navigacija Naslovnica Premium

O ENDEMSKIM VRSTAMA

16.3.2014 08:44

Božidar Ćurčić: Ne znamo ni stoti dio prirode Crne Gore

"Nepoznavanje ovog dijela faune Crne Gore je ogromno - procjenjuje se da je poznato svega 0,5 odsto biodiverziteta"

Nema rodoljubive pjesme u kojoj se pominju crnogorski pauci, stonoge, bube, rakovi - ali Crna Gora jeste jedna od najbogatijih država upravo organizmima i vrstama iz mračnih pećina, životinjicama za koje je malo ko čuo.

Nepoznavanje ovog dijela faune Crne Gore je ogromno - procjenjuje se da je poznato svega 0,5 odsto biodiverziteta, odnosno biloške raznovrsnosti podneblja, a do sada je pronađeno više stotina endemičnih vrsta.

Profesor na Biološkom fakultetu u Beogradu Božidar Ćurčić u razgovoru za „Vijesti“ napominje da su rijetka područja u svijetu gdje je takva koncentracija endemičnih i reliktnih vrsta, kao u Crnoj Gori. Endemiti su, kako je objasnio, najčešće vrste insekata, dok relikti predstavljaju ostatke starih životinjskih organizama.

„Što se tiče čitavog sistema Dinarida Crna Gora ima poseban značaj zbog izuzetno razvijenog kraškog reljefa i velikog broja lokaliteta koji su apsolutno neistraženi“, kaže Ćurčić.

Profesor navodi da je su u pogledu endemita, u Crnoj Gori naročito izražene čitave grupe podzemnih izvorskih slijepih i potpuno providnih rakova, koje proučavaju profesori Gordan Karaman i Boris Ket iz Ljubljane. Kada je riječ o stonogama, postavljeno je 14 novih rodova i 27 novih vrsta, a njih proučava profesor Slobodan Makarov.

„Moja lična preokupacije je jedna posebna grupa stara oko 240 miliona godina, a čiji su današnji potomci stari nekoliko miliona godina. To je grupa takozvanih lažnih škorpija ili pseudoškorpija. Iz Crne Gore sam do sada opisao 12 novih rodova i preko 101 vrstu, od kojih najveći broj potiče sa masiva Durmitora, Prokletija, Rumije, Žabljaka, okoline Nikšića.

Prvi nalaz čovječje ribice je iz jednog izvora u blizini sela Banjani, blizu Nikšića, gdje sam pronašao četiri primjerka i nekoliko mladunaca. To je prvi nalaz van Italije, Tršćanskog krša, Slovenije i Hrvatske“, rekao je on. Ćurčić je napomenuo da Crna Gora ima veoma oskudan kadar, koji se u ovom trenutku može baviti tom tematikom i pokriti makar pet odsto sveukupnog biodiverziteta.

„Moj predlog da se okupi jedan bilateralni projekat na relaciji Crna Gora-Srbija, da se sastanu sa stručnjacima Albanije, Makedonije, Hrvatske i uz pomoć kvalifikovanih i priznatih stručnjaka iz zapadnih i istočnih država, da se u relativno kratkom roku od pet do 10 godina bar 10-15 odsto biodiverziteta Crne Gore upozna detaljnije.

Ideju sam predstavio predsjedniku Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Momiru Đuroviću, predstavnicima Prirodno-matematičkog i Biotehničkog fakulteta, kao i Instituta za biologiju mora. Vrijednost eventualnog projekta bi se sastojala u tome da čitav naučnih svijet prizna dobijene rezultate i koristi ih u svojim istraživanjima, posebno sa aspekta evolucije živog svijeta na područje Crne Gore, a potom i područje Balkana, gdje Crna Gora igra bitnu ulogu“, rekao je Ćurčić.

