navigacija Naslovnica Premium

ZAKON O LOBIRANJU

1.6.2011 12:33

U Bundestagu više od 2.000 lobista na udaru kritike

Posebno sporna je aktivnost lobista u Berlinu kada je riječ o zakonodavstvu u oblasti atomske i solarne energije, biotehnologije, autorskih prava ili patenta na softvere.

Autor: BETA

U centru njemačke političke moći i glavnom gradu Berlinu aktivno je najmanje 5.000 lobista. Na službenoj listi udruženja i njihovih predstavnika registrovanih pri njemačkom saveznom parlamentu, koja se može vidjeti i na internet stranici Bundestaga, ima više od 2.100 imena.

I u Njemačkoj, kao i u drugim zemljama, lobisti su, posebno u poljednjih desetak godina, došli na metu kritike i razmatranja da li je njihov rad samo legitimno zastupanje interesa ili više manipulacija u neskladu sa demokratskim principima, čak korupcija.
  Ovi lobisti poslanike snabdijevaju savjetima i informacijama, ali im prenose i želje koncerna i privrednih udruženja koje predstavljaju.

Prije samo nekoliko sedmica Bundestag je, opravdavajući to bezbjednosnim razlozima, ukinuo mogućnost lobistima da slobodno ulaze u zgradu parlamenta, najavivši da će ubuduće imati pristup samo ako imaju poziv najmanje pet poslanika.

I u Njemačkoj, kao i u drugim zemljama, lobisti su, posebno u poljednjih desetak godina, došli na metu kritike i razmatranja da li je njihov rad samo legitimno zastupanje interesa ili više manipulacija u neskladu sa demokratskim principima, čak korupcija.

U proteklih pet godina više stranaka zastupljenih u Bundestagu tražilo je da se zakonom odredi veća transparentnost u radu lobističkih grupa, odnosno u komunikaciji između politike i predstavnika interesnih grupa.

Ovi zahtjevi ušli su i u predizborne programe Socojaldemokratske partije Njemačke (SPD), Zelenih i Ljevice pred prošle izbore za Bundestag 2009. godine.

Novi zakon o lobiranju

Posebno sporna je aktivnost lobista u Berlinu kada je riječ o zakonodavstvu u oblasti atomske i solarne energije, biotehnologije, autorskih prava ili patenta na softvere. Tu mediji redovno izvještavaju o teškim pritiscima koncerna, preko lobista, na vladu i parlamnet da donesu zakone i propise u skladu sa njihovim poslovnim željama.

Sa optužbama za nedopušteno grubo lobiranje suočavaju se ponekad čak i ekološke organizacije ili udruženja za zaštitu socijalnih prava.

Prije samo nekoliko mjeseci vlada konzervativne kancelarke Angele Merkel našla se na udaru kritike da je moratorijum na raniju odluku o zatvaranju nuklearnih elektrana, koju je donela vlada socijaldemokrate Gerharda Šredera (Schroeder), usvojila na pritisak moćnih energetskih koncerna.

Nepovoljan odjek redovno ima i prelazak nekadašnjih lobista velikih koncerna na rad u njemačka ministarstva ili, još više, to što vodeći političari neposredno po odlasku sa funkcije preuzimaju značajna mjesta ili savjetodavne poslove u privredi.

Takav je slučaj sa bivšim kancelarom Šrederom, njegovim ministrom privrede Volfgangom Klementom (Wolfgang) ili donedavnim šefom vlade pokrajine Hesen Rolandom Kohom (Koch).

U Berlinu se upravo radi na pripremi novog zakona kojim treba da se promijeni dosadašnji sistem prijave sporednih primanja poslanika saveznog parlamenta. Po prvobitnom predlogu, trebalo je da se prijave vanredni prihodi od 10.000 do 150.000 evra.

Međutim, nacrt zakona naišao je na tešku kritiku nevladinih organizacija kao što su Transparensi internešenel (Transparency International) ili Lobikontrol (LobbyControl), koje traže da donja granica bude već 1.000 eura, te se sada radi na izmenama ovog predloga.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.