navigacija Naslovnica Premium

ZANIMLJIV EKSPERIMENT BIOLOGA

19.11.2017 17:45

Mogu li biljke da se sjećaju?

Fred Sek, botaničar Univerziteta Britanske Kolumbije, smatra da učenje zahtijeva mozak i da se može odvijati samo u slučaju životinja

Mogu li biljke da se sjećaju?
Vijesti online
Foto: Shutterstock.com Autor: Vijesti online

Nakon što je ispustite 60 puta zaredom, jedna biljka se "ne ponaša" kao ostale...

Baštovani obično stidljivu mimozu (lat. Mimosa pudica) nazivaju "osjetljivom biljkom" jer će ona, dodirnete li je i najnježnije moguće, ispustite li je ili je na bilo koji drugi način "uznemirite", iste sekunde spustiti lišće.

Monika Galijano, profesorka biologije na Univerzitetu zapadne Australije, imajući ovu sposobnost stidljive mimoze na umu, sprovela je zanimljiv eksperiment: nekoliko primjeraka ove biljke stavila je u saksije, a potom ih stavljala na čelične sprave koje spuštaju predmete na tlo. Svaka od ovih biljki je spuštana po 15-ak centimentara, i to 60 puta zaredom, a svako od spuštanja trajalo je po pet sekundi. Saksije bi se „dočekale“ na mekanu penu koja sprečava odskakanje. Međutim, i ovako nježno spuštanje izazvalo je da stidljive mimoze stanu u svoj defanzivni stav - naglo, kao uplašeno, spuste lišće.

Profesorka Galijano se potom zapitala da li bi ove biljke u nekom trenutku shvatile da im se ništa strašno neće dogoditi i da li bi ih to spriječilo da se sklupčaju. Zapitala se može li biljka da iskoristi sopstvenu memoriju da promijeni svoj način ponašanja. Imaju li biljke uopšte memoriju?

Kako bi odgovorila na ova pitanja, Galijanova je nastavila svoj eksperiment. Zanimljivo, rezultati istraživanja su pokazali da neki od primjeraka nisu potpuno spuštali i zatvarali  li šće nakon spuštanja.

"Do kraja (eksperimenta),  lišće im je bilo potpuno otvoreno", istakla je Galijanova na svojoj prezentaciji rezultata ovog istraživanja na Univerzitetu Britanske Kolumbije. Kako je dodala, nakon nedjelju dana je ponovo sprovela ovaj eksperiment nad istim biljkama, a one su ostale zatvorene, zbog čega ona veruje da su se stidljive mimoze "sjetile" da nemaju zbog čega da se sklupčaju.

Ipak, ne slažu se svi sa zaključkom koji je Galijanova donijela.

Fred Sek, botaničar Univerziteta Britanske Kolumbije, smatra da učenje zahtijeva mozak i da se može odvijati samo u slučaju životinja.

"Životinje uče, a biljke se adaptiraju", kaže on.

Galijanova je nakon svoje prezentacije bila prilično iznenađena reakcijom svojih kolega jer smatra da je adaptacija prespor proces i da ne može da objasni ponašanje koje je uočila tokom istraživanja.

"Ono što smo ovde pokazali dovodi do jednog jasnog iako veoma drugačijeg zaključka: proces sjećanja možda ne zahtijeva konvencionalne neuronske mreže i puteve kakve imaju životinje; mozak i neuroni su samo jedno  mogu će, iako neosporno sofisticirano rješenje, ali ne moraju biti neophodna "oprema" za učenje".

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.