navigacija Naslovnica Premium

"DO NORMALIZACIJE ODNOSA ĆE DOĆI ZA GODINU I PO DANA"

11.11.2017 16:00

Vlasi: Ne znam kako neko može da zamišlja da Kosovo ostane u Srbiji, i poslije odvajanja CG

On je kazao da je Kosovo moglo da bude dio Srbije dok je postojao jugoslovenski okvir, ali da je ostanak Kosova u Srbiji van Jugoslavije "nemoguća misija"

Vlasi: Ne znam kako neko može da zamišlja da Kosovo ostane u Srbiji, i poslije odvajanja CG Vlasi
Foto: Beta-AP Autor: Beta

Nekadašnji predsjednik Pokrajinskog komiteta Saveza komunista Kosova i Metohije Azem Vlasi izjavio je danas u Beogradu da vjeruje da će do normalizacije odnosa Srbije i Kosova doći za godinu, godinu i po dana i da EU griješi kada pomirenje zemalja Zapadnog Balkana postavlja kao uslov za njihovo pristupanje Uniji.

Vlasi, koji je sada advokat u Prištini, na skupu "Jugoslavija – propuštena prilika ili politička iluzija", u organizaciji Fondacije Beogradski strateški dijalog, ocijenio je da će do pomirenja i normalizacije odnosa na Zapadnom Balkanu doći tek poslije ulaska svih zemalja regiona u EU.

"Vjerujem da neće dugo proći, možda godinu, godinu i po dana, do normalizacije međudržavnih odnosa Srbije i Kosova, koje će biti i u korist kosovskih Srba", rekao je Vlasi.

Vlasi, koji je u vrijeme SFRJ bio i predsjednik Saveza socijalističke omladine Jugoslavije i član rukovodstva Saveza komunista Jugoslavije, dodao je da će uspostavljanje pomirenja i saradnje Srbije i Kosova teško ići dok na vlasti budu "ljudi opterećeni recidivima politike koja je dovela do krvavog raspada Jugoslavije".

On je kazao da je Kosovo moglo da bude dio Srbije dok je postojao jugoslovenski okvir, ali da je ostanak Kosova u Srbiji van Jugoslavije "nemoguća misija".

"Ne znam kako neko danas može da zamišlja da Kosovo ostane u Srbiji, i poslije odvajanja Crne Gore", rekao je Vlasi.

On je ocijenio da Jugoslavija predstavlja propuštenu priliku, pošto je "svakom narodu bila korisna zbog nečega", ali da nije mogla da opstane pošto je tadašnji predsjednik Saveza komunista Srbije Slobodan Milošević počeo da mijenja ustavni okvir SFRJ.

Vlasi je rekao da Jugoslavija, kakva je bila, nije mogla da opstane u uslovima pada Berlinskog zida i uvođenja pluralizma, ali je rekao da je propuštena prilika da se ona transformiše u zajednicu nezavisnih država, ili da se mirno razdruži kao Čehoslovačka.

Vlasi je kazao da je Jugoslavija poslije Ustava iz 1974. godine bila prihvatljiva za Albance, jer su oni tim ustavnim promjenama dostigli priličnu ravnopravnost sa drugim jugoslovenskim narodima, ali da se to promijenilo 1987. godine, dolaskom na vlast Miloševića, koji je, kako je kazao, "djelovao u skladu s Memordumom SANU, a ne u skladu s programom Saveza komunista Jugoslavije".

Rekao je da je najveća greška Miloševićeve politike prema Kosovu bila ta što je izvukao kosovsko pitanje iz jugoslovenskog konteksta i tretirao ga kao pitanje Srbije, želeći brzo da riješi problem bez dijaloga s Albanacima i ne mareći za njihovo mišljenje.

Upitan zašto na Osmoj sjednici CK SK Srbije nije podržao Stambolića i Pavlovića protiv Miloševića, Vlasi je kazao da je članovima CK sa Kosova sugerisao tada da budu uzdržani prilikom glasanja pošto se, kako je rekao, Stambolić složio da bi mu njegova podrška više odmogla nego pomogla, s obzirom na odnos srpske javnosti prema Vlasiju.

Bivši član Predsjedništva SFRJ Jugoslav Kostić je rekao da Jugoslavija predstavlja propuštenu priliku i istakao značaj "stranog faktora" u njenom razbijanju, a posebno tadašnjih ministara spoljnih poslova Njemačke, Italije i Austrije.

"Za mene nema sumnje da smo mogli i dalje da živimo složno, ali smo bili plodno tlo za strani uticaj. Dok je Predsjedništvo SFRJ branilo Jugoslaviju u Beogradu, Sarajevu, Ohridu, (Hans-Ditrih) Genšer, (Đani) De Mikelis i (Alojz) Mok su završili posao za Hrvatsku i Sloveniju", rekao je Kostić.

On je rekao da je Predsjedništvo SFRJ pokušalo da očuva zajedničku državu, ali da to nije uspjelo jer je imalo "jednak odnos" prema onima koji su htjeli da napuste Jugoslaviju i onih koji su željeli da u njoj ostanu.

"Danas, ako ne možemo da se volimo, ne moramo da se mrzimo. Dužni smo da pamtimo ono što se desilo zbog velikog broja žrtava, ali i da gledamo u budućnost i da ne dozvolimo da ikada više dođe do sukoba", rekao je Kostić.

On je dodao da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić garant da će Srbija voditi politiku saradnje i pomirenja u regionu, okrenutu ka budućnosti.

Princ Vladimir Karađorđević rekao je da su ustavne reforme iz 1974. godine bile nož u leđa Jugoslaviji, ali da je raspad te zemlje zajednička krivica svih snaga u SFRJ i međunarodne zajednice.

On je ocijenio da se ne može govoriti o krivici samo jedne strane, dok je za Miloševića naveo da nije bio "ni iskreni nacionalista, ni iskreni komunista, već oportunista". 

"Ne može da se kaže da je raspad Jugoslavije krivica jednog čoveka ili jedne strane", naveo je Karađorđević.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (13 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 24

  • Hasan seckati 10 mjeseci i 1 nedelja
    Španci će ti odgovoriti na tu tvoju dilemu. :)
    • 1
    • 0
  • Neka_Djalje 10 mjeseci i 1 nedelja
    MNE-Préférence Tih 19 vrijedi vise no svi tvoji istomisljenici po Crnoj Gori.
    • 1
    • 0
  • ДУШАН ВУКОВИЋ 10 mjeseci i 1 nedelja
    Власи,као Албанац зна шта је беса.Косово,Грачаница,Богородица Љевишка,Високи Дечани,Пећка Патријаршија....су темпирана атомска мина за онога ко их је окупирао.Ја не бих био срећан на туђој земљи.Не бих се осјећао сигурним у отетој кући.Поготово не бих био срећан.Чуди ме албанска наивност.
    • 1
    • 0