navigacija Naslovnica Premium

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

16.1.2011 21:05

Srpski špijuni na raportu pred Evropom

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu uskoro bi mogao da primora srpsku Bezbjedonosno-informativnu agenciju da objelodani podatke o broju prisluškivanih građana, koje BIA skriva godinama, uprkos zahtjevima stručne javnosti.

Autor: Dejan Jočić

Bezbjedonosno-informativna agencija (BIA) godinama, uprkos zahtjevima stručne javnosti, skriva te podatke, a tačku na takov ponašanje mogla bi da stavi presuda po tužbi Inicijative mladih za ljudska prava iz 2006. godine, piše beogradski Blic.

Mnoge zemlje svijeta ove podatke ne kriju, a one koje su to ranije činile promijenile su praksu jer se pokazalo da puko objavljivanje broja građana koje tajne službe u jednoj godini prisluškuju ne može da naškodi njihovom radu. Uostalom, upravo je objava ovih podataka važan pokazatelj da je država prekinula sa autoritarnim režimom prošlosti i uspostavila demokratske vrijednosti u društvu.

Primjera radi, Bugarska je krajem 2010. objavila da je u pomenutoj godini prisluškivala 1,8 miliona građana, odnosno da je u tom periodu korišteno 18.000 specijalnih istražnih sredstava, pri čemu je svaki prisluškivani govorio u prosjeku sa oko sto osoba.

Broj građana čiji su razgovori praćeni u Srbiji objavila je samo Vojnobezbjedonosna agencija (VBA) i to 2007, kada je prisluškivala ukupno 35 građana. Taj broj bi, razumije se, bio daleko veći kada bi raspolagali i podacima BIA-e, koja uprkos čestim pritiscima javnosti i dalje odolijeva da ih objavi.

Prva ozbiljna incijativa koja je u Srbiji pokrenuta s ciljem da se ovi podaci objelodane datira iz 2005. godine. Tada je Inicijativa mladih za ljudska prava poslala BIA-i zahtjev za dobijanje informacija o nadzoru i snimanju telefonskih i drugih razgovora. Budući da BIA nije odgovorila, Inicijativa je zatražila pomoć povjerenika za infomacije od javnog značaja Rodoljuba Šabića. Šabić je doneo rješenja da BIA ispostavi ove podatke, što je srpska tajna služba odbila, podnoseći paralalno tužbu protiv Šabićevog rješenja Vrhovom sudu. Sud je žalbu odbio iz tehničkih razloga i slučaj se 2006. “preselio” u Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

Incijativa je tužbu podnijela zbog kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima po dva osnova - kršenja prava na pravično suđenje i prava na slobodu izražavanja koja podrazumijeva pravo na prijem infomacija od javnog značaja.

Očekujemo da Strazbur presudi u našu korist i to već u prvoj polovini ove godine - kaže Maja Mićić, direktorka incijative mladih za ljudska prava.

Vlada pomaže prikrivanje podataka

Činjenicu da se BIA sa uspjehom oglušavala o niz zahtjeva, koji su stizali i od zvaničnih državnih organa, Mićićeva vidi u podršci koju služba dobija s vrha vlasti. Kako kaže, Vlada, koja je zadužena da omogući sprovođenje rješenja povjerenika, nije maknula prstom da primora BIA-u da postupi po tom rješenju. Osim toga, čak ni skupštinski Odbor za bezbjednost, koji je zadužen za civilnu kontrolu službi i u kome sjede predstavnici svih parlamentarnih stranaka, nikada nije tražio niti objelodanio ove podatke.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.