navigacija Naslovnica Premium

PRAVNI EKSPERTI NAVODE ČETIRI GLAVNA ASPEKTA

15.10.2017 08:32

Šta je potrebno za nezavisnost?

Glavnim karakteristikama se smatraju narod, teritorija, vlada i sposobnost da uspostavlja odnose sa drugim državama

Šta je potrebno za nezavisnost? Kosovo je učestvovalo na Olimpijadi 2016. godine
Foto: nbcolympics.com Autor: Angelina Šofranac

Lideri Katalonije su kazali da je njeno stanovništvo glasalo za nezavisnost na referendumu 1. oktobra, koji su centralna vlada i ustavni sud proglasili nezakonitim.

Inicijativa za nezavisnost te pokrajine, po svemu sudeći, nema previše podrške u međunarodnom pravu, niti baš uspješan prethodni slučaj.

Situacija sa bogatom španskom regijom je aktuelizovala priču o tome kako se postaje nezavisna država, u zakonu i praksi.

ŠpanijaSa proslave Nacionalnog dana Španije u Barseloni 

„Ne možete biti prava država ako nemate pivo i avioprevoznika“, rekao je rok muzičar Frank Zapa.

Međunarodni pravi eksperti, zapravo, identifikuju  četiri glavna aspekta države.

Prema Konvenciji iz Montevidea usvojenoj 1933,  to su: funkcionalna vlada, stalno stanovništvo, kontrola nad teritorijom i kapacitet da uspostavlja odnose sa drugim državama.

Definicija naroda je prilično sporna, ali neki tvrde da to znači stalno stanovništvo sa konceptom sopstvene nacionalnosti i vjerovanja u nju, piše BBC.

Džejms Irving, profesor međunarodnog prava na Londonskoj školi ekonomije (LSE) kaže  da su to „veze...djelotvorne veze, veze pripadanja, identiteta osjećanja, kao i veze koje se odnose na praktični zajednički interes“.

Druga bitna stvar je da države imaju definisanu teritoriju, oblast unutar granica, gdje je suverena.

Mnogi kao kriterijume državnosti navode i stabilnu i efikasnu vladu i sposobnost vođenja odnosa sa drugim državama. 

Zato su suverene države slobodne da stupaju u odnose koji su bilateralni, pri čemu, na primjer, dvije države pristanu na diplomatske odnose ili rade na rješavanju zajedničkog problema - ili multilateralne -

kao dio EU, na primjer, ili kao potpisnice međunarodnih sporazuma o klimatskim promjenama.

Suština je u tome da suverena država nije zavisna od bilo koje druge sile ili države, navodi BBC.

Priznavanje

Pojedine države mogu priznati jedna drugu, ali je velika nagrada priznavanje od Ujedinjenih nacija.

UN Priznavanje od strane Ujedinjenih nacija je velika nagrada: Sjedište svjetske organizacije u Njujorku 

Prednosti su brojne: Zaštita međunarodnog prava, pristup kreditima Svjetske banke i MMF, kontrola granica i veći pristup ekonomskim mrežama, mehanizmima, te zaštita koju pružaju trgovinski zakoni, što olakšava sklapanje trgovinskih sporazuma. 

Međutim, može li se biti država ako ne postoji priznanje UN?

„U suštini, to je stara izreka: ako hoda kao patka i govori kao patka, onda je patka“, objašnjava Rebeka Ričards, predavač na Univerzitetu Kil.

„Prihvatamo da je kao država, samo nedostaje to priznanje“.

Primjer za to je Somaliland, bivši britanski protektorat u istočnoj Africi, koji je bio nezavisan četiri dana 1960, prije nego se spojio sa Italijanskom Somalijom. Ostao je dio Somalije do pada tamošnje vlade 1991. Potom je Somaliland jednostrano proglasio nezavisnost.

SomalilandNarod Somalilanda slavi godišnjicu proglašenja nezavisnosti 

„To je izuzetno jaka vlada“, objašnjava dr Ričards. 

„Imali su niz demokratskih izbora. Mirna je i stabilna. A dešava se i nevjerovatan ekonomski razvoj. Prilično sve što biste očekivali da vidite u jednoj državi“, dodala je.

Somaliland, međutim, niko nije priznao, što otežava funkcionisanje. Ograničen je pristup nekim vidovima pomoći za razvoj ili humanitarne pomoći, ali puno toga, posebno pomoć koja dolazi od UN ide preko Somalije. Pristup međunarodnim tržištima je težak bez pravne zaštite. 

Valuta Somalilanda nema nikakvu međunarodnu vrijednost jer nije priznata van njegovih granica.

