navigacija Naslovnica Premium

POKOLJ U MI LAJU

15.3.2018 12:01

Pola vijeka od jednog od najzloglasnijih trenutaka američke vojne istorije

Od 26 vojnika optuženih za ratne zločine, samo je komandant voda osuđen za ubistvo. Odslužio je samo tri i po godine u kućnom pritvoru.

Pola vijeka od jednog od najzloglasnijih trenutaka američke vojne istorije
Vijesti online
Foto: Printscreen Autor: Vijesti online

Povodom 50. godišnjice pokolja u Mi Laju, preživjeli su za njemačku novinsku agenciju dpa govorili o tom zločinu koji su tokom Vijetnamskog rata počinili američki vojnici ubivši 504 ljudi.

Pam Ti Tuan upravo se probudila i kuvala krompire kada su Amerikanci sletjeli u blizini i počeli da ubijaju njene susjede.

"Prvo su ubili ljude u poljima riže, a zatim i stoku”, rekla je Tuan, danas 80-godišnja uzgajivačica riže iz sela Son Mi u centralnoj vijetnamskoj pokrajini Kuand Ngai.

Svijet će se sjećati tog pokolja kao jednog od najzloglasnijih trenutaka u američkoj vojnoj istoriji, prenosi agencija Hina.

Bio je 16. mart 1968. godine, vrhunac Vijetnamskog rata, a američki vojnici su dobili zadatak da iskorijene pobunjenike Vijetkonga u Kuand Ngaiju.

Tog dana trebali su da uđu u Son Mi, koji je obuhvatao zaseok Mi Laj po kojem će kasnije biti nazvan pokolj, kako bi eliminisali lokalne gerilce. Vojni obavještajci tvrdili su da su seljaci štitili Vijetkongovce, ali Tuan to negira.

"Samo smo radili za sebe. Zaplijenjeno je bilo samo malo oružja, a jedina američka žrtva tog dana bio je vojnik koji se namjerno upucao u stopalo".

UPOZORENJE: Video sadrži uznemirujući sadržaj

Ali ne samo da Amerikanci nisu tako mislili, nego su sve seljake, uključujući žene i djecu, tretirali kao neprijatelje, prenosi Hina.

Jedan od ubica, vojnik Pol Midlo, ispričao je šta je učinio tog dana u intervjuu za CBS News 1969.

"Jednostavno slijepo i brzo pucate po njima i ne možete da znate koliko ste ih ubili jer brzo padaju. Mogao sam ih ubiti desetoro ili petnaestoro”, rekao je Miiju Valasu.

"Muškarce, žene i djecu?", upitao ga je Valas.

"Muškarce, žene i djecu", odgovorio je.

"I novorođenčad?"

"I novorođenčad".

Vijetnamska vlada tvrdi da je ubijeno 504 civila. Mnoge žene bile su silovane, a usjevi i kuće spaljeni.

Ubijali i smijali se

Pam Tan Cong, 61-godišnji penzionisani upravnik memorijalnog muzeja u Son Miju, ostao je tog dana bez majke, tri sestre i brata.

Vojnici su ih ubili u skloništu i bacili na njih granatu. Cong se spasio jer su ga zaštitila tijela mrtvih članova porodice.

"Kada su vojnici dobili takve komande, zašto su ih izvršili?", pitao se tokom nedavne posjete mjestu pokolja.

"Ubijali su bez osjećaja. Kada su ljudi ležali na zemlji, još su se i smijali", dodao je.

Tuan je imala nešto više sreće. Otpratili su je do obližnjeg kanala sa njeno dvoje djece i sa još, po vijetnamskim procjenama, 170 drugih ljudi. Vojnici su otvorili vatru i ona je pala u kanal, ali su je meci promašili kao i njeno dvoje male djece koji su se sakrili ispod nje. I njih su zaštitila mrtva tijela. Po memorijalnom muzeju, oni su jedni od samo šestoro ljudi koji su to preživjeli.

Tuan je čekala satima da Amerikanci odu, kazala je.

"Opustili su se na ivici kanala i čekali, a mi smo pobjegli pošto su otišli".

Samo jedan vojnik osuđen

Pokolj je završio kada je američki činovnik Hju Tomson iz helikoptera vidio šta su američki vojnici radili.

"Čini mi se da se tamo dolje događa puno nepotrebnog ubijanja", rekao je tada putem radija. "Nešto nije u redu".

Vidjevši da vojnici progone grupu 11 preživjelih, sletio je helikopterom između dvije grupe.

Naredio je svom helikopterskom oružaru Lorensu Kolburnu da usmjeri oružje na vojnike i otvori vatru ako pokušaju nekoga da napadnu. Vojnici su se povukli, a Tomson je pozvao helikotere da evakuišu civile.

Tomson i Kolburn, koji su umrli 2006. odnosno 2016., pomogli su da se naredne godine rasvijetle okolnosti tog događaja nakon što se o njemu počelo govoriti u javnosti.

Od 26 vojnika optuženih za ratne zločine, samo je komandant voda, poručnik Vilijam Kalej, osuđen za ubistvo. Odslužio je samo tri i po godine u kućnom pritvoru.

Uprkos tome što se dogodilo tog dana prije 50 godina, Cong i Tuan kažu da ništa ne zamjeraju američkom narodu.

"Mi ih volimo. Zahvaljujući njima danas imamo slobodu jer su protestovali protiv rata", rekao je Cong.

"Ne mogu da zaboravim da su ovdje ubijali ljude, ali pokušavamo im oprostiti i gledati u budućnost", dodao je.

Tuan je pohvalila jačanje odnosa između SAD-a i Vijetnama. Odnosi su se značajno poboljšali od uspostavljanja diplomatskih odnosa 1995.

"Danas Vijetnamci i Amerikanci sarađuju u izgradnji prijateljstva", kazala je.

"I time se osiguravamo da više ne bude ubijanja".

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (6 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 50

  • Dundo122 6 mjeseci i 1 nedelja
    Jos je smjesnije kad se negatori Jasenovca gnusaju Srebrenice
    • 8
    • 0
  • Zeljan 6 mjeseci i 1 nedelja
    nadaleko cuvena Americka demokratija...
    • 8
    • 0
  • piano1320165081 6 mjeseci i 1 nedelja
    mrgud2kazete najmracniji trenutak americke vojske ocete da kazete da su svetliji trenuci u bombardovanja murine i drugih krajeva srj i mnogo drugih bombardovanja po svijetu dobro pravdate ih jer ste sad u istoj misiji nato demokratije
    • 6
    • 0