navigacija Naslovnica Premium

PREISPITATI NOVA RJEŠENJA

13.9.2017 21:51

Bankari zabrinuti: Zakon o sanaciji donosi velike troškove

Bankarima je problematičan vremenski okvir za formiranje sanacionog fonda koji će se koristiti za pomoć bankama ako se suoče sa problemima u poslovanju

Bankari zabrinuti: Zakon o sanaciji donosi velike troškove Centralna banka Crne Gore
Marija Mirjačić
Foto: Savo Prelević Autor: Marija Mirjačić

U Udruženju banaka (UBCG) smatraju da će im nova rješenja iz Nacrta zakona o sanaciji banaka donijeti dodatni trošak u poslovanju, zbog čega traže da se ona preispitaju.

Bankarima je problematičan vremenski okvir za formiranje sanacionog fonda koji će se koristiti za pomoć bankama ako se suoče sa problemima u poslovanju.

Nacrtom zakona o sanaciji banaka je definisano da se taj fond formira do 2024. godine i da raspolaže iznosom od jedan odsto garantovanih iznosa depozita banaka koji imaju sjedište u Crnoj Gori.

UBCG traži duži period za punjene fonda, odnosno niža godišnja izdvajanja kako bi taj trošak lakše podnijeli.

“Nacrt zakona o sanaciji banaka, kroz punjenje računa Sanacionog fonda nosi novi trošak u poslovanju banaka, koji je veći od očekivanog. Pored premije za osiguranje depozita, sada imamo i punjenje fonda za sanaciju banaka, kao jednokratnu godišnju uplatu. To je dodatni trošak, a pored operativnih troškova poslovanja, cijene novca, obavezne rezerve koja smanjuje obim sredstava za plasman... Očekujemo uvažavanje stepena pripremljenosti banaka na novi trošak, koji dužim vremenskim periodom punjenja fonda, odnosno definisanjem nižih godišnjih obaveza može lakše da podnesu banke”, kazao je u razgovoru za “Vijesti” generalni sekretar UBCG Bratislav Pejaković.

Bratislav PejakovićBratislav Pejaković 

Nacrt zakona o sanaciji banaka je na javnoj raspavi do 11. septembra. Taj akt je pripremila Centralna banka (CBCG) i njime će se u domaće zakonodavstvo uključiti Direktiva EU 2014/59 o uspostavljanju okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicionih društava (BRRD direktiva).

Evropski savjet i Evropski parlament su direktivu usvojili 2014. godine polazeći od iskustava iz globalne finansijske krize i ocjene da postoji značajan nedostatak odgovarajućih instrumenata za efikasno rješavanje problema nestabilnih banaka.

Pejaković je naglasio da UBCG shvata proces harmonizacije sa EU regulativom, jer se dobija još jedan institucionalni stub sigurnosti bankarskog i sveukupnog privrednog sistema, ali ukupni novac može da se definiše sa dužim vremenskim periodom punjenja.

On je istakao da je konstatacija svih analiza u regionu i šire bila da su direktni troškovi (intervencije u aktivi i kapitalu banke) u svim do sada poznatim slučajevima sanacije manji od ukupnih troškova krize, zbog čega se i pristupa restrukturiranju, a njihovu visinu dominantno određuju dubina poremećaja i trajanje rehabilitacije.

“Rješenja koja su se iskazala kao kvalitetna u razvijenim zemljama, moraju dati dodatni kvalitet i kod nas u odnosu na postojeću regulatornu infrastrukturu”, kazao je Pejaković.

Prema Nacrtu zakona doprinosi za Sanacioni fond prikupljaju se godišnje od banaka. Osnovno mjerilo učešća pojedine banke u ukupnom iznosu godišnjih doprinosa za fond je iznos njenih obaveza (isključujući regulatorni kapital) umanjen za iznos garantovanih depozita, u odnosu na iznos takvih obaveza svih banaka koje posluju na domaćem tržištu.

Ako iznos kojim fond raspolaže nije dovoljan za pokriće gubitaka, troškova ili drugih rashoda, od banaka se mogu zahtijevati vanredni doprinosi, čiji iznos ne može biti veći od trogodišnjeg redovnog doprinosa. Novcem fonda upravljaće CBCG.

Država daje novac kada druge mjere sanacije ne pomažu

Prema novom zakonu, Ministarstvo finansija imaće mogućnost da finansijski pomogne neku banku kako bi se izbjegla mogućnost da se u toj banci zbog lošeg poslovanja uvede stečaj. Pomoć države znači i da ona može steći privremeno vlasništvo u toj banci koje se kasnije može prodati kada poslovne i finansijske okolnosti dozvole.

Novac kojim bi država intervenisala da spase neku banku obezbjeđivao bi se iz državnog budžeta. Prema Nacrtu zakona državni instrumenti finansijske stabilizacije koriste se izuzetno kao posljednja mogućnost nakon što se iskoriste ostali instrumenti sanacije koji su definisani zakonom.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • combe 2 mjeseca i 1 nedelja
    Imas li ti sta para, ako imas on te mrzi pare ljude kvare i to odgovorno tvrdi a onda dodje prvi i to sto tol'ko mrzi mora da se stvori il ce banka da guzi imas li ti sta para, ako nemas tad si supak ako imas para, daj da ne budes supak i kad das si supak, sta ti mislis supak da si nesto bolji, ma uzmi svoje pare supak
    • 0
    • 0