navigacija Naslovnica Premium

NEMA VIŠE FUNKCIJE PREMIJERA

26.6.2018 16:35

Sva vlast za predsjednika: Evo koliku moć sada ima Erdogan

Predsjednik, kada je u pitanju izvršna vlast, može da donosi dekrete koji imaju snagu zakona i koji stupaju na snagu nakon objavljivanja u Službenim novinama

Sva vlast za predsjednika: Evo koliku moć sada ima Erdogan Erdogan
Deutsche Welle
Foto: Reuters Autor: Deutsche Welle

Godinama je šef turske vlade radio na uvođenju predsjedničkog sistema u toj zemlji. To mu je i pošlo za rukom. Sada je on i predsjednik i premijer. Dojče vele (DW) sumira kakav je sada dijapazon moći Redžepa Tajipa Erdogana.

U aprilu prošle godine, Turci su na referendumu tijesnom većinom glasali u korist predsjedničkog sistema kome teži Redžep Tajip Erdogan. S parlamentarnim i predsjedničkim izborima prelazak na taj novi sistem sada je okončan.

Kritičari strahuju da će to omogućiti vladavinu jednog čovjeka u Turskoj. Jasno je da Erdogan sada ima više snage nego što je imao ranije.

Predsjednik postaje šef države i vlade

Ured premijera je ukinut. Prvi čovjek izvršne vlasti sada je predsjednik, koji je prema ustavu do sada imao pretežno reprezentativnu funkciju. U budućnosti će predsjednik biti nadležan za imenovanje i razrješenje potpredsjednika i ministara, čiju brojnost će sam određivati, kao i svih visokih državnih zvaničnika. Parlament nema pravo saodlučivanja, a članovi njegovog kabineta ne mogu da budu poslanici.

Vladavina po dekretu

Predsjednik, kada je u pitanju izvršna vlast, može da donosi dekrete koji imaju snagu zakona i koji stupaju na snagu nakon objavljivanja u Službenim novinama. Saglasnost parlamenta nije neophodna. Dekreti će postati nevažeći ako parlament usvoji neki zakon iz te oblasti. Predsjednički dekreti ne smiju da ograničavaju ustavna prava i zakonom već određene propise. Zakone može – s izuzetkom nacrta budžeta – da donese samo parlament.

Predsjednik postaje lider većine u parlamentu

Prije reforme, predsjednik je bio obavezan da bude politički neutralan, ali on sada može da zadrži svoje članstvo u stranci. Predsjednik je zato predsjednik najveće stranke i tako, kao predvodnik većine u parlamentu, može da kontroliše njegov rad. Erdogan se vratio na vrh AKP u maju 2017. godine.

Izbori u dvostrukom pakovanju

Kao što je to bilo u nedjelju, u Turskoj će parlament i predsjednik biti birani u isto vrijeme i to na petogodišnji mandat. Istovremeno, stranački izbori povećavaju vjerovatnoću da stranka predsjednika raspolaže većinom u parlamentu. Aktuelni izbori u stvari su bili zakazani za novembar 2019, ali Erdogan je od njih napravio prijevremene izbore.

Dva i više mandata

U principu, predsjednik može biti izabran samo na dva petogodišnja mandata. Međutim, vladajuća stranka AKP pobrinula se i da ostavi mala otvorena vrata: ukoliko se parlament odluči da se tokom trajanja drugog mandata održe novi izbori, predsjednik može još jednom da se kandiduje za tu funkciju. U tom slučaju, brojanje mandata počinje ispočetka, kako predviđa novi predsjednički sistem. Erdogan se dakle, poslije pobjede, nalazi u svom prvom mandatu. S tim malim vratima (i uz odgovarajuće izborne uspjehe) on bi teoretski mogao da ostane na vlasti sve do 2033. godine.

Manje prava za parlament

Poslanici u parlamentu gube mogućnost da smijene ministre iz vlade. Parlamentarna pitanja i podnesci mogući su samo u pisanoj formi na adresu potpredsjednika i ministara – ali ne i predsjednika. U budućnosti, poslanici neće biti u mogućnosti da traže impičment samo za izdaju, već i za sva krivična djela. Međutim, prepreke za to su veoma velike: kako bi se obavila odgovarajuća istraga u pravosuđu, potrebna je dvotrećinska parlamentarna većina.

Još malo prilika za manje stranke

Veoma sporan je i izborni cenzus za ulazak u parlament od deset odsto, koji posebno ugrožava prokurdske stranke. On ostaje na snazi.

Ograničavanje nezavisnosti pravosuđa

Ovom reformom predsjedniku je omogućena veća kontrola nad pravosuđem. Od usvajanja ustavne reforme on je imenovao šest od 13 članova Savjeta sudija i državnih tužilaca. Taj Savjet je, između ostalog, odgovoran za imenovanje sudija i tužilaca. Druge članove Savjeta biraju poslanici – u parlamentu u kome je predsjednik predvodnik većine. U starom sistemu, pravnici su sami određivali većinu članova tog tijela, koje se prethodno sastojalo 22 člana. Vojni sudovi u zemlji već su ukinuti.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 5

  • posrbicenaaparatima 2 mjeseca i 4 nedjelje
    Milas mu je cestitao. Sljedeci korak da se isto uvede u Crnoj Gori
    • 3
    • 0
  • AzrauDarko 2 mjeseca i 4 nedjelje
    Vecu moc od Taipa ima Djukanovic!
    • 2
    • 0
  • IzJedneOd4Nahije 2 mjeseca i 4 nedjelje
    Ne zanima me koliko moci ima Erdogan.
    • 2
    • 0