navigacija Naslovnica Premium

VOJNA INTERVENCIJA?

1.6.2012 16:42

Vestervele poručio Putinu: Ne štiti sirijski režim

Ministar inostranih poslova Nemačke Gvido Vestervele apelovao je na predsjednika Rusije Vladimira Putina, koji danas treba da doputuje u Berlin, da ne štiti dalje sirijski režim.

Autor: Tanjug

Rusija i njen stav prema Asadovom režimu imaju ključnu ulogu po pitanju Sirije, naglasio je Vestervele u intervjuu njemačkom listu „Velt“. Vestervele je rekao da ne želi da, pred dolazak Putina, formuliše pretjerana očekivanja, ili da iz njegovog ugla Moskva mora spoznati da Njemačka ne radi protiv strateških interesa Rusije kada se zalaže za okončanje nasilja u Siriji.

On je ukazao da nasilje vršeno teškim naoružanjem u Siriji dolazi od strane režima, i da ga je masakr u Huli šokirao. "Apelujem na sve strane da obustave svaki oblik nasilja. Mirovni plan Kofi Anana mora da dobije šansu", rekao je Vestervele.

Upitan da li ga stanje u Siriji podsjeća na Libiju prije godinu dana on je kazao da se dvije zemlje iz mnogo razloga ne mogu porediti. U Siriji različite vjere i etničke grupe, prema njegovim riječima, igraju važnu ulogu, i opasnost je velika da u Sriji dođe do većeg sukoba koji bi mogao da se prelije u okolne zemlje regiona. "Sa velikom zabrinutošću posmatramo prve naznake da bi nasilje moglo da se prelije na Liban", ukazao je on.

Na konstataciju da je ponovo jedan francuski predsjednik prvi zatražio vojnu intervenciju Vestervele je podsjetio da je Fransoa Oland kao preduslov naveo intervenciju pod nadzorom UN-a, i da se sada mora poći od toga da takvog mandata za sada neće biti.

"Između ostalog i zbog toga njemačka vlada ne učestvuje u razmišljanjima o vojnoj intervenciji u Siriji i zalaže se i dalje za mirno političko rješenje. Kao i u Jemenu bi vlast mogla da bude predata i organizovan novi početak. Moramo biti obazrivi da diskusije o vojnoj intervenciji ne pobude očekivanja koja na kraju nećemo moći ispuniti", upozorio je on.

Vestervele je podvukao da je plan Kofi Anana i Arapske lige i dalje najbolja osnova za političko rješenje.

EU traži istragu o pokolju u Huli

Članice EU tražile su da Agencija UN za ljudska prava predloži pokretanje istrage o ubistvu više od 100 osoba prošle nedjelje u sirijskom mjestu Hula.

Diplomate 27 zemalja EU traže hitan sastanak Agencije UN-a za ljudska prava na kome bi bila usvojena rezolucija koja će imati veću težinu od nacrta koji su pedložili Katar, Turska i SAD. U tekstu nacrta se kaže da odgovorni za ozbiljna kršenja ljudskih prava moraju odgovarati.

Tri zvaničnika EU, koji su htjeli da ostanu anonimni, kažu da rezolucija treba da sadrži poziv Savjetu bezbjednosti UN-a da razmotri dostavljanje slučaja masakra u Huli Međunarodnom krivičnom sudu, navodi AP. Agencija UN-a za ljudska prava, koja ima 47 članica, ne može direktno dostavljati slučajeve Međunarodnom krivičnom sudu.

Pentagon neće intervenisati bez rezolucije UN-a

Američki sekretar za odbranu Leon Paneta danas je izjavio da SAD ne bi podržale vojnu akciju u Siriji bez rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a, čije je usvajanje malo vjerovatno zbog protivljenja Rusije.

Paneta je rekao da je njegova najveća odgovornost da se pobrine da SAD dobiju svu potrebnu podršku međunarodne zajednice, ako američki vojnici budu učestvovali u bilo kojoj vojnoj operaciji. "Ne, ne mogu to da zamislim", kazao je Paneta odgovarajući na pitanje novinara da li je moguća vojna intervencija bez podrške UN-a.

