navigacija Naslovnica Premium

MALOLJETNICI POSEBNO UGROŽENI

23.8.2018 20:55

Ropstvo još uvijek postoji: "Njemačka je bordel Evrope"

Iako je svuda zabranjeno, u cijelom svetu – čak i u Njemačkoj – postoji nešto slično ropstvu. „Međunarodni dan sjećanja na trgovinu robovima i njeno ukidanje“ nije samo dan sjećanja

Ropstvo još uvijek postoji: "Njemačka je bordel Evrope" Ilustracija
Deutsche Welle
Foto: Shutterstock Autor: Deutsche Welle

Prema indeksu globalnog ropstva australijske organizacije Walk Free Foundation, više od 40 miliona ljudi trenutno živi u modernom ropstvu. Od toga 167.000 u Njemačkoj ili oko 0,2 procenta stanovništva.

Ali, dok je istorijsko ropstvo zasnovano na zakonski priznatom vlasništvu jedne osobe nad drugom, ropstvo danas funkcioniše drugačije. Ditmar Roler, predsjedavajući njemačkoj kancelariji International Justice Mission (IJM), kaže: „Ropstvo više nije legalno, ali ono je kao kameleon i postoji tajno“.

Prema Fondaciji Walk Free Foundation, osnovna karakteristika modernog ropstva jeste da ljudi „zbog prijetnji, nasilja, prinude, prevare ili zloupotrebe moći, ne mogu da spriječe ili napuste situacije u kojima su eksploatisani“. Savremeno ropstvo se dakle koristi kao generički termin za različite oblike podjarmljivanja i eksploatacije, na primjer, trgovinu ljudima, prisilne brakove ili otplaćivanje dugova radom. Granice onoga što se i ne može nazvati ropstvom često su nejasne.

Upozorenje Savjeta Evrope

Ovo se ne odnosi samo na zemlje poput Libije, Katara ili Demokratske Republike Kongo, koje su redovno po medijima zbog različitih oblika ropstva. Trgovina ljudima i ropski rad U Evropi su u porastu, upozorio je Savjet Evrope u aprilu – posebno trgovina ljudima radi eksploatacije kao radne snage.

Prema Saveznoj kriminalističkoj policiji (BKA), u Njemačkoj se 2017. to uglavnom odnosilo na migrante u građevinskoj industriji i ugostiteljstvu. Takođe su ugrožene oblasti rad u kući, prerada mesa, poljoprivreda ili transport. Toj saveznoj njemačkoj instituciji poznato je 180 slučajeva ropstva iz jedanaest završenih istraga tokom prošle godine – većina ljudi došla je iz istočne Evrope.

„Njemačka je bordel Evrope“

Mnogo rasprostranjenija u Njemačkoj je seksualna eksploatacija. „Njemačka je bordel Evrope“, kaže Detmar Roler iz IJM. Prema BKA, 2017. godine bilo je 327 predmeta i 500 dokumentovanih žrtava prinudne prostitucije.

Dok prinudni rad više pogađa muškarce, velika većina žrtava seksualne eksploatacije su žene. Po statistici BKA, zemlje porijekla tih žena su Bugarska, Rumunija, a onda Njemačka. Takođe se primjećuje značajan porast žrtava iz Nigerije.

Mnoge žene dospijevaju u prostituciju prevarom – i onda ne mogu da se izvuku. Takozvana „Metoda ljubavnik“ igra značajnu ulogu: makroi prevarom uvlače mlade žene u ljubavnu vezu i onda ih u fazi emocionalne zavisnosti primoravaju na prostituciju. Često se pretvaraju da su u dugovima i kažu djevojci da mora da pomogne da se oni vrate.

„Koliko robova držite?“

Posljednjih godina je povećana još jedna vrsta seksualne eksploatacije – na internetu. „Njemački klijenti mogu na sat vremena da iznajme dijete na Filipinima, koje pred kamerom mora da im bude na usluzi“, kaže Roler. Ovaj primjer, kao i strano porijeklo mnogih žrtava u Njemačkoj, pokazuje da se moderno ropstvo ne zaustavlja na državnim granicama – to je globalni fenomen sa globalno umreženim akterima.

Prije dvije godine, ekonomistkinja Evi Hartman je knjigom „Koliko robova držite?“ uzburkala javnost. Njena teza glasi: svaki prosječan Njemac već samim svojim potrošačkim ponašanjem indirektno „drži“ oko 60 robova. Roler objašnjava: „Već kupovinom odjeće ili proizvoda koji sadrže sirovine iz konfliktnih regiona, podržavamo uslove rada slične ropstvu“. To je slučaj čak i sa hranom, kao što je riba sa Tajlanda – gdje na ribarskim brodovima postoji prisilni rad.

Maloljetnici su posebno ugroženi

Kada govorimo o modernom ropstvu, ne smije se zaboraviti da su žrtve i maloljetnici – čak i u Njemačkoj. Posljednji skandal u Štaufenu šokirao je javnost: Jedan par je više od dvije godine često silovao danas desetogodišnjeg sina žene i nudio ga preko darkneta drugim muškarcima – za razne vrste seksualnog zlostavljanja.

Posljednjih godina u fokusu vlasti su prisilni brakovi. Svake godine policija u Njemačkoj bilježi između 50 i 60 slučajeva.

Poslovne modele treba učiniti neprivlačnim

U svim oblastima modernog ropstva treba računati s mnogo većim brojem slučajeva koji ostaju neotkriveni. Ipak, IJM je aktivan uglavnom u drugim zemljama, u Aziji ili Africi, gdje moderno ropstvo još raširenije i gdje ljudi nemaju pristup pravnim sistemima. „Uglavnom se radi o novcu“, kaže Roler, „tako da poslovne modele morate učiniti neprivlačnim.“

Tako na primjer IJM policiji na Filipinima pomaže oko suzbijanja dječje prostitucije, dovodi počinioce pred lice pravde – i tako možda upozna Njemca koji preko interneta iživljava svoje pedofilske sklonosti na filipinskoj djeci.

 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • dudoDF 3 nedjelje i 6 dana
    Šveđani pametni,umjesto da hapse one koji se time bave oni su poceli da hapse one koji takve usluge koriste jer ovo nisu Soraja, Tijana Ajfon, Oro i ostala druzina koja je to izabrala, u Njemackoj su vecinski kidnapovane i drogirane djevojcice/zene ili su u pitanju mafijaski lanci iz kojih je skoro pa nemoguce pobjeci..
    • 0
    • 0