiji. Međutim, OEBS, koji je poslao posmatrače da prate izbore, saopštio je da je opozicija bila suočena sa „neravnopravnim uslovima“ i da su ograničenja slobode medija da izvještavaju o izborima bila dodatno pojačana vanrednim stanjem koje je u Turskoj proglašeno nakon propalog puča 2016.

Erdogan, 64, napopularniji - ali i najrazdorniji lider u modernoj turskoj istoriji, kazao je oduševljenim pristalicama da se neće povući u naporima da transformiše Tursku, NATO članicu i, makar na papiru, kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Erdogana obožavaju milioni posvećenih muslimanskih pripadnika radničke klase zbog višegodišnjeg čvrstog ekonomskog rasta i izgradnje puteva, mostova, aerodroma, bolnica i škola.

Međutim, kritičari, uključujući i aktiviste za zaštitu ljudskih prava, optužuju ga da je uništio nezavisnost sudova i slobodu štampe. U ofanzivi koju je započeo nakon puča uhapšeno je 160 000 ljudi, a vanredno stanje omogućava Erdoganu da zaobiđe parlament dekretima. On je kazao da će uskoro ukinuti vanredno stanje.

Erdogan i njegova AKP su u nedjelju veče proglasili pobjedu na predsjedničkim i parlamentarnim izborima nakon što su porazili opoziciju koja je u jednom trenutku djelovala kao da može da ga ugrozi. „Ne dolazi u pitanje da se vratimo sa tačke do koje smo doveli našu zemlju u smislu demokratije i ekonomije“, kazao je Erdogan u nedjelju.

On je rekao da je još „odlučniji“ u borbi protiv kurdskih pobunjenika i sljedbenika pokreta sveštenika Fetulaha Gulena kojeg optužuje za organizovanje propalog državnog udara 2016.

„Turska je izabrala još odlučniju borbu protiv PKK (Kurdske radničke partije) i gulenista... Ići ćemo odlučnije na terorističke organizacije“, rekao je Erdogan.

Njegova pobjeda znači da će ostati predsjednik najmanje do 2023, kada je stogodišnjica od kako je Mustafa Kemal Ataturk osnovao tursku republiku.

Erdogana protivnici optužuju da je uništio Ataturkovu sekularnu zaostavštinu vraćanjem religije u javni život. Na te kritike Erdogan odgovara tvrdnjama da pokušava da modernizuje Tursku i unaprijedi vjerske slobode.

Na osnovu skoro kompletnih rezultata izbora, Erdogan je osvojio 53 odsto glasova, dok je za Inčea glasalo 31 odsto birača. Na parlamentarnim izborima AKP je osvojila 42,5 procenata dok je nacionalistička MHP premašila očekivanja i osvojila 11 odsto.

Prema novom sistemu snažnog izvršnog predsjedništva, Erdogan će imenovati ministre, potpredsjednike i visoke zvaničnike, izdavati dekrete, pripremati budžet i odlučivati o bezbjednosnim mjerama. Funkcija premijera će biti ukinuta, a Erdogan će moći da smjenjuje i imenuje državne službenike bez odobrenja parlamenta.

„Novi režim koji danas stupa na snagu predstavlja veliku opasnost za Tursku... Sada smo u potpunosti usvojili režim jednog čovjeka“, kazao je Inče, vetaranski poslanik opozicione CHP.

Sekularna CHP ima podršku uglavnom turske urbane, obrazovane srednje klase. Oni su osvojili 23 odsto na parlamentarnim izborima dok je prokurdska HDP osvojila 12 procenata, što je iznad cenzusa od 10 odsto.

Čestitao Putin, ali ne i zapadni lideri

Evropska komisija juče je saopštila da se nada da će Erdogan ostati „posvećeni partner Evropske unije u glavnim pitanjima od zajedničkog interesa poput migracije, bezbjednosti, regionalne stabilnosti i borbe protiv terorizma“.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je Erdogana kako bi mu čestitao na pobjedi, ali kako navodi agencija Rojters juče nije bilo izvještaja da su to učinili i zapadni lideri, što naglašava zahlađenje u odnosima između Ankare i njenih tradicionalnih NATO saveznika.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 9

  • Korisnik1 4 mjeseca i 3 nedjelje
    Ataturk ih je izvukao iz jos veceg blata bas uspostavljajuci sekularnu drzavu.
    • 0
    • 0
  • Nathan 4 mjeseca i 3 nedjelje
    Odje nije na vlasti diktator - autonomni vladar, nego namjesnik okupatora.
    • 0
    • 0
  • Nathan 4 mjeseca i 3 nedjelje
    Da Bog podrži, pa i mi istim putem...
    • 0
    • 0