Švajcarska je, sa druge strane, postala članica UN tek 2002, ali niko zbog toga nije osporavao njenu državnost, navodi Rojters.

Tajvan nije univerzalno priznat kao država, ali ipak funcioniše nezavisno od Kine u većini slučajeva.

Pristalice nezavisne države Palestine su postigle napredak kada ju je Generalna skupština UN priznala kao nečlanicu posmatrača 2012, čime je dobila kartu za ulazak u međunarodna tijela poput Interpola.

Međutim, ne priznaju je druge zemlje - prije svega Izrael i SAD - i teško funkcioniše nezavisno.

Pravne barijere

Koncept koji je u osnovi ideje nacionalne države je samoopredjeljenje. Ideja samoopredjeljenja, koju je popularizovao američki predsjednik Vudro Vilson prije sto godina u odgovoru na ideje ruskog revolucionara Vladimira Lenjina, uvrštena je u Povelju UN u junu 1945.

Samoopredjeljenje je prvobitno viđeno kao način da ljudi koji žive pod kolonijalnim režimima steknu nezavisnost, ili izaberu oblike udruživanja sa bivšom kolonijalnom silom ili drugom državom.

„Puno ljudi je mislilo da to zvuči kao dobra ideja, ali nije bilo puno slaganja oko toga šta to znači“, navodi profesor Irving.

Ako je narod neke kolonizovane teritorije želio svoju državu, princip samoopredjeljenja je ukazivao na to da bi trebalo da je dobije.

Otprilike trećina stanovništva planete je doživjela promjenu političkog statusa. Od samo 51 države 1945, Ujedinjene nacije sada imaju 193 članice.

Mnogi stručnjaci za međunarodno pravo su tvrdili da su, nakon što neka kolonija stekne nezavisnost, isključena je dalja podjela ili razmatranje promjena granica.

Međutim, to ide protiv ideje samoopredjeljenja.

„Kako spajate ta dva principa, da se granice ne mogu mijenjati a narod bi, ipak, trebalo da ima pravo da odluči o sopstvenoj budućnosti?“ pita se Džejms Ker-Lindzi, istraživač politike jugoistočne Evrope na LSE. 

Autonomija

Rješenje je trebalo da znači da, za narod koji živi unutar granica države od koje žele da se otcijepe, samoopredjeljenje daje pravo na autonomiju, ali mu ne omogućava sopstvenu državu, piše BBC, podsjećajući da je to pitanje izbilo u prvi plan u slučaju Kosova. 

Kosovo je bilo pokrajina unutar Srbije, ali sa stanovništvom drugačijeg etničkog porijekla koje je uživalo veliki stepen autonomije. Nezavisnost Kosova je značilo promjenu granica Srbije i kršenje principa teritorijalnog integriteta.

„Prvi odgovor međunarodne zajednice je bio da bi Kosovo trebalo da ima pravo na samoopredjeljenje. Da jeste pokrajina Srbije, ali da nema isto pravo na nezavisnost kao što su imale ostale republike“, kaže dr Ker-Linzi.

„Stoga, kada su shvatili da neće dobiti nezavisnost mirnim sredstvima, pokrenuli su pobunu“, dodaje on. Uslijedio je sukob sa srpskim vlastima, koji je okončan vojnom intervencijom NATO 1999.

Kosovo je 2008. godine jednostrano proglasilo nezavisnost.

Srbija ju je proglasila nevažećom i iznijela slučaj pred sud UN koji rješava međunarodne pravne sporove - Međunarodni sud pravde.

„Pred nas je stavljeno pitanje da li je proglašenjem nezavisnosti Kosova prekršeno opšte međunarodno pravo“, kaže Ker-Lindzi.

Međunarodni sud pravde je odlučio da „međunarodno pravo ne sadrži primjenjivu zabranu proglašenja nezavisnosti“ iako je jedan sudija koji se protovio rekao da je time stvoren „veoma opasan presedan“.

To je u suštini bilo manje pitanje prava a više toga da li će državnost Kosova biti priznata, dodaje BBC.

„Kosovo je priznalo više od polovina članica UN, ali i dalje nije priznato kao suverena država, jer ga UN, kao tijelo, ne priznaju kao suverenu državu“, kaže dr Ričards. 

A djelimično priznavanje znači da Kosovo uživa neke beneficije poput piristupa Svjetskoj banci, MMF-u i Međunarodnom olimpijskom komitetu.

Moćni prijatelji

„U suštini je nemoguće da neka grupa postane nezavisna i polaže pravo na državnost ukoliko ostali, druge moćne države, nisu voljne da je priznaju“, kaže Milena Sterio, profesorica međunarodnog prava na Državnom univerzitetu u Klivlendu. 