On je, ipak, dodao da su i dalje otvorene sve opcije i da Pentagon pravi planove za "sve mogućnosti", prenio je AP. "Ali, na kraju će, znate, odluku o daljim koracima morati da donesu međunarodna zajednica i američki predsjednik", rekao je Paneta novinarima koji sa njim putuju na konferenciju Šangri-La dijalog u Singapuru, posvećenu temama iz oblasti odbrane.

Američka ambasadorka u UN Suzan Rajs izjavila je prije toga da je neka vrsta vojne intervencije možda jedina preostala opcija, zato što diplomatska sredstva nisu dala rezultata u zbacivanju sirijskog predsjednika Bašara Asada sa vlasti.

Paneta je kazao da se situacija u Siriji ne može tolerisati, ali su njegovi komentari bili odmjereniji od izjava drugih američkih zvaničnika, uključujući američku državnu sekretarku Hilari Klinton koja je oštro kritikovala Rusiju zbog toga što i dalje podržava Asada.

I Putin i Merkel za političko rješenje krize

"Rusija ne isporučuje oružje koje se može koristiti u građanskim sukobima", rekao je Putin na zajedničkoj pres konferenciji s kancelarkom Merkel za vrijeme kratke posjete Berlinu.

Predstavnici organizacije za ljudska prava Hjuman Rajts First sa sjedištem u SAD-u, rekli su juče novinarima da je ruski brod pun oružja tokom vikenda pristao u sirijsku luku Tartus, u kojoj se nalazi ruska mornarička baza. Predstavnica SAD-a u UN-u ambasador Sjuzan Rajs kritikovala je zbog toga Rusiju.

Putin je danas ponovio da je Rusija spremna da sa zapadnim i arapskim partnerima kao i sa sirijskom vladom nastavi dijalog o riješavanju sukoba i da je uvjeren da je političko rješenje krize moguće .

Međutim,  za to treba "profesionalizam i strpljenje", rekao je Putin.

I Putin i Merkel su izjavili da se zauzimaju za političko rješenje krize.

"Oboje jasno ističemo da želimo političko rješenje za krizu u toj zemlji, da plan (međunarodnog posrednika) Kofija Anana može biti osnovno polazište za to, ali da mi moramo raditi na svim poljima, posebino sa savjetom bezbjednosti UN-a, kako bi sproveli taj plan i preduzeli još neke političke akcije ako bude potrebno", rekla je Merkel novinarima.

Svaka strana mora da da svoj doprinos kako se ne bi dozvolio građanski rat u Siriji, istakla je Merkel, a Putin se složio.

"Mi imamo dobre, dugotrajne odnose sa Sirijom, ali ne podržavamo nijednu stranu...", istakao je i dodao "Slažem se s kancelarkom da je naš zajednički zadatak da spriječimo razvoj situacije u Siriji u neželjenu smjeru. Mi danas vidimo znakove izbijanja građanskog rata i to je izuzetno opasno".

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 4

  • mufljuz 6 godina i 5 mjeseci
    Putin je gad
    • 0
    • 0
  • kovac_ct 6 godina i 5 mjeseci
    Hitler bi se ponosio Evropskom Unijom.
    • 0
    • 0
  • Azoranic 6 godina i 5 mjeseci
    Ne znam zašto imam utisak da je svaka zemlja koja ima naftu i koja ne zavisi od finansijskih institucija SAD, EU i Izraela meta nekih vojnih napada! Scenario isti, uništi državu, zbaci vlast, dovedi podobne, zaduži tu državu i na kraju uzmi im naftu! Ne pričam o Libiji nego o Siriji! Koja je sledeća državana redu? Iran, Kuvajt, Saudijska arabija ili možda Emirati? Tamo niko nije pošteđen, krivi su jer imaju novac!
    • 0
    • 0