navigacija Naslovnica Premium

ISTORIJA U SLIKAMA

30.11.2013 19:30

111 godina željeznice u Crnoj Gori

Željeznički saobraćaj nja tlu današnje Crne Gore uspostavljen je 16. jula 1901. godine dolaskom prvog voza u Zeleniku

Izložba fotografija i promocija fotomonografije "111 godina željeznice u Crnoj Gori“ autora Josipa Vebera organizovana je u petak veče u Dvorani Park.

Željeznički saobraćaj nja tlu današnje Crne Gore uspostavljen je 16. jula 1901. godine dolaskom prvog voza u Zeleniku. Uz gradsku muziku i prodoran pisak parne lokomotive u 11 sati tog 16. jula 1901. godine, prispio je svečano ukrašen prvi voz, ondašnje čudo tehnike, u željezničku stanicu Zelenika.

Dočekali su ga građani, seoski knezovi i učitelji sa đacima obučenim u narodnu nošnju, ali i gosti iz Dubrovnika i Trebinja.

Pored vojnog i strateškog značaja željeznica je unaprijedila i razvoj privrede cijelog regiona. Kasnije se razmišljalo da se pruga iz Zelenike produži dalje kroz crnogosko okruženje. U tome se posebno isticao visoki mađarski privredni dužnosnik Havaš (1908) kandidujući više varijanti pruge do Cetinja i Bara. Takva razmišljanja su bila motivisana mađarskim interesima, strepnjom od italijanskog kapitala i zainteresovanošću Crne Gore za željezničku vezu sa Srbijom. Želeći da to preduprijedi i spriječi izlazak Srbije na more, Austrougarska pravi projekte svojih pruga preko Crne Gore. Prvi svjetski rat je prekinuo te kombinacije.

U njegovom vihoru nestala je Crna Gora kao nezavisna drža va a Austrougarska carevina se raspala. Pruga Gabela–Hum–Uskoplje–Zelenika ukinuta je 1968. godine.

U vrijema vladavine Knjaza Nikole Petrovića, osam godina od dolaska prvog voza u Boku Kotorsku, država Crna Gora je počela da gradi svoju prvu prugu.

“Uz pomoć italijanskog kapitala 1908. godine otvorena je pruga Bar-Virpazar. Njom su bile povezane luke Bar na Jadranskom moru i Virpazar na Skadarskom jezeru. Dvije decenije kasnije, 1927. godine vojska Kraljevine Jugoslavije izgradila je prugu Podgorica–Donja Plavnica. Tom prugom omogućeno je da stanovnici Podgorice brže i lakše dođu do Skadarskog jezera odakle su brodom plovili do Virpazara i dalje opet željeznicom do Bara i obrnuto”, napisao je u monografiji Veber.

Polovinom tridesetih godina prošlog vijeka počela je gradnja pruge od Trebinja preko Bileće do Nikšića, Grad pod Trebjesom svoj prvi voz svečano je dočekao 12. jula 1938. godine.

"Namjera je bila da se gradnja ubrzo nastavi ka Podgorici, ali je Drugi svjetski rat omeo te planove”, objasnio je Veber.

Radovi na toj pruzi počeli su tri godine nakon oslobođenja zemlje. Veliki broj mladih ljudi iz svih krajeva Jugoslavije iz veliki entuzijazam dobrovoljnim radom uspjelo je da završi prugu, za to vrijeme u nevjerovatno kratkom roku - za samo 15 mjeseci.

Polovinom tridesetih godina prošlog vijeka počela je gradnja pruge od Trebinja preko Bileće do Nikšića, Grad pod Trebjesom svoj prvi voz svečano je dočekao 12. jula 1938. godine
Sredinom pedesetih godina prošlog vijeka počela je gradnja prve pruge normalnog kolosjeka u Crnoj Gori – pruge Titograd-Bar. Najteži dio posla, kada je riječ o građenju, bio je na tunelu Sozina dužine 6,2 kilometra.

Izgradnjom pruge putovanje sa osam skraćeno je na samo sat vremena.

