navigacija Naslovnica Premium

PREDSTAVNICI NACIONALNIH SINDIKATA:

1.8.2018 19:48

Boriće se za bolje uslove penzionisanja, mogući i štrajkovi

Čelnici Unije slobodnih sindikata (USSCG) i Saveza sindikata (SSCG) saopštili su da u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o PIO, koji je Ministarstvo rada i socijalnog staranja stavilo na javnu raspravu u periodu godišnjih odmora, nema nijednog predloga i sugestije sindikalnih centrala

Boriće se za bolje uslove penzionisanja, mogući i štrajkovi Predstavnici sindikata
Foto: Boris Pejović Autor: Biljana Matijašević

Predstavnici nacionalnih sindikalnih centrala najavili su danas da su zbog najavljenih izmjena Zakona o penzijskom i inavalidskom osiguranju (PIO), koje drastično pooštravaju uslove penzionisanja, spremni na sve vidove sindikalne borbe, pa i na štrajkove ako bude trebalo.

Čelnici Unije slobodnih sindikata (USSCG) i Saveza sindikata (SSCG) saopštili su da u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o PIO, koji je Ministarstvo rada i socijalnog staranja stavilo na javnu raspravu u periodu godišnjih odmora, nema nijednog predloga i sugestije sindikalnih centrala.

“Uputili smo zahtjev da se javna rasprava produži. Organizovaćemo i tribine da  upoznamo članstvo sa našim zahtjevima. Prednost dajemo socijalnom dijalogu, ali kako se radi o sistemskom zakonu, vrlo bitnom za naše članstvo, spremni smo i na druge vidove sindikalne borbe - lobiranje i prikupljanje potpisa za amandmansko djelovanje ili izjašnjavanje na referendumu, sve do štrajkova, ako bude trebalo”, rekao je generalni sekretar SSCG Duško Zarubica na konferenciji za novinare na kojoj je zvanično pokrenuta zajednička kampanja sindikalnih centrala pod nazivom Za dostojanstveno treće doba.

On je kazao da su SSCG i USSCG usaglasili zajedničke predloge za izmjene i dopune Zakona i potpisali protokol o zajedničkom djelovanju što je prvi put da dvije sindilkalne centrale jedan sindikat, da imaju zajedničke zahtjeve i da će istrajati u tim zahtjevima.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o PIO predlaže, osim postepenog ukidanja posebnih uslova penzionisanja, i da se za ispunjenje uslova za penziju uzima u obzir staž osiguranja, odnosno periodi provedeni na radu za koje je uplaćen doprinos za PIO.

Ministarstvo predlaže i promjenu načina usklađivanja penzija i njene vrijednosti za jedan lični bod. Umjesto usklađivanja sa 75 odsto kretanja potrošačkih cijena i 25 odsto kretanja zarada, uvodi se usklađivanje po takozvanoj rotirajućoj formuli – sa 75 odsto parametra koji je veći i 25 odsto manjeg, što je, kako tvrde u Ministarstvu, znatno povoljnije od važećeg načina usklađivanja.

Iz Ministarstva su ranije naveli da se izmjene i dopune Zakona o PIO predlažu u cilju obezbjeđenja stabilnosti i održivosti penzijskog sistema, veće pravednosti i adekvatnosti penzijskih davanja. 

Generelani sekretar USSCG Srđa Keković podsjetio je da su reforme sistema PIO počele 2003. i od tada je bilo 16 izmjena Zakona, a sve su išle u pravcu dodatnog smanjenja prava odnosno pooštrovanje uslova za sticanje penzije,  a “sve pod direktnim uticajem Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke”.

sindikati Srđa Keković

On je kazao da sindikati imaju četiri ključna zahtjeva na koja će se najviše fokusirati tokom kampanje.

“Prvi zahtjev je da 40 godina radnog staža ostane kao jedini uslov za odlazak u starosnu penziju, odnosno da se ne proširuje sa kumulativnim uslovom 65 godina života, a drugi zahtjev je da se smanji starosna granica za odlazak u penziju na 65 godina za žene i muškarce”, naveo je Keković.

