navigacija Naslovnica Premium

KO NEMA SLUHA ZA CRNOGORSKU PRONALAZAČICU?

18.6.2018 19:32

Otkrila zamjenu za prirodno zemljište, dobila međunarodna priznanja, ali u Crnoj Gori...

"Ono što mi zapravo želimo jeste da taj pronalazak ne ostane samo tako zaštićen nekim dokumentom, već da on bude i tržišno primjenljiv", kazala je Marijeta Barjaktarović Lanzardi iz ministarstva nauke

Otkrila zamjenu za prirodno zemljište, dobila međunarodna priznanja, ali u Crnoj Gori... Marijeta Barjaktarović Lanzardi
Foto: Printscreen Autor: Matija Otašević

Bivši rudnički kop, pustinja, krov zgrade ili ulica – sve su to mjesta na kojima može nići pšenica. Zvuči nevjerovatno, ali to je potvrdila Svetlana Ana Popčetović, pejzažni arhitekta iz Pljevalja, koja je otkrila zamjenu za prirodno zemljište. Riječ je, objašnjava, o patentu kakav ne postoji u svijetu, što je dokazala na svjetskom pretraživanju patenata u Ženevi.

Osnovna razlika između proizvoda koji postoje na tržištu, to su zemlje u kesama, i ovog supstrata, ta zemlja iz kese ima 6-7 elemenata i dodaje se u prirodno zemljište, a ovo što sam ja napravila ima najmanje 24 hemijska elementa koja su neophodna za život i nema potrebe da se dodaje ništa svemu tome.

Ova zamjena bi, objašnjava, mogla da se proizvodi i u Crnoj Gori, budući da je glavni sastojak laporac, stijena kojom Pljevlja obiluju. Uprkos tome, kaže, prije nekoliko godina nije uspjela da zainteresuje državu za otkup patentnog prava, što bi Crnoj Gori donijelo zaradu veću i od proizvodnje.

"Ponudila sam Crnoj Gori patentno pravo u 133 zemlje svijeta. Tražila sam zauzvrat 2.100, da bih nastavila proceduru odbrane inovativnosti. Odbijena sam, navedeno je da za gospođu Popčetović nisu predviđena sredstva budžetom, i nešto što je i dan-danas jako čudno, shodno evropskoj praksi ne bi trebalo favorizovati domaća lica. Potpisao je ministar Gvozdenović", kazala je Popčetović.

U Ministarstvu nauke kažu da su upoznati sa patentom Popčetović, te da pronalazače i inovatore podržavaju na konkursima. Ove godine im prioritet nije samo zaštita pronalaska.

"Ono što mi zapravo želimo jeste da taj pronalazak ne ostane samo tako zaštićen nekim dokumentom, već da on bude i tržišno primjenljiv", kazala je Marijeta Barjaktarović Lanzardi iz ministarstva nauke.

Zbog toga podršku očekuju od privrednika, koji, pokazalo se, nisu motivisani da ulažu u razvoj ideja od kojih kasnije mogu imati koristi.

"Od ukupnog ulaganja privatnog sektora u naučna istraživanja je otprilike jedna trećina od ukupnog broja ulaganja, od ukupnog procenta ulaganja", kazala je Barjaktarović Lanzardi.

Popčetović, međutim, kaže da za 35 godina, koliko se bavi istraživačkim radom, ozbiljnog razgovora sa njom nije bilo, zbog čega više pomoć neće tražiti.

"Mislim da sam dovoljno uradila, čak i previše. Kompletno sam iznijela taj novi proizvod, kompletno sam ga pravno zaštitila...  Ovo dalje raditi u kućnim uslovima, sa đevđirom prosijavanje, sa presom koja je od hidraulike jednog dampera, stvarno se ne može...", kazala je Popčetović

Kada bi se ova zemlja prodavala, prema tvrdnjama inovatorke iz Pljevalja, tim novcem bi se mogla finansirati toplifikacija Pljevalja i riješiti problem brojnih deponija u ovom gradu.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (10 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • MasCia 3 mjeseca
    Cudna prica...
    • 1
    • 1