navigacija Naslovnica Premium

SPONTANIJI I MANJE ORKESTRIRANI

3.1.2018 12:00

Protesti u Iranu: Šta ih je pokrenulo i ko ih organizuje

Iako razne klase društva imaju različite zahtjeve, na snimcima društvenih mreža najviše se vide mladi ljudi iz redova radničke klase, konstatuje Rojters

Protesti u Iranu: Šta ih je pokrenulo i ko ih organizuje
Vijesti online
Foto: AP Photo Autor: Vijesti online

Antivladini protesti u Iranu, koji su započeli 28. decembra, predstavljaju najodvažniji izazov klerikalnoj vlasti u Teheranu još od 2009. godine.

Kako ocjenjuje Rojters, iako su protesti u Iranu rijetki, a bezbjednosne službe svuda prisutne, ipak su desetine hiljada ljudi izašle na demonstracije.

Za razliku od proreformskih protesta iz 2009. godine, koji su izbili zbog ponovnog izbora Mahmuda Ahmedinedžada za predsjednika, ovi sadašnji su izgleda spontaniji i ne čini se da ih orkestriraju lideri koji se mogu identifikovati i pohapsiti. 

Širom zemlje traži se kraj ekonomskim teškoćama i korupciji, što su posebno osjetljive teme u Iranu čije rukovodstvo, izniklo iz Islamske revolucije, u kojoj je srušen šah, taj događaj iz 1979. godine često opisuje kao revolt siromašnih protiv eksploatacije i ugnjetavanja. 

Iako razne klase društva imaju različite zahtjeve, na snimcima društvenih mreža najviše se vide mladi ljudi iz redova radničke klase, konstatuje Rojters. 

To bi mogli biti opasnije po vlasti koje siromašnije slojeve stanovništva smatraju lojalnijim, za razliku od srednje klase koja je na ulice izašla 2009. godine. 

Prema zvaničnim podacima, ovog puta 90 odsto uhapšenih su mlađi od 25 godina. Mnogi mladi su više zainteresovani za posao i promjene, nego za islamski idealizam i antizapadno raspoloženje, kome je naklonjena stara garda. 

Snage bezbjednosti mogu i dalje da računaju da mogu da suzbiju nemire, pošto nijedna politička grupacija nije otvoreno stala iza protesta, a nemaju ni jake radničke sindikate da ih podrže. 

Rojters smatra da je glavni izazov vlade u Teheranu da nađe način da suzbije proteste bez izazivanja većeg gnijeva demonstranata, pošto su već zabilježeni napadi na policijske stanice, banke i džamije. 

Dosad, iako je zaprijećeno oštrim mjerama, vlasti su u praksi bile uglavnom suzdržane: uhapsile su stotine ljudi, ali nisu angažovale elitne snage - Revolucionarnu gardu i miliciju Basidž - koje su korišćene za gušenje ranijih nemira. 

Nastavak demonstracija bi, međutim, mogao da natjera vladu da drugačije djeluje. Iranski lideri vjeruju da mogu da računaju na podršku mnogih iz generacije koja je u mladosti 1979. godine izvela revoluciju, zbog njihove ideološke privrženosti i ekonomskih dobitaka pod islamskom vlašću, smatraju analitičari. 

Rojters navodi da, iako Iranci širom zemlje traže veće plate i okončanje korupcije, sa širenjem protesta gnijev se usmjeravao na vjerski establišment. 

Mnogi, takođe, preispituju iransku spoljnu politiku na Bliskom istoku, kao što su intervencije u Siriji i Iraku, borba oko uticaja sa Saudijskom Arabijom ili finansijska podrška Palestincima i libanskom šiitskom Hezbolahu - smatrajući da vlada treba da se usmjeri na domaće ekonomske probleme. 

Rojters podsjeća da je predsjednik Hasan Ruhani 2015. godine postigao sporazum sa svjetskim silama da zaustavi nuklearni program zemlje u zamjenu za ukidanje većine međunarodnih sankcija, iako nije uspio da ispuni obećanje o prosperitetu. 

Stanje privrede se, ipak, popravilo, inflacija je pala na jednocifrenu prvi put za četvrt vijeka, bruto domaći proizvod skočio je za 12,5 odsto, iako je gotovo sve to posljedica rasta izvoza nafte. 

Taj rast je, međutim, bio suviše spor za više od 80 miliona stanovnika Irana, čiju većinu dio čine mladi, a među kojima je nezaposlenost 28,8 odsto, konstatuje Rojters.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (4 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 10

  • BeglenHucardaj 9 mjeseci i 2 nedjelje
    Sad ce Irancima doci blagostanje,kao sto su ga donijeli Libiji i Egiptu i Siriji. Procvjetase vidim otkako im je americka cizma zavela red.
    • 7
    • 0
  • MAMBA 9 mjeseci i 2 nedjelje
    To Drugo
    • 3
    • 0
  • gibraltar 9 mjeseci i 2 nedjelje
    Neki ljudi budu s pravom nezadovoljni.Neki ljudi protestuju s razlogom,iako ne bi trebali da protestuju.Neki ljudi ginu jer moraju poginuti.Iz svog neznanja.Zao mi je svakog mrtvog protestanta.Tako mora da bude.Oni nisu krivi,a nisu krive ni vlasti.Svaki glupi covjek je za zaljenje.Glup covjek gine za pogresne stvari u pogresno vrijeme na pogresan nacin.Zivio Iran.
    • 2
    • 0