Dakle, šta je potrebno da bi vas velike sile podržale?

Istočni Timor je bio portugalska kolonija do 1960-ih, kada ga je napala Indonezija.

Indonežani su bili koristan saveznik Sjedinjenih Država tokom Hladnog rata, tako da je pokret nezavisnost Istočnog Timora dobio malo podrške.

Tek nakon Hladnog rata, devedesetih godina 20. vijeka, Istočni Timor se ponovo našao u centru međunarodne pažnje a zbog pada komunizma, zapadnim velikim silama Indonezija više nije potrebna kao saveznik.  

„Velike zapadne sile, posramljene zbog kršenja ljudskih prava u Istočnom Timoru, u suštini su se povukle i poručile narodu Istočnog Timora da konačno ostvari pravo na samoopredjeljenje“, kazala je Sterio.

Istočni Timor je 1999. glasao da nezavisnost, koju je dobio 2002.

Međutim, taj proces je obilježen nasiljem i bila je potrebna politička podrška UN i intervencija međunarodnih mirovnih snaga.

Situacija u Španiji je veoma različita.

Prema sadašnjim principima međunarodnog prava, Katalonci imaju pravo na samoopredjeljenje, ali mnogi pravnici tvrde da se oni mogu nadati samo autonomiji, ne nezavisnosti, zbog prava Španije da sačuva teritorijalni integritet.

„Predviđam da će doći do rješenja putem pregovora, prema kojem će Katalonija ostati dio Španije, moguće sa povećanim stepenom autonomije“, rekla je Sterio.  

„Ono što je zaista interesantno je to što je Španija jedna od zapadnih demokratija koje zapravo nisu priznale Kosovo kao nezavisnu državu, jer Španija strahuje da ne postavi taj presedan traženja nezavisnosti jer Katalonija prijeti teritorijalnom integritetu Španije“.

Iako je situacija sa Kurdima veoma različita, oni će na kraju naići na isti problem - nedostatak podrške velikih sila.

Mirni raspad Čehoslovačke u sjenci rata u Jugoslaviji

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, nekoliko novih država je nastalo nakon višegodišnjeg rata, kao u slučaju bivše Jugoslavije.

Međunarodna zajednica je u Istočnom Timoru i Južnom Sudanu odobrila referendume o samoopredjeljenju u nadi da će potvrditi mir nakon decenija krvoprolića.

Rojters piše da je sjenka rata u Jugoslaviji osigurala  miran razvod Čehoslovačke - pokrenut kada su slovačke indipendističke stranke pobijedile na regionalnim izborima. Međutim, ankete su pokazivale da većina na obje strane želi da ostane u zajednici.

Separatisti u Škotskoj i Kvebeku su održali referendume nakon višegodišnje političke kampanje, ali su rezultati na oba plebiscita bili protiv nezavisnosti. I jedna i druga oblast su dobile veću autonomiju da bi se podrila inicijativa za nezavisnost.

Škotska U Škotskoj je održan referendum nakon višegodišnje političke kampanje 

Drugi referendumi nisu međunarodno priznati, poput namjere Krima da napusti Ukrajinu i glasanja u iračkom Kurdistanu prošlog mjeseca.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (5 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 26

  • bindi 11 mjeseci i 1 nedelja
    Dobro jutro Sonnyy :) Ostadosmo sinoc do kasno a ne rijesismo pitanje :) Svejedno volim da razmjenjujem argumente u tolerantnoj prici. Pozdrav za tebe !
    ( 2 )
    • 3
    • 0
    sonnyy 15.10.2017 09:20
    Ako razmisljas na nivo u principa ...lako je...Sve sto vazi za jedne mora i za druge...Zar s ne tezi univerzalnim vrijednostima..prava na slobodu..samoopredijeljenje...Podrzavam Kataloniju..i RS...ai nadam se da ce RS prvi priznati upravo Kosovo...
    • 2
    • 1
    sonnyy 15.10.2017 09:26
    Ostali smo do kasno, tako je. Ja nisam savrsen..i nisam uvjek objektivan vjerovatno...Ali se trudim...I gdje osudujem jedne i druge cu...Što dozvolim jednima i drugima bih...mislim da samo tako moze biti neke pravde...
    • 4
    • 4
  • mika-potomak zelenasa 11 mjeseci i 1 nedelja
    red ecco-a, pa red bLazova milova, i tako sto komentara
    • 1
    • 0
  • velje505694 11 mjeseci i 1 nedelja
    Potrebno je da u tvojoj nezavisnosti Ameri imaju "nacionalni interes". Međunarodno javno pravo je nebitno.
    • 1
    • 0