navigacija Naslovnica Premium

UBISTVA, SUMNJIVE PRIRODNE SMRTI, SUMNJIVA SAMOUBISTVA

1.4.2017 17:51

Smrtonosne smjene proruskih lidera u Donbasu: Rusko "čišćenje" ili ukrajinska "diverzija"

Neki poznati separatisti umiru iznenada, zbog bolesti. Recimo Valerij Bolotov. Prvi vođa "Luganske Narodne Republike" umro je u januaru ove godine u svom stanu u Moskvi. Navodni uzrok smrti je – infarkt. Neki mediji sumnjaju da je Bolotov otrovan

Smrtonosne smjene proruskih lidera u Donbasu: Rusko "čišćenje" ili ukrajinska "diverzija" Navodno umro od tumora na mozgu: Makovič
Deutsche Welle
Foto: Shutterstock Autor: Deutsche Welle

Ubijeni, smijenjeni s dužnosti ili umrli od neke bolesti. Samo mali broj separatista koji su od početka bili uključeni u sukobe na istoku Ukrajine, danas su aktivni ili živi. Da li to Rusija želi bolju kontrolu regiona?

Za ljude poput Vladimira Makoviča, prije tri godine počeo je da otkucava sudbonosni časovnik. Kada su u aprilu 2014. godine proruski separatisti u Donjecku na istoku Ukrajine osnovali svoju "Narodnu Republiku", Makovič je ispred uprave okupirane teritorije pročitao "Deklaraciju o nezavisnosti". Do tada nepoznati Makovič, koji je sa svojom sijedom bradom više ličio na nekog pravoslavnog sveštenika, napredovao je do zamjenika predsjednika "Vrhovnog savjeta". Međutim, pola godine kasnije, Makovič je nestao sa scene, a njegovo ime se u medijima ponovo pojavilo 12. marta kada je navodno umro od tumora na mozgu.

Smrt iz zasjede

S njegovom smrću, spisak još uvek živih i aktivnih vođa separatista, onih koji su od početka bili uključeni u sukobe, postao je još kraći. Mnogi su ubijeni, kao recimo Mihail Tolstič, poznatiji kao "Givi". Njegova kancelarija, koji se nalazi nedaleko od Donjecka, u februaru je napadnuta bacačem plamena. Nekoliko mjeseci ranije, Arsen Pavlov, poznatiji pod nadimkom "Motorola", poginuo je u liftu u koji je bio postavljen eksploziv. Bio je to najpoznatiji Rus, čovjek koji se od početka borio na istoku Ukrajine. Ta dva komandanta su u ruskim medijima predstavljeni kao ratni heroji. Separatisti za njihovu smrt optužuju "ukrajinske diverzante", što Kijev demantuje.

U Ukrajini se u ovakvim slučajevima prst rado upire u Moskvu i govori o "čišćenju". Činjenica je da je više od polovine ubijenih vođa separatista, ubijeno iz zasjede. Serhij Taruta, poslanik u ukrajinskom parlamentu, za to ima objašnjenje: "To je borba za prljave poslove u kojoj se često poteže oružje". Onaj ko se ne pridržava pravila igre, biva eliminisan. Taruta je bivši preduzetnik iz rudarskog okruga Donbas. Od marta do oktobra 2014. godine bio je guverner tog regiona.

Infarkt u 46. godini

Neki poznati separatisti umiru iznenada, zbog bolesti. Recimo Valerij Bolotov. Prvi vođa "Luganske Narodne Republike" umro je u januaru ove godine u svom stanu u Moskvi. Navodni uzrok smrti je – infarkt. Neki mediji sumnjaju da je Bolotov otrovan.

"Za Bolotova se priča da je bio u sukobu s ruskim 'mentorima' i vojskom, kada se radilo o tome da puca na sopstveno stanovništvo", kaže Aleksander Jeremenko, docent istočno-ukrajinskog univerziteta u Lugansku koji se sada nalazi u Severnodonjecku, gradu koji je privremeno sjedište administracije Luganske oblasti.

"Bolotovljev nasljednik Igor Plotnickij, koji i danas vodi separatiste u Lugansku, s tim nije imao problema", kaže Jeremenko.

Genadij Cupkalov je sa 43 godine bio mlađi od Bolotova kada je u jesen 2016. godine navodno izvršio samoubistvo u istražnom zatvoru u Lugansku.

Separatisti ga optužuju za pripremanje državnog udara. I u ovom slučaju spekuliše se o ubistvu. Cupkalov je bio Bolotovljev zamjenik i "premijer" Luganska.