Argumenti sindikata za ove zahtjeve su da veliki broj nezaposlenih (oko 40 hiljada) posebno mladih, i trend “odliva mozgova” zahtijevaju htino otvaranje novih radnih mjesta i brže oslobađanje postojećih radnih mjesta.
Osim toga, sve manje zaposlenih može da ostvari punu starosnu penziju po ovom osnovu jer, prema riječima Kekovića, u neoliberalnim uslovima rada poslodavci otpuštaju stariju radnu snagu i favorizuju mlađu, jeftiniju.

Među argumentima su i otežani uslovi rada koji, kako se navodi, za razliku od razvijenih zemalja zapada, najčešće podrazumijevaju zastarjelu tehnologiju u procesu rada, slabe ili nepostojeće mjere zaštite na radu, nezdravu radnu i životnu sredinu, zatim nemogućnost zaposlenih da izdrže zahtijevani ritam rada, pogotovo u realnom sektoru zbog čega veliki broj njih ide u prijevremenu ili invalidsku penziju.

Keković je rekao da su druga dva ključna zahtjeva  da osnovica za obračun penzije čini prosjek zarada, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih u 20 najpovoljnijih godina i da najniža penzija ne može biti manja od 80 odsto minimalne zarade, odnosno da starosna penzija ostvarena na osnovu 40 godina radnog staža ne može bit manja od 55 odsto prosječne zarade.

Argumenti za ove zahtjeve su da su skoro  tri decenije tranzicionog perioda tokom kojeg je veliki broj radnika obespravljen kroz uplatu doprinosa na iznos najniže cijene rada ili minimalne zarade. 

“Penzije su neprihvatljivo niske sa tendencijom daljeg pada i kao takve ne ostvaruju svrhu svog postojanja jer ne zadovoljavaju ni minimum egzistencijalne potrebe najvećeg broja penzionera”, ocijenio je Keković.

Prema podacima koje su saopštili predstavnici sindikata, 10.500 penzionera prima penziju od 1-125 eura, oko 30.000 prima od 125 do 200 eura, a oko 30.500 od 200 do 300 eura, odnosno preko 70.000 penzionera ne prima više od 300 eura.

Sindikati traže i da  osnovicu za obračun penzije čini 20 najpovoljnijih godina i da najniža penzija ne može biti niža od 80 odsto minimalne zarade, odnosno da starosna penzija ostvarena na osnovu 40 godina staža osiguranja ne može biti niža od 55 odsto prosječne zarade.

“Izdaci Fonda PIO ukoliko bi se izašlo u susret ovim našim zahtjevima,  ne bi bili mnogo veći. U prosjeku bi se trebalo obezbjedititi oko 11 miliona eura godišnje u narednih pet godina, a očekuje se veći priliv u Fond kao efekat povećanja minimalne zarade koje se očekuje u januaru naredne godine, i najavljenog otvaranja radnih mjesta koje Vlada stalno najavljuje, a nikako da se desi u većem obimu”, rekao je Keković.

On je podsjetio da se Nacrtom zakona ukidaju mogućnosti prijevremenog penzionisanja do kraja 2020. godine.


Ostali zahtjevi sindikata su da se profesionalnim vatrogascima- spasiocima i zaposlenima u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) omogući prijevremeno penzionisanje pod povlašćenim uslovima, s tim da to pravo mogu ostvariti najkasnije do 31. decembra 2020.

Traže i da svaki reprezentativni socijalni partner ima pravo na jednog predstavnika u Upravnom odboru Fonda PIO i da kao uslov za sticanje penzije ostane penzijski staž a ne staž osiguranja, kako je Nacrtom predloženo.

Traže i da se predložena izmjena koja daje pravo na porodičnu penziju životnom partneru umrlog osiguranika, koji je bio u životnom partnerstvu sa licem istog pola, omogući i partnerima koji žive u vanbračnoj zajednici, da se starosna granica za sticanje prava na porodičnu penziju za udovicu/udovca smanji sa 52 na 48 godina, a da se pravo na isplatu penzije odnosno naknade za tjelesno oštećenje, koje nije ostvareno zbog nedostavljanja podataka osiguranika, zastarijeva za 36, a ne 12 mjeseci kako je Nacrtom predloženo.

