navigacija Naslovnica Premium

ZA ISPUNJAVANJE STANDARDA TREBAĆE SKORO MILIJARDU I PO EURA

19.6.2017 19:17

NVO sektor upozorava: U oblasti zaštita životne sredine sve više gorućih problema

Na konferenciji “EU i Crna Gora - U susret otvaranju poglavlja 27”, koju je organizovalo vise ekoloskih NVO, njihovi predstavnici su podsjetili na niz krupnih problema, medju kojima su upravljanje čvrstim otpadom i reciklaža

NVO sektor upozorava: U oblasti zaštita životne sredine sve više gorućih problema
Foto: screenshot (TV Vijesti) Autor: TV Vijesti/Marko Mišić

Za ispunjavanje standarda u poglavlju - Zaštita životne sredine, u narednih petnaestak godina biće nam potrebno milijardu i 420 miliona eura. Iz NVO sektora ukazuju na više gorućih problema.

Poglavlje 27 koje bi Crna Gora trebalo da otvori do kraja ove godine, jedno je od najzahtjevnijih, jer je analiza pokazala da će za ispunjavanje standarda u zastiti zivotne sredine do 2035. biti neophodno čak milijardu i 420 miliona eura.

Na konferenciji “EU i Crna Gora - U susret otvaranju poglavlja 27”, koju je organizovalo vise ekoloskih NVO, njihovi predstavnici su podsjetili na niz krupnih problema, medju kojima su upravljanje čvrstim otpadom i reciklaža.

Poglavlje 27 - Zaštita životne sredine, trebalo bi da otvorimo do kraja godine.

"Spremni da sjednemo za pregovarački sto sa Evropskom komisijom i da postepeno, shodno prioritetima, počnemo da rješavamo ključne i goruće probleme kojih svakako ima u ovoj oblasti", istakla je  Ivana Vojinović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Gorućih problema ima na svakom koraku, ukazuju iz NVO sektora.

"Gorući je recimo otpad, goruća je energija, goruća je zaštita životne sredine, samo da nabrojim, Solana, Skadarsko jezero, Tara, Buljarica, prosto nema oblasti gdje mi ne gorimo", rekla je Zenepa Lika, arhitekta i ekolog.

Jedan od najvećih problema, koji vide svi, je otpad.

"Što se tiče nelegalnih odlagališta, njih ima negdje oko 350, tako da u narednom periodu ostaje izazov kako se njih riješiti", kazao je Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa Nikšić.

Ne možemo se pohvaliti procentom recikliranog otpada, a treba da idemo ka tome da jednog dana prerađujemo čak 50 odsto.

"Plan za 2017. godinu Glavnog grada Podgorica da se reciklira 25 odsto komunalnog otpada, u Opštini Herceg Novi 10 odsto, u nekim opštinama po pet odsto", kazala je Vojinović.

"Kada to sve saberete, napravite neki presjek, na nivou države taj stepen reciklaže u najboljem slučaju neće preći 15 odsto", rekla je Jelena Marojević-Galić, NVO Green Home.

Koliko je ekologija zahtjevna i skupa oblast, tek ćemo iskusiti.

"Za usklađivanje sa standardima Evropske Unije u oblasti životne sredine, do 2035. godine biti neophodno oko milijardu i 420 miliona eura", kazao je Mitar Đurović, Ministarstvo evropskih poslova.

Pristup Evropske unije zasniva se na prevenciji rizika.

"To znači da sve intervencije koje predstavljaju potencijalnu štetu po životnu sredinu trebaju da budu zaustavljene, Vlada bi trebalo da prihvati da ulaganje u životnu sredinu nije trošak, već pametna investicija koja podrazumijeva ogromne benefite na duži rok", istakla je  Ana Stanišić-Vrbica iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Pored svega što tek treba da urade državne institucije, za ovu priču biće ključni i građani.

Da svakog trenutka, učinimo sve da ne zagađujemo prirodu, I da spiječimo one koji to rade.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.