navigacija Naslovnica Premium

SLUČAJ RUSKINJE OSUMNJIČENE ZA ŠPIJUNAŽU U SAD

22.7.2018 08:42

Šta je prethodilo optužnici protiv Butine: Oružje, seks...

Pred američkim saveznim sudom u Vašingtonu, advokat Butine, Robert Driskol je u njeno ime kazao da ona nije kriva i da treba da bude puštena iz zatvora do početka suđenja

Šta je prethodilo optužnici protiv Butine: Oružje, seks... Butina će u zatvoru čekati suđenje
Foto: Reuters Autor: Nada Bogetić

Na protestu održanom u septembru 2016. godine preko puta ruske ambasade u američkoj prijestonici učestvovala je šačica aktivista koji su željeli da iskažu protivljenje ruskom lideru Vladimiru Putinu
i predstojećim parlamentarnim izborima.

Noseći transparente na ruskom i engleskom jeziku na kojima je između ostalog pisalo „Za Rusiju bez Putina“ - grupa ljudi je stajala oko sat vremena kada im je prišla crvenokosa žena i počela da postavlja prijateljska pitanja.

„Prišla nam je, pitala nas je ko smo, odakle smo“, kazao je jedan od organizatora tog protesta Dmitrij Valuev. „Ponudila je da postanemo prijatelji na Fejsbuku, raspitivala se gdje se okupljaju Rusi u Vašingtonu. Slikali smo se zajedno sa transparentima, onda je odlučila da ostane sa nama neko vrijeme. Poslije toga je otišla“, kazao je Valuev za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Njeno ime je Marija Butina i provela je sa učesnicima protesta oko 30 minuta. Kasnije, Valuev ju je, kako je kazao za RSE, potražio na Fejsbuku i primijetio da je bliska sa Aleksandrom Toršinom, ruskim poslanikom kojeg su španski istražitelji povezali za moćnom ruskom organizovanom kriminalnom grupom. „Pomislio sam da je nečuveno kako Putinovi agenti otvoreno djeluju u Vašingtonu i čak ne pokušavaju da se sakriju“, kazao je on za RSE.

Marija Butina protest  ispred ruske ambasade u Vašingtonu (Novine) Butina sa demonstrantima ispred ruske ambasade u Vašingtonu

Osamnaest mjeseci kasnije, pitanje da li je sada 29-godišnja Butina zaista agent Kremlja se značajno produbilo budući da je u Americi optužena da je agent ruske vlade i da se nije registrovala u skladu sa decenijama starim Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA).

Pred američkim saveznim sudom u Vašingtonu, advokat Butine, Robert Driskol je u njeno ime kazao da ona nije kriva i da treba da bude puštena iz zatvora do početka suđenja. Međutim, američki tužioci tvrde da postoji rizik da bi mogla pobjeći iz zemlje, vjerovatno uz pomoć ruskih diplomata, te je stoga sudija naredio da ostane u zatvoru bez prava na kauciju.

Driskol je negirao da je njegova klijentkinja, koja se u sudnici pojavila u zatvorskom narandžastom kombinezonu, ruska agentkinja i da bi mogla pobjeći iz zemlje. Ruski zvaničnici su ljutito reagovali na hapšenje Butine 15. jula, optužujući američke zvaničnike da pokušavaju da podriju samit u Helsinkiju između američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina.

„Američki specijalni agenti love ruske državljane ne samo u SAD već i u drugim državama. Dajemo sve od sebe da dobijemo pristup Butini“, kazao je Anatolij Antonov, ruski ambasador u Sjedinjenim Državama.

I ruski šef diplomatije Sergej Lavrov juče je u telefonskom razgovoru sa američkim državnim sekretarom Majkom Pompeom kazao da je Butina uhapšena pod „lažnim optužbama“ što je neprihvatljivo i zatražio njeno hitno oslobađanje, prenijela je agencija Rojters.

U novim dokumentima koje su podnijeli tužioci 18. jula, tri dana nakon što je prvi put privedena, navodi se da je Butina imala obimnu komunikaciju sa ruskom obavještajnom službom. Takođe su nagovijestili da u u SAD postoji mnogo šira ruska obavještajna mreža nego što su prethodno mislili.

Butina, koja navodno potiče iz sibirskog grada Barnaula i koja je nekada posjedovala prodavnicu namještaja, postala je poznata u Rusiji 2012. godine kada je pokušala da napravi ruski ekvivalent američkom Nacionalnom udruženju za oružje (NRA), organizaciji koja ima ogromne lobističke kapacitete i uticaj na američku politiku.

