navigacija Naslovnica Premium

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

3.6.2018 15:26

Dominacija je izvjesna: Roboti stižu, ali da li će nas pokoriti?

Robot Sofija u Saudijskoj Arabiji može da ima veća prava od žena. Za početak - ne mora da nosi hidžab

Dominacija je izvjesna: Roboti stižu, ali da li će nas pokoriti? Robot Sofija, napravljen prema liku Odri Hepbern
Vijesti online
Foto: Shutterstock Autor: Vijesti online

Roboti su naša realnost, a njihova dominacija svijetom je izvjesna, bar tako je mislio najpametniji čovjek na svijetu. Fizičar Stiven Hoking rekao je svojevremeno za magazin “Wired” da misli da će vještačka inteligencija (AI) u jednom trenutku postati toliko napredna da će moći da nadjača ljude i da postane nova forma života na Zemlji.

Dalje, čuveni naučnik tvrdio je da će čovječanstvo u potpunosti biti zamijenjeno.

S druge strane, veliki je broj stručnjaka koji osporavaju Hokingovo viđenje budućnosti ističući da će AI biti sastavni dio ljudskih života i veliki doprinos čovječanstvu, ali ne i da će zamijeniti ljudski rod. 

Ilon Mask je početkom godine poručio da ćemo biti svjedoci ujedinjenja biološke i digitalne inteligencije, i da je spajanje ljudi i robota jedini način da se izbjegne dominacija AI svijeta.

I ko je u pravu? Vjerovatno svi pomalo. Ali kako će zaista izgledati budućnost nemoguće je predvidjeti, pogotovo sa rapidnim razvojem tehnologije. Da li ćemo stvoriti „Ex Machina”, ili ćemo se sjediniti sa tehnologijom onako kako smo to mogli da pročitamo i vidimo u „Ghost Shellu”, ne možemo da znamo. 

Možemo samo da nagađamo i da pravimo dobre ili loše filmove na tu temu. Ono što je činjenica jeste da su roboti tu i da neće nikud otići. A strah od njih sve je veći.

Kada Sofija, robot rađen po liku Odri Hepbern, na ceremoniji primanja državljanstva Saudijske Arabije poruči da želi da živi sa ljudima i da ih bolje razumije, nemoguće je ne osjetiti žmarce koji prolaze niz kičmu. Sofija, robot kog je napravio Dejvid Hanson, u toj Saudijskoj Arabiji može da ima veća prava od žena. Za početak ne mora da nosi hidžab.

robot Sofija

Javnost kao glavni problem kada je riječ o AI vidi da li je moguće kontrolisati ili ne, ali to je problem kojim ćemo morati da se bavimo najranije u drugoj polovini ovog vijeka. Prijetnja je mnogo ozbiljnija danas na nekim drugim nivoima.

I nema veze sa kontrolom AI i mogućnošću da ona preuzme svijet, već sa ljudskim faktorom. Onim lošim. Naime. 

Nedavno objavljen izvještaj na sto strana koji su priredili stručnjaci iz industrije i profesori ima jasnu poruku: svaki napredak AI koji naprave dobri momci, napredak je i za loše momke.

Izvještaj je nazvan “Maliciozna upotreba AI: Prognoze, prevencija i ublažavanje (posljedica) upozorava na dvostuke osobine AI, odnosno da bi sposobnost tehnologije da u svakoj sekundi donese na hiljade kompleksnih odnosa moglo biti upotrijebljeno i u dobre i u loše svrhe. Autori studije upozoravaju da zloupotreba AI ili već postoji ili će se razviti u naredne pet godine, a podijelili su je u tri grupe: digitalnu, fizičku i političku. Iako izvještaj nije optimističan, i upozorava na ozbiljne posljedice zlouptrebe AI u sva tri polja, naučnici već rade na pronalasku mehanizama koji bi zaštitili AI od maliciozne upotrebe.

Doktor nauka Euđenio Kulurčelo, koji već gotovo 20 godina radi na razvoju vještačkih neuronskih veza, naširoko je analizirao budućnost AI i ističe da je iznenađen brzinom kojom se to polje razvija.

“Nedavno su pojedine grane AI napredovale u velikoj mjeri kada je riječ o kognitivnim sposobnostima na niskom nivou. Pogotovo u polju razumijevanja kompleksnih podataka poput neobrađenih slika, video i audio strimova”, navodi Kulurčelo.

I kako ističe, nije usamljen, veliki broj njegovih kolega se osjećao identično.

robot

On ističe da će roboti postati pametniji od ljudi, i to veoma brzo, za 10 do 15 godina. Takođe, uvjeren je da ne možemo da zaustavimo taj proces. Ali za njega to nije nužno loša stvar.

“Interakcija između ljudi i mašina može da bude uzajamno korisna.”

Ovaj doktor nauka smatra da dominacija AI ne znači i propast ljudske rase.

“AI će prepoznati činjenicu da ljudi imaju još mnogo toga da pruže mašinama”, smatra Kulurčelo.

Tehnologija AI razvija se već 60 godina, i zaista je rapidno napredovala u prethodnih nekoliko, ali današnji roboti nisu ni izbliza vladari svijeta, nisu čak ni sposobni da razumiju okruženje oko sebe, pogotovo ne u realnom vremenu.

Čak ni Sofija, kopija Odri Hepbern - kao da lijepu glumicu bilo ko može zaista da kopira - ne razumije ljudski rod, iako može da pravi izraze lica poput nas.