Iz sindikata su ponovili da se ne slažu sa sadašnjim obračunom minimalne potrošačke korpe, već će a Socijalnom savjetu insistirati da Monstat vrati imputiranu rentu u obračun.

Predsjednik Sindikata ZIKS-a, Predrag Spasojević, posebno se obratio penzionerima saopštivši da je njihov predsjednik, prilikom učešća u radnoj grupi, bio apsolutno protiv svih prledoga sindikata čak i protiv povećanja minimalne penzije.

„Vlada je od danas na godišnjem odmoru. Oni su odlučili sad da piju čaš meda, a ja se iskreno nadam da neće morati da piju čašu žuči u septembru kad se vrate s odmora“, zaključio je Spasojević. 

Uvesti radnike na crno u legalne tokove

Prostor za veće punjenje Fonda Pio u sindikatima vide prvenstveno kroz uvođenje u legalne tokove preko 40.000 radnika koji rade na crno, kako su pokazala sprovedena istraživfanja. Navode da je velika razlika između neuplaćenih i pripadajućih doprinosa po sonovu penzijskog osiguranja za zaposlene.

“Posljednje tr četiri godine, prema Monstatu, legalno radi u prosjeku oko 180.000 osoba, a prema Poreskoj upravi doprinosi se naplaćuju za oko 130.000 radnika”, kazao je Keković.

On je kazao da su sindikati, prilikom učešća u radnoj grupi, dobili podatke od PU u vezi prosječnog broja zaposlenih u godini. Iste podatke su tražili i od Monstata i oni su pokazali oko 35 hiljada do 40 hiljada osoba više.

"Pitali smo PU da to objasni i oni su bili zbunjeni i naknadno nam mejlom poslali ispravljenu tabelu gdje se podaci, manje-više, podudaraju sa Monstatom. To ćemo raspraviti na okruglim stolovima koje će organizovati predlagač“, najavio je Keković. 

Sindikati traže da se uvede obaveza podnošenja IOPPD obrasca na dan dospjeća obaveze isplate zarade zaposlenima.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 7

  • original 1 mjesec i 2 nedjelje
    vi da se borite za radnike i penzionere..od izvedenog puca 1989 godine proslog vijeka jedan jedini generalni strajk zaposlenih u Crnoj Gori ili bar nekom gradu nijeste organizovali..izlazite na prvomajske setnje da negdje fino rucate ..stidite li se od sindikata drzava EU kad vidite njihove proteste demonstracije i borbu?
    ( 1 )
    • 3
    • 0
    Inaa 2.8.2018 00:03
    Slažem se da se može bolje raditi. Ali,da organizuju štrajk ili protest,realno,koliko ljudi bi došlo? Mislim,200 do 500
    • 1
    • 0
  • Inaa 1 mjesec i 2 nedjelje
    Slažem se da se može bolje raditi. Ali,da organizuju štrajk ili protest,realno,koliko ljudi bi došlo? Mislim,200 do 500
    ( 1 )
    • 1
    • 0
    PRST 2.8.2018 09:17
    kod nas su sve ljudske vrline ugašene za ovih 30 godina. građani cg ne osjećaju potrebu da reaguju na poskupljenja, povećanje poreza, na nepravdu koja je nekome nanešena svi su se povukli u sebe i čekaju kao jegnjad pred klanje. jedino pozitivno za sada je to da za nečije dijete skupimo novac a poneko donira bubreg. želja da u ekonomskom smislu nešto uradimo je nikakva i pored toga sto svaki građanin duguje preko 5000 mmf-u.
    • 0
    • 0
  • idioti 1 mjesec i 2 nedjelje
    to sto se vi borite i kako se borite za prava svojih clanova, vidi se po njihovom statusu i vasim platama
    • 5
    • 1