Marija Butina (Novine) Butina na skupu NRA 

Tokom jednog skupa u Moskvi 2012. godine Butina je kazala za RSE da su njeni napori djelimično reakcija na masovna ubistva u SAD. „Šta je pravo na život, zagarantovano u našem ustavu, ukoliko nemate pravo da nosite oružje? Ukoliko osoba želi da se odbrani, ona nema sredstva zaštite“, kazala je tada.

To je privuklo pažnju američkih aktivista za pravo na nošenje oružja, i tokom sljedećih četiri godine počela je da redovno putuje u SAD, na turističke vize, i stiče prijatelje među liderima NRA.

Prema sudskim dokumentima, išla je u pratnji Toršina, koji je opisan kao njen mentor, ne nekoliko NRA događaja tokom više godina počev od 2014. Takođe je dokumentovala te susrete brojnim objavama na Fejsbuku i drugim društvenim mrežama. Toršin je kasnije postao doživotni član NRA.

Aleksandar Toršin (Novine) Mentor Marije Butine: Aleksandar Toršin 

U junu 2015. godine, ona je objavila kolumnu u konzervativnom magazinu „National Interest“ u kojem tvrdi da samo republikanski predsjednik može da unaprijedi tada posrnule odnose između Moskve i Vašingtona.

U avgustu 2016. godine, mjesec dana prije nego što je upoznala Valueva i druge demonstrante ispred ruske ambasade, Butina je dobila studentsku vizu kako bi studirala međunarodne odnose na Američkom univerzitetu u Vašingtonu. To joj je omogućilo da boravi u Sjedinjenim Državama na duži period.

Do trenutka kada je došla u Vašington, tvrde tužioci, bila je u odnosu sa jednim američkim političkim operativcem dok je drugom ponudila seks u zamjenu za poziciju u jednoj organizaciji od posebnog interesa.

Prvi operativac je u sudskim spisima ošpisan kao „SAD Osoba 1”, a list „Vašington post“ je objavio da je to Pol Eriksen, dugogodišnji republikanski konsultant i nekadašnji lobista.

U januaru 2017. Butina je prisustvovala ceremonijama u vezi sa Trampovom inauguracijom za predsjednika, a jednom neimenovanom ruskom zvaničniku je poslala svoju fotografiju iz Kapitola.

Prema sudskim dokumentima, ruski zvaničnik je odgovorio: „Ti si smjela djevojka! Šta da kažem?“ Butina mu je odgovorila: „Imala sam dobre učitelje“.

Na sudu su prikazani i postovi sa društvenih mreža na kojima se vidi Butina kako nekoliko godina za redom prisustvuje Molitvenom doručku, popularnom događaju u Vašingtonu za konzervativne i liberalne političare.

U februaru 2017 uspjela je da predvodi grupu od 12 Rusa, uključujući i Toršina, na Molitvenom doručku. Nakon toga, prema pisanju „Vašington posta“, Erikson je pokušao da ugovori sastanak između Toršina i Trampa, koji je tada već bio predsjednik.

Do ljeta 2017. Butina je bila pod nadzorom FBI, kazao je državni tužilac Erik Kenerson pred saveznim sudom u Vašingtonu 18. jula.

Do jeseni bila je pod nadzorom ne samo bezbjednosnih službi već i kongresnih odbora. U novembru, istražitelji iz finansijskog odbora Senata kontaktirali su Butinu, tražeći joj dokumenta u vezi sa Toršinom.

Četiri mjeseca kasnije, Savezna izborna komisije - agencija američke vlade zadužena za nadgledanje saveznih izbornih zakona - počela je da je ispituje o „sumnjivim“ donacijama kampanji. U aprilu, prema navodima američkih tužilaca i njenih advokata, Butina se sastala sa istražiteljima obavještajnog odbora Senata. Njeno saslušanje je trajalo osam sati i ona je dala na uvid hiljade stranica prepiske.

Istog mjeseca, američko Ministarstvo finansija uvelo je finansijske sankcije Toršinu i još 23-ojici zvaničnika ruske vlade i biznismena, kao odgovor na njihove veze sa Putinom i uloge u „sprovođenju ruskih malignih aktivnosti“.

Takođe u aprilu, naoružani agenti FBI upali su u stan Butine u Vašingtonu i zaplijenili njen računar, dokumenta i drugi materijal. FBI agenti su 14. jula pratili Butinu i „Osobu 1” do jedne radnje za iznajmljivanje kamiona.