"Cipkalov je bio najrazuminiji predstavnik separatista", kaže Jaroslav Halas, portparol guvernera Luganska Hanadija Moskala.

S njim nisu održavani direktni kontakti, ali se primirje uvijek dogovaralo preko faksa. Cipkalov je stajao iza onog što kaže.

Dobro smišljen plan

Serhij Harmaš iz Donjecka, inače glavni i odgovorni urednik internet portala "Ostrov" koji trenutno živi u Kijevu, kaže da je teško procijeniti da li je veliki broj smrtnih slučajeva separatista ciljana akcija Moskve. U nekim slučajevima zamislivo je i učešće ukrajinske tajne službe SBU. Ukoliko iza toga zaista stoji Rusija, onda nije samo cilj ukloniti svjedoke, već je i riječ o uspostavljanju bolje kontrole u regionu.

Harmaš u svemu tome sagledava planirani model. Moskva je "prave Ruse", kao i strastvene ukrajinske pristalice priključenja Moskvi, uklonila – po uzoru na Krim. Harmaš navodi da u prvu grupu spada Igor Girkin, koji se još zove "Strelkov" i koji je, prema navodima medija, jedan od bivših ruskih agenata tajne službe. Girkin je do avgusta 2014. godine bio „Ministar odbrane" u Donjecku. "Premijer" je bio Aleksander Morodaj, politički savetnik u Moskvi. Njegov kolega u Lugansku takođe je bio Rus iz Moskve, Marat Baširov.

Rusi su na čelu separatista bili vidni samo jedno kratko vrijeme. Kada se rat rasplamsao, sva trojica su svoje pozicije prepustili ljudima rođenim u Ukrajini. Hamarš dalje navodi da u grupu onih koji su kasnije svrgnuti sa vlasti, spada i Andrej Purgin koji je u Donjecku bio zamjenik "premijera" i koji je 2015. godine iznenada smijenjen. "Purgin je smijenjen kada je izašlo na vidjelo da se priprema za referendum o priključenju Rusiji", kaže Harmaš. Purgin je demantovao navode o planiranju referenduma.

Skrivena kontrola

Harmaš i Taruta dijele mišljenje vlade u Kijevu da su obje "Narodne Republike" i dalje pod ruskom kontrolom. Taruta smatra da je aktuelni uticaj Moskve iznosi "95 odsto". Rusija određuje centralne političke linije, ali i dalje ostaje "koridor za manipulacije, pljačkanje i zaradu velikih količina novca".

Stvari se uglavnom kontrolišu iz pozadine. Ukrajinski mediji ovih dana izvještavaju o navodnoj posjeti uticajnog savjetnika ruskog predsjednika Vladislava Surkova Lugansku. Portparol Kremlja o tome nije želio da se izjašnjava.

Ruski "mentori na licu mjesta" su na svim nivoima, ali nisu pretjerano vidljivi. Osobe kao što je Aleksander Kasak, koji je prema Harmašovom riječima nauticajniji moskovski savjetnik separatističkog vođe u Donjecku Aleksandera Saharčenka, rijetko se pojavljuju u javnosti. Kasak je ranije živio u Letoniji. Tamo se našao na meti kritika zbog proruskih aktivnosti i 2004. godine je, iz formalnih razloga, protjeran iz te zemlje. Trenutno najpoznatiji Rus u Donjecku je Zahar Prilepin, na Zapadu poznat kao pisac. On je u februaru otkrio tajnu da je – zamjenik komandanta bataljona. U Ukrajini se spekuliše da je njegov zadatak da kao poznata osoba popuni prazninu koju su iza sebe ostavili ubijeni komandanti.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 9

  • Fileo2 1 godinu i 7 mjeseci
    Članak je tipičan primjer subverzivno-propagandnog, informativnog rata koji prati svaki ratni sukob. Ništa novo i neobično.
    • 11
    • 0
  • crnogorac cz 1 godinu i 7 mjeseci
    Mislim da ce ih ovoga puta rusi gaziti malo vise od 50 godina.
    • 2
    • 0
  • ZbogomMilo 1 godinu i 7 mjeseci
    Nijemci ne vole Ruse!?Nikada!!!Kredibilan izvor Dojce Vele,hahaha.Drzavni medij koji promovise njemačke interese u inostranstvu,prepisan od USA i Glasa Amerike.Bogami se opet svabe igraju vatrom,da im opet Rusi ne dodju u Bundestag.
    ( 1 )
    • 9
    • 2
    crnogorac cz 1.4.2017 23:07
    Mislim da ce ih ovoga puta rusi gaziti malo vise od 50 godina.
    • 2
    • 0