navigacija Naslovnica Premium

PROUČAVANJE ŽIVOG SVIJETA

26.5.2018 14:54

Velika studija pokazala: Čovjek je beznačajna vrsta, ali razoran po okolinu

Ljudi su prouzrokovali nestanak 83 odsto svih divljih sisavaca i polovine biljaka. S druge strane, stoke koju uzgajamo ima u izobilju

Velika studija pokazala: Čovjek je beznačajna vrsta, ali razoran po okolinu Ilustracija
Vijesti online
Foto: Shutterstock Autor: Vijesti online

Novo istraživanje živog svijeta otkrilo je iznenađujuće malu ulogu koju u njemu igra ljudski rod, kao i nesrazmjeran uticaj ljudi na živa bića, prenosi Gardijan.

Utvrdilo je da je ljudski rod istovremeno beznačajna i potpuno dominantna vrsta među živim svijetom. Ukupnih 7,6 milijardi ljudi na Zemlji, kada se gleda biomasa tijela, čini samo 0,01 odsto svih živih bića.

Uprkos tome, ljudi su prouzrokovali nestanak 83 odsto svih divljih sisavaca i polovine biljaka. S druge strane, stoke koju uzgajamo ima u izobilju, piše hrvatski Index.

Biljke dominiraju

Novo istraživanje prva je sveobuhvatna procjena značaja svih carstava živih bića koja pobija brojne pretpostavke. Bakterije su dominantan oblik života i predstavljaju 13 odsto života, no biljke svojom biomasom nadmašuju sve – one predstavljaju 82 odsto svih živih bića.

Sva druga bića – od insekata do gljiva, riba i životinja – čine samo pet odsto svjetskog života. Još jedno iznenađenje predstavlja činjenica da sve bogatstvo života u okeanima predstavlja samo jedan odsto ukupnog života.

Većinu života čine živi organizmi s kopna, od kojih jednu osminu čine bakterije duboko ispod površine tla, navodi Index.

Stoka je zauzela mjesto divljih životinja

"Šokirala me činjenica da prije sprovođenja ove analize nije postojala nijedna slična procjena sastavnih djelova života na Zemlji. Nadam se će da naše istraživanje pomoći ljudima da shvate koliko je ljudska uloga dominantna", kaže prof. Ron Milo s Vajsman instituta za nauku iz Izraela.

Prof. Milo takođe napominje da je nedavno odlučio početi jesti manje mesa zbog ogromnog uticaja stoke na okolinu. Novo istraživanje otkrilo je da uzgajana živina danas čini 70 odsto svih ptica, a da divljih ptica ima tek 30 odsto.

Čak 60 odsto svih sisavaca predstavlja stoka – uglavnom goveda i svinje – dok je 36 odsto ljudi, a samo četiri odsto divljih sisavaca.

"Rezultati su zapanjujući. U dokumentarcima o divljim životima vidimo velike količine divljih ptica, no iz naše je analize jasno da domaćih ptica ima znatno više", ističe prof. Milo.

Novo veliko izumiranje

Uništavanje prirodnih staništa rezultiralo je početkom onoga što brojni naučnici smatraju šestim masovnim izumiranjem u Zemljinoj istoriji dugoj četiri milijarde godina. Vjeruje se da je u posljednjih 50 godina izumrlo oko 50 odsto životinja.

Nakon što su ljudi postali poljoprivrednici, te nakon što je došlo do industrijske revolucije, dogodio se ogroman pad – čak je i naučnike iznenadila činjenica da je opstala samo šestina divljih sisavaca. Osim toga, tri decenije lova na kitove dovela su do izumiranja četiri petine okeanskih sisavaca.

"Ljudski uticaj na Zemlju izrazito je nesrazmjeran. Kada slažem slagalice sa svojim ćerkama, uglavnom dobijemo slike slonova, žirafa i nosoroga. Realistične slike svijeta bile bi slike krava i kokoši", napominje prof. Milo.

Beznačajna vrsta ima značajan uticaj na okolinu

Što se tiče značaja, ljudi imaju neznatnu ulogu među živim bićima na Zemlji – virusi i crvi imaju čak tri puta veći značaj od ljudi. Takođe, ribe su 12 puta značajnije, a gljive 200 puta brojnije od ljudskog roda.

Uprkos tome, naš uticaj na okoliš i dalje je velik. Prof. Milo ističe da "naša prehrana ima znatan učinak na biljna i životinjska staništa".

"Volio bih da i ostali uključe ovo istraživanje u formiranje svog gledišta i svojih odluka o prehrani. Ja nisam postao vegetarijanac, no pri odabiru hrane svakako uzimam u obzir uticaj koji moje odluke imaju na okolinu", dodaje Milo.

Sprovođenje istraživanja i najbitniji zaključci

Istraživači su pri sprovođenju ove procjene upotrijebili podatke iz više stotina istraživanja u kojima su korištene brojne moderne tehnike. Prvo bi obavili procjenu biomase određenog razreda organizama i potom odredili u kakvim sredinama ti organizmi mogu živjeti te bi potom napravili globalni proračun.

Ugljenik je koriššen kao ključno mjerilo – otkriveno je da se u svim živim bićima na Zemlji nalazi ukupno 550 milijardi tona ugljenika.

Istražitelji upozoravaju na činjenicu da u određenim procjenama – poput onih vezanih za bakterije pod zemljom – ima značajnih nesigurnosti, no ističu da istraživanje predstavlja koristan pregled činjeničnog stanja.

"Ovo je istraživanje prva sveobuhvatna analiza svih živih bića, uključujući viruse. Ono što je bitno zapamtiti je činjenica da kopneno bilje dominira na globalnom nivou, kao i činjenica da je ljudski rod negativno uticao, a u nekim slučajevima i iskorijenio divlje sisavce sa svih kontinenata kako bi si pružio hranu i zadovoljstvo", zaključuje Pol Valkovski sa Univerziteta Ratgers.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (4 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 2

  • Labavo 5 mjeseci i 3 nedjelje
    Neka Milo, dosta nam je jedan Milo ! Bar ti imaj milosti ! MILO !!!
    • 0
    • 0
  • Freethinker990 5 mjeseci i 3 nedjelje
    Čovjek je beznačajna vrsta koliko bi beznačajna vrsta bila ona koja bi živjela na račun čovjeka. To što neko umislja da je značaj korist za njegove uobrazene svrhe, to je stvar njegovog budalesanja.
    ( 1 )
    • 0
    • 1
    Labavo 26.5.2018 16:43
    Neka Milo, dosta nam je jedan Milo ! Bar ti imaj milosti ! MILO !!!
    • 0
    • 0