Četiri mjeseca nakon otvaranja te pruge ukinue su pruge Bar-Virpazar i Titograd–Donja Plavnica.

“U proljeće 1976. godine završena je izgradnja jedne od naljepših pruga u Evropi, pruga Beograd–Bar. Ovaj građevinski poduhvat smatra sve za jedan od najgrandioznijih u novijem vremenu”, istakao je Veber.

Željeznička pruga Titograd-Skadar izgrađena je 1986. godine i danas se na njoj odvija samo teretni saobraćaj.

Početkom oktobra 2012. godine svečano je u saobraćaj puštena elektrificirana pruga Podgorica–Nikšić.

Željeznički saobraćaj se danas odvija na 250 kilometara pruge, koja bi prema planovima trebalo da se produži izgradnjom pruge Nikšić-Čapljina i Pljevlja-Berane-Bijelo Polje, koja bi u daljoj budućnosti mogla da se poveže i sa Skopljem.

Na promociji su govorili Dejan Mandić predsjednik opštine Herceg Novi, Dragoljub Šarović pomoćnik direktora preduzeća Montecargo, a Slobodan Vlačić podsjetio se na djetinjstvo uz prugu u Sutorini, na njegovog oca željezničara i na vrijeme kada su Bokom prolazili vozovi.

Pančevac Josip Veber je pojasnio da je ljubav prema vozovima i opčinjenost željeznicom počela baš u Herceg Novom, kada je kao dvanaestogodišnjak vidio zgradu Željezničke stanice na Škveru u Herceg Novom.

Tokom 30 godina istraživanja, prikupio je oko 3. 000 fotografija, od kojih je 350 najboljih ušlo u ovu fotomonografiju. Zahvalnost , kako je istakao, zato duguje Novljaninu Stevu Lepetiću, jednom od najboljih fotografa sa ovih prostora, Stevu Lučiću, Ćabi Mađar, Slobu Vlačići, kao i austrijskim fotografima koji su 50-tig godina dolazili na tlo Jugoslavije i tajno pravili fotografije koje su sačuvane i od kojih su neke u monografiji", kazao je Veber.

Obnoviti uskotračnu prugu

Zaljubljenici u željeznicu koje Veber svesrdno podržava predlažu izgradnju uskotračne pruge u Boki dijelom stare trase od Sutorine do granice sa Hrvatskom u dužini od 7 kilometara i dalje prema Dubrovniku, kojom bi saobraćali turistički vozovi. Članovi hercegnovske NVO "Koraci" sa Udrugom ljubitelja uskotračnih željeznica iz Grude, uz podršku Agencije za razvoj i izgradnju Herceg Novog i Regionalne razvojne agencije dubrovačko-neretvanske županije, prije nekoliko godina predstavili su projekat revitalizacije stare željezničke pruge od Igala do Zvekovice.

Sada je tom trasom napravljeno šetalište sa biciklističkom stazom, a želja svih učesnika je da jednog dana obnovljernom prugom ponovo krenu vozovi.

U svijetu su vrlo popularne uskotračne željeznice, to je u stvari biznis koji donosi mnogo novca.

Četiri pruge različitih širina

U Crnoj Gori su 1959. godine u redovnom saobraćaju bile četiri željezničke različitih širina, što je uvelo u svjetske anale. Pruga do Zelenike i Nikšića bila je širine 0,76m, Bar–Virpazar ( 0,75m) i Podgorica–Donja Plavnica (0,60 m) i Titograd-Bar normalnog kolosijeka.

Šta je bio razlog za gradnju pruga različite širine kolosijeka ekonomski i vojne interese velikih sila koje su imale u regionu ili samo slučajnost, Veber nije uspio da odgonetne.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 8

  • premium 4 godine i 10 mjeseci
    Franović... http://www.youtube.com/watch?v=9LeqSJi0D1k#t=29
    • 0
    • 0
  • bratko 4 godine i 10 mjeseci
    raspad
    • 0
    • 0
  • STIL 4 godine i 10 mjeseci
    Ostala si uvjek ista....
    • 0
    • 0