Butinu je FBI uhapsio narednog dana u okviru napora američkih bezbjednosnih službi da je spriječe da napusti Vašington. U dokumentima u kojima se opisuju posljednji dani prije hapšenja Butine, tužioci su nagovijestili da bi mogle biti podignute nove optužnice, naročito protiv „Osobe 1”.

„Čak i ukoliko je Butina samo pokušavala da napusti oblast Vašingtona, njena jedina istinska veza sa Sjedinjenim Državama je „Osoba 1”, koja joj je, kao što se vidi u priloženim dokazima, pomagala u tajnim operacijama širenja uticaja, uprkos tome što je znala za njene veze sa ruskim zvaničnikom“, navodi se u sudskim dokumentima.

Američki tužioci takođe tvrde da je lični odnos Butine sa „Osobom 1” bio čisto u funkciji njenih tajnih aktivnosti. „Ovaj odnos ne predstavlja snažnu vezu sa Sjedinjenim Državama jer izgleda da ga je i Butina tretirala samo kao neophodni aspekt njenih aktivnosti. Na primjer, makar u jednom navratu, Butina je još jednoj osobi ponudila seks u zamjenu za poziciju i jednoj organizaciji od posebnog interesa“, navodi se u spisima.

„Nadmašila si Anu Čepmen“

U sudskim papirima se navodi da je u aprilu 2017, nakon što su pojedini američki mediji počeli da pišu o njenim aktivnostima, jedan ruski ruski zvaničnik poslao Butini poruku sljedeće sadržine: „Dobro jutro. Kako se nosiš sa novom slavom? Jesu li obožavaoci počeli da traže autograme? Nadmašila si Anu Čepmen“.

Ana Čepmen (Novine) Ana Čepmen sada ima svoju modnu liniju 

Zvaničnik - koji u dokumentima nije imenovan, ali za koga se vjeruje da je Aleksandar Toršin - takođe je i napisao: „Čepmanova pozira sa igračkama, dok tebi objavljuju slike sa pravim oružjem. Gomila glasina ovdje kruži i o meni! Smijurija!“

Ana Čepmen, koja je radila na tržištu nekretnina u Njujorku, dospjela je na naslovne strane kada je objavljeno da je dio ruske špijunske ćelije. Ona je brzo nakon toga deportovana u Rusiju zajedno sa još devet agenata u okviru masovne razmjene špijuna između Rusije i zapadnih država. Tada je razmijenjen i dvostruki ruski agent Sergej Skripalj, koji je ranije ove godine sa kćerkom otrovan u Solzberiju u Engleskoj.

Ana Čepmen je po povratku u Rusiju, gdje je dočekana kao herojina, pokrenula svoju modnu liniju i radi kao voditeljka na jednoj televiziji.

Studentska ekskurzija u Getizburg

U aprilu 2017, Butina je sa svojim kolegama sa fakulteta išla na ekskurziju u Getizburg u Pensilvaniji, gdje se odigrala najveća bitka u američkom Građanskom ratu. Tamo, studenti su se sreli sa kolegama iz inostranstva i tokom vikenda su učestvovali na seminarima gdje su razgovarali o „pogrešnim percepcijama, kontradiktornim interpretacijama istorije i načinima da ih prevaziđu“.

U članku objavljenom na sajtu univerziteta, Butina je citirana kako kaže da je ekskurzija bila poput „vremepolova koji nas je proveo kroz sadašnjost“. „Bilo je sjajno učiti jedni od drugih – studenti iz svih tih zemalja... koje predstavljaju različite generacije i kulture. To nam je pomoglo da se fokusiramo na sličnosti koje nas ujedinjuju više nego na razlike koje nas dijele“, kazala je tada Butina.

Zvaničnici Američkog univerziteta su odbili da komentarišu boravak Marije Butine u toj ustanovi, osim da kažu da je diplomirala u maju 2018. godine.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

1 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 8

  • Trovač 3 mjeseca i 3 nedjelje
    A kako ti znas da je bez harizme, mora da je licno poznajes?
    • 7
    • 0
  • Brskućanin 3 mjeseca i 3 nedjelje
    Toliki članak kao da je ona izazvala 3 sv. rat, a ne CG
    • 6
    • 0
  • ebless 3 mjeseca i 3 nedjelje
    Не но не зна што значи харизма,па тако лупета глупости 😀
    • 4
    • 0