navigacija Naslovnica Premium

DIZAJN STUDENATA ARHITEKTURE

2.9.2018 19:18

Zgrada u Ulici 13. jula dobila dnevnu sobu na krovu

"Nešto što je nama upalo u oko jeste to što sve više investitori uzimaju zelene površine za gradnju stanova i objekata, i to je prva stvar koja fali građanima Podgorice", kazala je Radovanović

Zgrada u Ulici 13. jula dobila dnevnu sobu na krovu
Foto: printscreen (YouTube) Autor: Matija Otašević

Kada su studenti arhitekture Ana Radovanović i Matija Vujisić, kazali da će nam otvoriti vrata svog stana, nismo očekivali da će njihova dnevna soba biti – na krovu zgrade. Ove talentovane arhitekte kažu da ideja nije nova ali da nedostaje glavnom gradu. A da za komšije i prijatelje stvore komforan zajednički prostor, motivisao ih je izgled današnje Podgorice.

"Nešto što je nama upalo u oko jeste to što sve više investitori uzimaju zelene površine za gradnju stanova i objekata, i to je prva stvar koja fali građanima Podgorice", kazala je Radovanović.

"Imamo tu fazu izgradnje gdje je bukvalno svaki kvadrat dragocjen, i sve se zatvara, prave se i manje garsonjere i jednosobni stanovi od 25 kvadrata. Ja se s tim ne slažem", rekao je Vujisić.

Palete, džakovi za kafu i drvene gajbe dovoljni su da, uz malo truda, kreativnosti i pomoći prijatelja, izmame pozitivne reakcije. To ih, priznaju, motiviše da razmišljaju o nastavku ovog poduhvata, a nadaju se i da će inspirisati druge sugrađane.

"Svi su oduševljeni jer je ovo sve napravljeno od minimalno budžeta, od recikliranih materijala što smo sami donijeli i napravili. Sa ovom našom mini intervencijom možemo da damo pozitivne kritike i da promijenimo svijest kod ljudi za ozelenjavanjem, za oživljavanjem ravnih krovova", priča Radovanović.

Zabrinjava ih, ali ne demorališe činjenica da su otvoreni krovovi na zgradama u blizini njihove pretvoreni u privatne sobe ili stanove.

"Nekako bi to trebalo nečim regulisati da ostane ta funkcija, da je zajednički prostor i prostor za druženje, da svaki stanar može da izađe kad mu se izlazi na otvoren vazduh, da provodi neko vrijeme tu, ljepše nego u zatvorenom stanu", rekao je Vujisić.

Otvoreni krovovi, objašnjavaju mlade arhitekte, bili su opšte mjesto socijalističke arhitekture, a iz savremenih projekata obrisani su zbog bjesomučne privatizacije slobodnog prostora.

"Svakoj zgradi fali svoje dvorište, i sam koncept ovakvih zgrada koje su se izgrađivale tamo u drugoj polovini 20. vijeka je bio da to zemljište koje se uzme od grada, da se nadomjesti ovom krovnom terasom", kazao je Vujisić.

"Mislim da investitori ne razmišljaju o tome upravo zbog toga što će taj kvadrat da prodaju, a kvadrat zelene površine ne mogu da prodaju...", kazala je Radovanović.

Priznaju da ne znaju kako da motivišu investitore da zajednički prostor ostave stanarima, a stanare da ga ne pretvaraju u garsonjere ili ostave. Ipak, vjeruju da inspiraciju za uređenje prostora ne treba tražiti dalje od nekadašnjeg Titograda.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (11 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.