navigacija Naslovnica Premium

RUSKI LIDER SE SASTAJAO SA KLINTONOM, BUŠOM, OBAMOM I TRAMPOM

15.7.2018 10:29

Putin je upoznao četiri predsjednika SAD: Pokušaji izgradnje dobrih odnosa nisu potrajali

Iako su odnosi Jeljcina i američkog predsjednika Bila Klintona bili dobri, taman toliko da prikriju planove za širenje NATO na istok, rat na Kosovu je presjekao posthladnoratovski medeni mjesec, piše AFP

Putin je upoznao četiri predsjednika SAD: Pokušaji izgradnje dobrih odnosa nisu potrajali Putin i Džordž Buš
Foto: Reuters Autor: Beta

Tokom više od 18 godina na čelu Rusije, bilo kao predsjednik ili premijer, Vladimir Putin upoznao je četiri američka predsjednika, a pokušaji izgradnje dobrih odnosa nikada nisu potrajali, piše agencija Frans pres (AFP).

Tada gotovo nepoznat široj javnosti, Putin je prvi put postao ruski premijer u avgustu 1999, na poziv tadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina. Njegovo imenovanje je došlo u vrijeme zahlađenja odnosa sa SAD.

Iako su odnosi Jeljcina i američkog predsjednika Bila Klintona bili dobri, taman toliko da prikriju planove za širenje NATO na istok, rat na Kosovu je presjekao posthladnoratovski medeni mjesec, piše AFP.

Vladimir Putin, Bil Klinton Putin i Klinton 

NATO je 1999. počeo bombardovanje Srbije, istorijske saveznice Moskve. U znak protesta, ruski premijer Jevgenij Primakov je naredio da se avion kojim je putovao u SAD okrene iznad Atlantika.

Nekoliko mjeseci kasnije, Putin je preuzeo rukovođenje ruskom vladom.

Opuštanje napetih odnosa počelo je u junu 2001. Poslije prvog susreta s Putinom, tada već predsjednikom, na samitu u Sloveniji, tadašnji predsjednik SAD Džordž Buš rekao je da je ruskog lidera pogledao u oči i "shvatio njegovu dušu".

Približavanje je potvrđeno poslije napada na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. Putin je, prema Kremlju, bio prvi koji je poslije napada pozvao Buša. Nakon što je po dolasku na vlast započeo drugi rat u Čečeniji, navodi AFP, ruski predsjednik je ponudio solidarnost u "ratu protiv terorizma".

Novi medeni mjesec je kratko trajao. Vašington je u decembru 2001. objavio da napušta sporazum o balističkim raketama iz 1972. (ABM) da bi slobodno mogao da postavi protivraketni štit u istočnoj Evropi, što je Moskva osudila.

Rusija je 2003. bila među glavnim protivnicima američke invazije na Irak. Godinu dana kasnije, navodi AFP, Moskva je u "narandžastoj revoluciji" u Ukrajini, koja je na vlast u Kijevu dovela prozapadne snage, vidjela ruku Vašingtona.

Putin je u Minhenu 2007. iznio oštre optužbe na račun SAD, što nije zaboravljeno. Uslijedio je brzi rat Rusije i Gruzije 2008. i rusko priznanje nezavisnosti Abhazije i Južne Osetije.

Novi američki predsjednik Barak Obama je 2009. pokrenuo koncept "resetovanja" odnosa Vašingtona i Moskve, u vrijeme kada je Putin prešao na mjesto premijera Rusije, prepustivši čelo države svom saradniku Dmitriju Medvedevu.

Vladimir Putin, Barak Obama Putin i Obama 

Iako je počelo dobro, potpisivanjem novog sporazuma o nuklearnom razoružanju 2010, nije dugo potrajalo. Američki Kongres je 2012. usvojio niz sankcija ruskim građanima nakon što je advokat Sergej Magnicki umro u zatvoru. Ruski poslanici su zatim izglasali sankcije Amerikancima.

Rusija 2011. nije iskoristila veto u Savjetu bezbjednosti UN da spriječi intervenciju NATO u Libiji. Osećajući da ju je zapad prevario poslije smrti dugogodišnjeg libijskog lidera Muamera Gadafija, navodi AFP, Rusija neće zaboraviti.

Na izborima 2012. Putin je ponovo izabran za predsjednika.

Odnosi Rusije i SAD su potonuli 2014. nakon što su prozapadne snage pobunom preuzele vlast u Kijevu. Uslijedilo je pripajanje Krima Rusiji i sukob ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine. Kijev i zapad tvrde da ruske snage pružaju podršku pobunjenicima, navodi AFP.

SAD i njhovi saveznici su Rusiji uveli niz ekonomskih sankcija, na šta je odgovoreno zabranom uvoza hrane.

Moskva je 2015. počela vojnu intervenciju u Siriji da bi spasla svog saveznika, sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. Budući da Vašington u ratu u Siriji podržava pobunjenike, broj tačaka razdora Rusije i SAD se višestruko povećao.

Iako se Moskva i Vašington ne slažu gotovo ni u jednom važnom svjetskom pitanju, aktuelni američki predsjednik Donald Tramp u predizbornoj kampanji obećao je da će uspostaviti dobre odnose s Rusijom.

Vladimir Putin, Donald Tramp Putin i Tramp 

Međutim, nakon što je izabran, Trampov mandat je opterećen optužbama o ruskom miješanju u izbore i saradnji ljudi iz njegove kampanje sa Kremljom, uz nezapamćeni talas međusobnog protjerivanja diplomata i sankcija.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.