Drevni su ljudi dvaput pretvorili pse u svoje najbolje prijatelje, pripitomivši dvije zasebne populacije vukova odvojene hiljadama kilometara.
To je zaključak naučnika koji su koristeći modernu genetiku otkrili evolucijsku istoriju pasa. Rezultate su objavili u časopisu Science.
Ljudi i psi imaju dugu zajedničku istoriju. Žive zajedno najmanje 15 hiljada godina. Ili barem pet hiljada više nego s kravama, kozama ili svinjama. Ali kako, kada i gdje su se dvije vrste sprijateljile, uglavnom je zagonetka.
Uvaženo je mišljenje da su psi pripitomljeni samo jednom, a većina stručnjaka smatra da se to dogodilo ili u Europi ili u srednjoj Aziji.
Nova se teorija pojavila kada su naučnici izdvojili genom iz kosti unutrašnjeg uha psa fosiliziranog prije 4800 godina i uporedili ga s genomom modernog psa i s tragovima DNK 59 drevnih pasa.
"Naši podaci upućuju na to da su psi pripitomljeni dvaput, na objema stranama Starog Svijeta", rekao je genetičar s Oxforda, Laurent Frantz. "To znači da su dvije grupe ljudi na različitim krajevima svijeta nezavisno došle do istog zaključka: psi se mogu pripitomiti."
Kaže i da vjeruje kako se proces pripitomljavanja, iako veoma rijetko, može ponoviti više puta", dodao je.
Nakon što su konstruisali porodično stablo pasa utemeljeno na genetskim podacima, naučnici su zaključili da su psi pripitomljeni na zapadu i istoku Euroazije, ali ne i u sredini.
Naučnici vjeruju da su u nekom trenutku u praistoriji psi s istoka otišli s grupama ljudi koje su se selile te zamijenili većinu zapadnih pasa pa zato danas kod modernih pasa dominira azijsko porijeklo.
Iako je moguće da je bilo samo jedno pripitomljavanje u Aziji, nakon čega su psi, prateći ljudske migracije stigli u Europu, naučnici misle da se to nije dogodilo jer za takvu teoriju manjkaju arheloški nalazi usred kontinenta.
Međutim, i dalje je nepoznato kako su sivi vukovi započeli dug put koji je završio današnjim spektrom psećih vrsta od afganistanskih hrtova do pekinezera.
"Vjerojatno se radilo o paralelnoj evoluciji. Prvo su se čopori vukova približili ljudima, pa su se ljudi na njih naviknuli i zatim vjerojatno preduzeli nešto namjerno u tom smjeru", kaže genetičar s Oxforda Greger Larson.
Bonus video:
