navigacija Naslovnica Premium

STAV DOMAĆIH STRUČNJAKA NAKON GVOZDENOVIĆEVE NOVE TITULE

1.10.2017 08:29

Ambasador ili grobar obale?

“Ako su nastojanja da se sistemski unište buduća zaštićena područja preporuka za ambasadora obale, onda ju je gospodin Gvozdenović teškim trudom i zalaganjem zaista zaslužio”

Ambasador ili grobar obale? Gvozdenović
Foto: Luka Zeković Autori: Ivan Čađenović, Siniša Luković

Zvanje - ambasador obale Mediterana, dugogodišnjem ministru turizma Branimiru Gvozdenoviću, očigledan je pokušaj “pranja”  njegove biografije,  smatraju u dijelu nevladinog sektora.

I pojedini stručnjaci tvrde da to više liči na neku od epizoda Alana Forda i da Gvozdenoviću više pristaje titula - grobara crnogorske obale.

Sadašnjeg poslanika i potpredsjednika Skupštine Crne Gore  zvanjem ambasadora obale Mediterana počastili su Program UN za zaštitu prirode UNEP, Mediteranski akcioni plan (MAP) i Centar za regionalne aktivnosti programa prioritetnih akcija (PAP/RAC).

Gvozdenoviću to nije prva sporna nagrada, jer ga je 2015. godine organizacija Euromenager nagradila za najministra Jugoistočne Evrope.

Nakon što je krajem 2016. sa mjesta ministra održivog razvoja i turizma prešao u Skupštinu, iza Gvozdenovića su ostale brojne afere... Najsvježije su vezane za Nacionalne parkove Crne Gore (NPCG), Ulcinjsku Solanu i Porto Skadar Lake.

Zakon o NPCG usvojen je 2014. godine za vrijeme Gvozdenovićevog mandata i njime je predviđeno da se NPCG iz Javnog preduzeća transformiše u AD ili DOO, što nije završeno.

obala, devastacija ​“Devastacija nekih od najvrednijih lokacija”

Dodatno, to preduzeće je pod istragom Specijalnog tužilaštva nakon što je Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila niz nezakonitih radnji u poslovanju.

Takođe je za vrijeme njegovog mandata izbila afera oko dozvola za gradnju elitnog odmarališta Porto Skadar Lake u srcu Nacionalnog parka  Skadarsko jezero, bez valjane studije uticaja na životnu sredinu i netransparentnih javnih rasprava.

Veliku pompu kod međunarodne zajednice izazvalo je odugovlačenje zaštite Ulcinjske solane, odnosno njeno proglašenje RAMSAR područjem, što znači da nema gradnje na tom području.

Gvozdenović je, nakon pritiska međunarodne zajednice, potpisao zaštitu Solane.

Aktivistkinja Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević, koja je učestvovala u borbi za zaštitu Solane, rekla je da  počast Gvozdenoviću više podsjeća na epizodu Alan Forda nego na ozbiljnu dodjelu nagrade koja bi trebalo inspirisati buduće donosioce odluka da u skladu sa principima održivog razvoja njeguju naše priobalje:

“Ako su nastojanja da se sistemski unište buduća zaštićena područja preporuka za ambasadora obale, onda ju je gospodin Gvozdenović teškim trudom i zalaganjem zaista zaslužio”, kazala je Janjušević “Vijestima”.

Rekla je da je naročito brine što iza takve titule stoje ozbiljne međunarodne organizacije i konvencije sa tradicijom dodjele nagrada zaslužnim građanima.

“Sa aspekta zaštite prirode, apsurdno je polemisati ako se uzme da se za mandata, sada bivšeg ministra, Ulcinjska solana, kao sastavni dio obale koja ga je preporučila za ambasadora, pokušala preko noći prenamijeniti u gradsko građevinsko zemljište, da bi se za vrijeme drugog mandata na tom području planirao eko resort sa 1500 ležaja na 70 ha solanskih bazena, koje bi za potrebe građevinskog lobija trebalo isušiti. O golf terenima i marini takođe ne treba diskutovati, ali valja napomenuti i slučaj Buljarice koju je isti ministar pokušao ekonomski valorizovati uprkos njenim biodiverzitetskim vrijednostima i preporukama struke”, kazala je Janjušević.

Iz kabineta predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića saopštili su da je Gvozdenović predložen, kasnije i zabran za ambasadora obale Mediterana zbog sprovođenja Programa integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore (CAMP CG) i uticaja koji je preko tog programa ostvaren na strateški i planski razvoj obalnog područja Crne Gore. 

“Shodno tome, UNEP je razmotrio predlog predsjednika Filipa Vujanovića, u funkciji predsjednika Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, klimatske promjene i integralno upravljanje obalnim područjem i donio odluku da potpredsjedniku Skupštine Crne Gore Branimiru Gvozdenoviću uruči ovo priznanje“, piše u odgovoru predsjednika.

Tvrde da je UNEP ocijenio da je Gvozdenović „ličnim učešćem u sprovođenju Programa... i nemjerljivom političkom podrškom omogućio uspješnu realizaciju tog veoma zahtjevnog programa”.

Međutim, Nacionalna strategija integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore bilježi relativno slab stepen realizacije.

Jedan od osnovnih instrumenata za vođenje te vrste politike - Prostorni plan posebne namjene obalnog područja još nije ni usvojen.

Resor kojim je rukovodio Gvozdenović, između ostaloga, stoji iza planova o izgradnji  11,5 miliona kvadrata stanova i poslovnih prostora na netaknutom području Buljarice, nasipanja i betoniranja skoro 100.000 kvadrata plićine Tunja i obale ostrva Sveti Marko u Tivatskom zalivu, odobravanja gradnje “privremenog objekta” od betona i kamena na pjeni od mora na Turskom rtu…

obala, devastacija

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja je podnijela nekoliko krivičnih prijava (kasnije odbačenih) protiv Gvozdenovića ne bi se složila sa ocjenama UNEP-a.

Gvozdenoviću je prigovarano da “nije izašao čistih ruku” iz privatizacije KAP-a, Rudnika mrkog uglja u Beranama, davanja u zakup hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, kao i zbog aminovanja nelegalnih radnji u slučaju Zavala, devastacije prostora Petrovca i građevinskih dozvola za stambeno-poslovne zgrade u Podgorici.

“Odavanje počasti Branimiru Gvozdenoviću za doprinos očuvanju obale ostaje da svjedoči o besmislu sistema u kome živimo. Nije važno da li je počast dobio zbog očuvanja obale, uspješne privatizacije KAP-a, legalizacije Zavale ili Svetog Stefana, poruka je svakako istovjetna, a potreba da se biografija opere očigledna”, kazao je direktor istraživačkog centra MANS Dejan Milovac „Vijestima“.

On je rekao da nijesu krivi  predstavnici UN/MAP-a što su Gvozdenoviću dali to priznanje, niti  Filip Vujanović što ga je predložio: “Krivi smo svi mi koji do sada nismo bili dovoljno uporni da se kadar poput Gvozdenovića skloni sa ulice i javnih funkcija u vaspitno-korektivne ustanove, a po izrazitim zaslugama koje je imao za razvoj Crne Gore, pa tako i za očuvanje obale. Tada bi svakako bilo teže da se jedan spuški stanovnik i predloži i odabere za ambasadora bilo čega, a najmanje onoga što ga je i odvelo iza rešetaka”.

I arhitekte tvrde da ih je šokirala ambasadorska počast Gvozdenoviću, podsjećajući da iz te struke  godinama ukazaju na loše planiranje prostora i namještene konkurse i tenderske procedure.

Arhitekta Borislav Vukićević nazvao je bizarnom činjenicu  da su  ljudi koji se bave obalom Mediterana za tu počast izabrali Gvozdenovića.

“Imamo, dakle, našu obalu sa jedne strane -  svi znamo kako izgleda, a sa druge imamo činjenicu da bivši ministar Gvozdenović u stanovitim međunarodnim krugovima očigledno uživa vrlo visok status. Zar sve to zajedno nije, u najmanju ruku, vrlo, vrlo bizarno”, kazao je Vukićević “Vijestima”.

On je rekao da ga kao građanina najviše “boli” izgled  obale.

“U ovom trenutku je nemoguće procijeniti koliki je tačno bio udio Gvozdenovića u procesima koji su rezultirali devastacijom nekih od najvrednijih lokacija na našoj obali, ali bih bez imalo zazora konstatovao da je bio veliki, ako ne i suštinski. Činjenica da je Gvozdenović u dva navrata bio na ključnoj funkciji u domenima odlučivanja o prostoru, govori u prilog mojoj konstataciji”, kazao je.

Rekao je da kao arhitekta Gvozdenoviću zamjera najviše netransparentan i nestručan konkurs za revitalizaciju Doma revolucije u Nikšiću, u koji nije čak ni uključen autor tog arhitektonskog spomenika.

“Poslije toga konkursa sam sahranio sve iluzije da je u Crnoj Gori, u ovom trenutku, moguće organizovati, raspisati i sprovesti pošten arhitektonski konkurs. Kad bi neko i pokušao, brzo bi ustanovio da se ovdje, nekim čudom, sve odluke po pitanju rezultata konkursa donose prije raspisivanja konkursa. Gotovo po pravilu. Često i nesvjesno”, kazao je.

O Gvozdenovićevom doprinosu uređenju crnogorske obale govori i ocjena bivšeg ministra održivog razvoja i turizma Predraga Sekulića, koji je tu funkciju obavljao između dva mandata “ambasadora obale”:

“Prostor Budve je devastiran. Mislim da  je to lijepa zamjena za jednu brutalnu riječ - uništen. Nekako devastiran mnogo pitkije zvuči, lakše izgovaramo”.

Sve funkcije Branimira Gvozdenovića je teško nabrojati

Gvozdenović je rođen u Baru 1961. godine, završio je Elektrotehnički fakultet, a nakon angažmana u starom Republičkom komitetu za informisanje i Sekretarijatu za razvoj Crne Gore, prva direktorska fotelja bila mu je u Pošti Crne Gore 1999.

Nakon što je imenovan za potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku, u Pošti je ostao minus od nekoliko miliona maraka.

Funkcije se od tada množe toliko da ih je teško pratiti. Gvozdenović je od 2001. do 2003. godine, manje-više istovremeno bio potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i privredni razvoj i predsjednik Opštine Bar.

Paralelno, tokom 2002. godine, bio je vršilac dužnosti ministra pomorstva, a naredne godine v.d. ministra turizma.

Po sličnom receptu, 2005. godine Gvozdenović je ministar ekonomskog razvoja, predsjednik Odbora direktora EPCG i predsjednik Tenderske komisije za privatizaciju KAP-a, najvećeg dužnika iste te Elektroprivrede.

Najvažniji detalj u ministarskoj karijeri mu je potpisivanje ugovora o privatizaciji KAP-a, koji je tadašnji premijer dogovorio sa ruskim tajkunom Olegom Deripaskom, a koji je državu kasnije koštao nekoliko stotina miliona eura.

Gvozdenović je tada, prema indirektnim optužbama socijaldemokrata, kao mogućeg kupca KAP-a eliminisao njemačku BAGR grupu, naknadno promijenivši uslove tendera.

Bio je žestoki zagovornik prodaje Termoelektrane Pljevlja, najznačajnijeg crnogorskog proizvođača struje, a žalio se što je parlament spriječio da TE bude prodata Deripaskinoj kompaniji. 

Bio je i na čelu uprave Elektroprivrede, a kada je otišao iz kompanije njen gubitak je iznosio više desetina miliona eura.

Tokom privremenog napuštanja Vlade, za vrijeme vladavine Igora Lukšića, Gvozdenović je bio politički direktor DPS-a, a u stranačkom vrhu zadužen posebno za kadrove iz Bara.

Gvozdenović je oko 15 godina proveo u ministarskim foteljama, dok je resor održivog razvoja i turizma vodio u dva mandata, dok je dvije godine proveo na čelu Ministarstva za uređenje prostora.

Politika ponovo “pobijedila”, a pažnju medija su svakako dobili

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti, namjera Javnog preduzeća Morsko dobro, koje je partner UNEP/MAP-a i PAP/RAC-a,  bila je da se za ovogodišnjeg ambasadora obale Mediterana izabere neki jedriličar, marinski biolog ili poznati ribar iz Crne Gore.

Navodno,  smatrali su  da bi takva osoba, koja je svakodnevno povezana sa morem, u javnosti najbolje ispunila ulogu koju ambasador treba da ima – skretanje pažnje javnosti na potrebu očuvanja, zaštite i održivog razvoja mora i obale. 

Tako, međutim, nije mislio predsjednik Crne Gore Filip Vujanović koji je za prvog našeg “ambasadora obale Mediterana”, predložio kontroverznog eks-ministra Branimira Gvozdenovića, a strani partneri brže-bolje to su prihvatili. 

Gvozdenović im se savršeno uklopio u drugi aspekt njihovih kriterijuma za imenovanje  ambasadora obale, a koji podrazumijevaju da kandidat mora “privući pažnju medija i obezbijediti jednostavniji pristup najvišim nivoima političkog odlučivanja”, kako to piše u “Coast Day Campaing” izvještaju UNEP/MAP-a i PAP/RAC-a.

Nagradu obilježile i kontroverze, posebno zbog alžirskog kolege

Gvozdenović nije jedina kontroverzna ličnost koja je do sada dobila tu plaketu. 

Organizatori kampanje Mediteranski Dan obale,  2007. godine  za ambasadora obale proglasili su tadašnjeg alžirskog ministra uređenja i planiranja prostora, zaštite životne sredine i turizma Šerifa Rahmania.

Tada uticajnog alžirskog političara, dio tamošnjih  medija dovodio je u vezu sa navodnom korupcijom, zloupotrebom službenog položaja i nepotizmom u obavljanju javnih funkcija. Tamošnji mediji pisali su da je Rahnami dok je ministrovao i skoro 20 godina bio jaka politička figura u toj sjevernoafričkoj državi, “pružio priliku svojoj djeci da započnu mnogo biznisa i vode vrlo prosperitetne poslovne aktivnosti u izuzetnoj diskreciji”.

Rahmani je za ambasadora obale proglašen zbog, kako je navedeno na sajtu kampanje za obilježavanje Dana obale Mediterana, njegovih “brojnih uspješnih inicijativa koje su realizovane, poput donošenja Zakona o obali u Alžiru, uspostavljanja nacionalne Komisije za obalu, uspostavljanja katastra obalnog područja i definisanja regionalnih programa za zaštitu i valorizaciju obale”.

Još jedan od ambasadora obale Mediterana, italijanski političar, državni funkcioner i biznismen Renato Soru imao je problema sa zakonom pa tako 2016. prvostepeno osuđen na tri godine zatvora i dvije godine zabrane obavljanja javnih funkcija zbog utaje poreza u iznosu od preko tri miliona eura. 

Pored ovakvih slučajeva, za ambasadore obale Mediterana imenovane su i osobe koje nemaju nikakvih “repova” poput uglednog intelektualca i pisca Predraga Matvejevića, jednog od vodećih svjetskih stručnjaka za klimatske promjene dr Anila Markandya iz Tunisa, francuskog senatora Jérôme Bignon-a, marokanske princeze Lalla Hasne ili jednog od najboljih svjetskih jedriličara, Didaca Costa iz Španije koji je lani ponio to priznanje.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (9 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 45

  • vnikolav 1 godinu i 1 mjesec
    taman je ko grobar
    • 13
    • 0
  • Commentator 1 godinu i 1 mjesec
    Da li se Program UN za zaštitu prirode UNEP, Mediteranski akcioni plan (MAP) i Centar za regionalne aktivnosti programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) zajebavaju s nama? Nije valjda da nisu znali koje su "zasluge" Gvozdenovića? Ili su i oni dobili neku pozamašnu sumu novca da ovo urade, što je jedino logično, jer niko normalan ovo nije uradio. To je kao kad bi Islamsku državu nagradili za promociju mira u svijetu.
    • 10
    • 0
  • Mojenaselje 1 godinu i 1 mjesec
    Bljak
    • 9
    • 0