navigacija Naslovnica Premium

TRANSMONGOLIJAN

9.3.2014 15:48

Priča o životu mongolskih transrodnih osoba

Mnogi od Laizovih modela napustili su Mongoliju i preselili se u susjedne zemlje, gdje transrodne osobe žive slobodno

Priča o životu mongolskih transrodnih osoba
Foto: slate.com Autori: Slate, Džordan Tajker

U Mongoliji, diskriminacija i nasilje nad transrodnim osobama su toliko prisutni da mnogi, iz straha i zato što nemaju zakonsku zaštitu, biraju da žive „u ormaru“. Fotograf Alvaro Laiz odlučio je da zabilježi njihove priče u seriji fotografija pod nazivom „Transmongolijan“.

„Oni se ne mogu normalno ponašati, osim na pojedinim mjestima“, pojasnio je Laiz za „Slejt“.

„Vaš život postaje scenario u kojem se pretvarate da ste neko drugi. Vaš posao, vaši bližnji postaju dio ovog performansa, a malo prostora preostalo je da se ponašate onako kako vi želite da se ponašate. To je suludo“.

„Vaš život postaje scenario u kojem se pretvarate da ste neko drugi. Vaš posao, vaši bližnji postaju dio ovog performansa, a malo prostora preostalo je da se ponašate onako kako vi želite da se ponašate. To je suludo“
Od 2008, Laiz se bavi marginalizovanim i potisnutim djelovima društva, među kojima su siročići sa HIV-om u Ugandi i bivša djeca vojnici iz Božje vojske otpora Džozefa Konija. On je slučajno stigao u Mongoliju, ali se zainteresovao kako se tamošnja LGBT populacija snalazi u društvu koje ostavlja malo prostora za seksualnu i rodnu raznovrsnost. „Ja nisam ratni fotograf, stoga imam ograničeno iskustvo u vezi sa etničkim nasiljem ili otvorenim konfliktima. Ali ono što vam mogu reći je da je to vrsta represije koja je okrutna koliko i ona koja se dešava za vrijeme rata“, rekao je Laiz.

Poslije istraživanja u kojem su mu pomogle NVO i druge organizacije, Laiz je razgovarao sa više transrodnih osoba koje su ga pustile u svoj život. Pojedine su radile kao prostitutke. Ostale transrodne osobe su balerine, socijalne radnice, turistički vodiči i učiteljice koji se u svom radnom okruženju predstavljaju kao muškarci. Laiz je takođe fotografisao svoje modele u tradicionalnim kostimima mongolske kraljice. „Želio sam da pokažem ko su oni ali i kako oni vide sebe. Identitet nije samo jednosmjeran koncept, već fluidna mješavina uticaja, unutrašnjih i spoljašnjih, koji oblikuju način na koji se suočavamo sa svijetom“, kazao je Laiz.

Postoje znaci da bi se uslovi za transrodne osobe u Mongoliji mogli popraviti. Prva organizacija za prava LGBT populacije u zemlji, Mongolija LGBT centar, zvanično je registrovana kao NVO 2009. Prošle godine, Mongolija je proslavila svoju prvu Nedjelju ponosa. „Svijetla strana je to što je mongolsko društvo mlado i mi smo sigurni da možemo polako promijeniti stav javnosti putem obrazovanja mlađih generacija o principima ljudskih prava, domokratskim vrijednostima i tolerantnoj, praštajućoj ljudskoj prirodi“, kazao je za Gej njuz star izvršni direktor NVO Otgonbatar Cedendemberel.

Mnogi od njegovih modela su napustili Mongoliju i preselili se u susjedne zemlje, gdje transrodne osobe žive slobodno. Laiz smatra da se stvari u Mongoliji mijenjaju nabolje. Nada se da su njegove fotografije dio sile koja bi jednog dana ovu zemlju mogla učiniti gostoljubivom za transrodne osobe. „Ono što želim je da odvede nekog posmatrača na mjesto koje je veoma udaljeno od predrasuda“, kazao je ovaj fotograf. „Posmatrač mora razumjeti da su ti modeli samo ljudska bića koja pokušavaju da žive svoje živote. Nema ničeg lošeg u tome“.

„Tansmongolijan“ je samo jedna od njegovih serija fotografija koje se bave transrodnim osobama u nomadskim društvima širom svijeta. Laiz je proveo dvije godine u močvarnim predjelima Venecuele bilježeći prihvaćenost transrodnih osoba u društvu Varao.

Džingis-kan uveo smrtnu za gejeve

„Pošto sam sproveo istraživanje o nomadskim plemenima u Rusiji, naišao sam na podatak o Džingis-kanu“, osnivaču mongolske države, kazao je Laiz za Hafington post.

„Džingis-kan smatra se prvim liderom koji je proglasio homoseksualnost nezakonitom, kažnjivom smrtnom kaznom, kako bi povećao svoju populaciju i suočio se sa kineskom armijom pod dinastijom Song“.

Preveo: Miloš Rudović

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 3

  • KorisTnik 4 godine i 8 mjeseci
    nalazi se u rubrici svijet pa ne znam, sam razmisli mozda shvatis.
    • 0
    • 0
  • kano_klisurine 4 godine i 8 mjeseci
    I kakve ovo ima veze s nama
    • 0
    • 0
  • Leo' 4 godine i 8 mjeseci
    Piše: http://s29.postimg.org/qmkytd39f/vijesti_online.png
    • 0
    • 0