Osim što je redovni profesor na Univerzitetu u Beogradu, Ćurčić je i član Bugarske akademije nauka i umjetnosti, šef Katedre za dinamiku i razviće životinja u Institutu za zoologiju Biološkog fakulteta u Beogradu, kao i predsjednik Srpskog biološkog društva.Glavni i odgovorni urednik je naučnog internacionalnog međudisciplinarnog časopisa Arhiv bioloških nauka, koji se štampa na engleskom i u kome svoje radove objavljuju stručnjaci iz svih krajeva svijeta.

Ćurčić je bio zamjenik predsjednika Nacionalne komisije za saradnju sa UNESCO za Srbiju i Crnu Goru, kao i predsjednik Komiteta čovjek i biosfera, sa naročitom aktivnošću u procesu zaštite kanjona Tare.

Njegova aktivnost proteže se na oblasti evolucija životinja, biogeografija, paleo biogeografija, paralelna morfologija, taksonomija, razviće životinja, genetika, semiohemija, biohemija. Do sada je publikovao 27 monografija i napisao 617 naučnih radova.

Dinaridi bogati endemskim vrstama

Crna Gora geomorfološki i paleo biogeografski pripada Dinarskom planinskom sistemu.

„Područje Dinarida je izuzetno značajno, jer, usljed raznih tektonskih, klimatskih, geografskih, bioloških i drugih promjena, dolazi do stvaranja velikog broja kraških fenomena, između ostalog pećina, jama i ponora. U tim područja sačuvan je veliki broj endemičnih i reliktnih vrsta, odnosno onih koje su često ograničene na jednu ili dvije pećine ili jedan ili nekoliko izvora ili drugih lokaliteta u području zemljišta.

Obitavaju u područjima koja su zaštićeni od sunca, isušivanja i gdje djeluju adekvatni i uglavnom nepromjenjivi uslovi, zbog čega su se mogli očuvati dugo vremena. Neke od njih stare su nekoliko miliona, pa čak i preko 60-80 miliona godina“, rekao je Ćurčić.

Puž sa imenom profesora

Ćurčić je rekao da pomoć sa Prirodno-matematičkog fakulteta dobija od profesora Vladimira Pešića. On je, prema riječima Ćurčića, nedavno objavio članak u kome je novom izvorskom pužu dao naziv bergandiela Božidar Ćurčić. Profesor je potencirao saradnju sa vanrednim profesorom Andreom Perovićem, dr Ljiljanom Žižić, dr Anom Mišurović.

Pećine samo djelimično otvoriti za turiste

Profesor je napomenuo da je protivnik toga da se sve pećine i izvori, gdje žive rijetki organizmi, u potpunosti otvore za publiku. „Moguće je neke pećine, gdje nije posebno izražen biodiverzitet i gdje nema toliko endemičkih i reliktnih vrsta, osvijetliti djelimično u dijelu gdje je najinteresantniji pećinski nakit.

Pri tome, treba ostaviti dio u kome te životinje žive nepristupačnim. To bi donijelo prije svega finansijsku korist, zapošljavanje radne snage, a turizam bi dobio impuls. Međutim, otvoriti pećine u cjelini značilo bi uništiti veliki dio biodiverziteta koji je specifičan za tu pećinu“, kazao je Ćurčić. On je napomenuo da u Crnoj Gori postoje pećine koje su dostupne turistima.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 6

  • manja 4 godine i 8 mjeseci
    Nemamo jednostavno finansija da se temeljno posveti grupa strucnjaka tom problemu ... Nadam se da ce se vrlo brzo to promijeniti.
    • 0
    • 0
  • airlive 4 godine i 8 mjeseci
    Milo je endemska vrsta...
    • 0
    • 0
  • Ecologika 4 godine i 8 mjeseci
    Gradjanska inicijativa "Za vode Podgorice" se, izmedju ostalog, zalaze i za "prepoznavanje" od strane Zakona dvije plemenite, ugrozene i endemske vrste riba: Glavatice i Mekousne pastrmke. Pratite rad FB-grupe: https://www.facebook.com/groups/zavodepodgorice/
    • 0
    • 0