Zapravo veliki broj stručnjaka je skeptičan kada je riječ o humanoidnim robotima. Prošlogodišnje istraživanje Biznis insajdera pokazalo je da veliki broj njih smatra da je to zamisao do koje nećemo ubrzo stići, iako pokušaja da se humanoidni robot napravi već ima.

Poput ljudi, ni AI sistemi nisu „rođeni” savršeni. Oni moraju da uče i da se prilagođavaju i to rade isto kao i ljudi - tako što prime informaciju ili podatak, procesuiraju je i sačuvaju za budućnost.

Uče poput male djece, međutim, za razliku od djece, AI nema svijest i to je njena najveća prepreka za dominaciju. Ona uči ono što joj mi ponudimo.

Trenutna AI je bezopasna, i interesantno je da polovina ljudi čak i nije svjesna da se susrela sa AI u više navrata u svom životu.

Iako je njena primjena više nego korisna, 70 odsto Amerikanaca, pokazalo je istraživanje koje je sproveo Pew Research, izrazilo je zabrinutost da će biti zamijenjeno mašinama. Tome umnogome doprinose senzacionalistički naslovi i polovično izvještavanje medija. A dio te zabrinutosti odnosi se na smanjenje obima posla napretkom AI.

robot

Ipak bot koji je nedavno pokušao da napiše poglavlje Harija Potera, koliko god simpatično delovao, nije uspio da zamijeni Dž. K. Rouling i njenu imaginaciju i kreativnost. Niti bi mogao da napiše knjigu od početka do kraja da nije bilo smjernica i fraza koje su mu dodijeljene. Mogao bi eventualno da olakša proces pisanja, ali pitanje je da li bi to pisanje bilo na istom nivou.

To važi i za druge oblasti. Da, AI može da skrati i olakša pojedine procese, ali da li to znači da ljudi uskoro neće morati da rade baš ništa?

Teško. Veliki broj inovacija je i u prošlosti bio povezan sa gubljenjem posla. Kada su napravljene automatske telefonske centrale, više nije bilo potrebe za ručnim prebacivanjem veze i veliki broj ljudi ostao je bez posla. Međutim, pojavila su se nova radna mjesta i nove pozicije. I slično će biti i u slučaju vještačke inteligencije.

Možda je najinteresantnije to što se AI nije odrazila samo na tehnologiju, već i njenu potpunu suprotnost - religiju.

Antoni Levadovski osnovao je neprofitnu religioznu korporaciju koju je nazvao “Way of the Future”, a koja kao boga slavi AI.

Misija organizacije je da “razvije i promoviše božanstvo bazirano na vještačkoj inteligenciji i kroz razumijevanje i obožavanje tog božanstva da doprinese poboljšanju čovječanstva”. Zvuči suludo i nerealno, što “Way of the Future” svakako stavlja na religioznu putanju.

Svakako ne bi bio prvi put u istoriji da novi bog “ubije” stare. A svi bogovi zavise od vjernika. Poput AI.

Najveće prepreke za vještačku inteligenciju razum i kreativnost

Prema riječima direktora istraživanja Gugla Pitera Norviga, vještačka inteligencija mora da “osjeti” život i stekne iskustvo, što je trenutno nemoguće.

“Mi smo veoma dobri u skupljanju podataka i razvoju algoritama koji će da objasne te podatke. Ali to objašnjenje je dobro onoliko koliko su dobri podaci, a za trenutnu vještačku inteligenciju ono je izdvojeno iz realnosti”, objašnjava Norvig.

robot

“Razumijevanje će biti poboljšano onda kada razvijemo sisteme koji konstantno osjećaju i koji će imati konstantnu interakciju sa svijetom, koji su u suprotnosti sa sistemima koji uče samo ono što mi izaberemo.”

Naučnik Marej Šanahan sa Imperijal koledža ističe da su dvije najveće prepreke za vještačku inteligenciju koja bi mogla da stoji rame uz rame sa ljudima razum i kreativnost.

Za njega razum predstavlja sposobnost mašina da razumiju posljedice svakodnevnih aktivnosti, kao na primjer “stvari koje kažemo ili uradimo drugim ljudima”.

“Kad kažem kreativnost, ne mislim na stvari koje su mogli da urade Mocart ili Ajnštajn, već na one stvari koje svako dijete čini kada se igra”, objašnjava Šanahan. “Mi i dalje ne znamo kako da to ‘podarimo’ vještačkoj inteligenciji.”

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 4

  • budji 3 mjeseca i 2 nedjelje
    Robote su stvorili ljudi po svojoj mjeri. Sto ako milo odluci da napravi svojeg robota po svojoj mjeri, ostade CG zanavjek pod milom.
    • 1
    • 0
  • Fileoo 3 mjeseca i 2 nedjelje
    Po inteligenciji ih mogu zamijeniti slobodno već sada, ali takav nivo pokvarenosti neće skoro dostići!
    • 1
    • 0
  • Misurr 3 mjeseca i 2 nedjelje
    Zar nisu prvo trebali da naprave muskog robota pa od njegovog rebra zenskog hahaha.. salu na stranu, da oce kakvi roboti zamijenit duska markovica i milasa da pocinemo.
    ( 2 )
    • 1
    • 0
    Fileoo 3.6.2018 19:22
    Po inteligenciji ih mogu zamijeniti slobodno već sada, ali takav nivo pokvarenosti neće skoro dostići!
    • 1
    • 0
    budji 3.6.2018 19:30
    Robote su stvorili ljudi po svojoj mjeri. Sto ako milo odluci da napravi svojeg robota po svojoj mjeri, ostade CG zanavjek pod milom.
    • 1
    • 0