navigacija Naslovnica Premium

POUČENI ISKUSTVOM IZ MAKEDONIJE SA PRIBEOVIM IZVJEŠTAJIMA

5.2.2018 18:03

Brisel šalje eksperte sa jasnim zadacima

Izvještaj poput Pribeovog može da odgovori zbog čega Svetozar Marović uspješno izbjegava služenje kazne i ko je odgovoran za to, kaže diplomata u EU

Brisel šalje eksperte sa jasnim zadacima EK će sjutra predstaviti strategiju za prijem zemalja zapadnog Balkana
Foto: Shutterstock Autori: Mihailo Jovović, Miloš Rudović

Evropska komisija će u pregovorima sa Crnom Gorovom i ostalim zemaljama regiona kroz nezavisne ekspertske timove primijeniti novu vrstu pritiska kako bi se sprovele reforme u budućim članicama Unije. 

Prema informacijama „Vijesti“, Brisel će, poučen iskustvom reformi u Makedoniji kroz tzv. „Pribeov plan“, predočiti budućim članicama jasne mjere za sprovođenje zakona i jačanje nezavisnosti institucija. 

U nacrtu strategije  “Kredibilna perspektiva proširenja za zapadni Balkan”, koju bi evropski komesar za proširenje Johanes Han trebalo da predstavi sjutra, između ostalog se navodi da na osnovu iskustva nezavisne ekspertske procjene o stanju vladavine prava u Makedoniji, EK namjerava da se „sa državama članicama i relevatnim akterima angažuje na ekspertskom forumu, koji će udružiti specijalizovano znanje i na sistematski način razmjenjivati analizu o situaciji na terenu“. 

Sagovornici “Vijesti” navode da novi sistem koji Brisel razmatra karakteriše duboka, umjesto prilično površne analize stanja u ključnim oblastima, ali i direktniji jezik. 

“Ovakvim stavom u strategiji i eventualnom primjenom principa iz Makedonije na druge kandidate, upravo se želi postići da se smanji jaz između masovnog donošenja evropskih zakona koji institucije ne primjenjuju, i povećati nezavisnost tih institucija”, kazao je za “Vijesti” evropski diplomata koji je želio da ostane anoniman.

Evropska komisija poslala je 2015. godine Rajnharda Pribea sa timom u Skoplje kako bi pripremili izvještaj sa preporukama koje se odnose na prisluškivane razgovore državnih zvaničnika i vladavinu prava. Taj izvještaj je doprinio izradi takozvanih „Hitnih reformskih prioriteta“, koji su sadržani u političkom Dogovoru iz Pržina za izlazak iz krize na osnovu kojeg je Nikola Gruevski podnio ostavku na mjesto premijera.

Nakon toga uvedena je tehnička vlada, raspisani prijevremeni parlamentarni izbori i izabran specijalni tužilac koji se bavio aferom nezakonitog prisluškivanja. Komisija je prošle godine ponovo poslala istu grupu da novoj vladi Zorana Zaeva pomogne savjetima oko sistemskih pitanja u vezi s vladavinom prava. Na osnovu te saradnje sačinjen je vladin reformski “Plan 3-6-9”.

“Prethodna vlast u Makedoniji uspjela je da parališe i zarobi institucije, pa su, na primjer, u pravosuđu samo odabrane sudije dobijale politički osjetljive predmete. Uglavnom su mjerila za pregovore sa svim kandidatima donošenje zakona i formiranje novih institucija, i to je izvodljivo. Međutim, Pribe je u Makedoniji istraživao da vidi da li te institucije funkcionišu i zašto se zakoni ne primjenjuju. Fokus je na primjeni. I u Makedoniji nije kraj priče sa novom vlašću i tu ima još dosta problema. Posljedica problema sa implementacijom je povećanje pritiska da se to poboljša”, kazao je evropski diplomata. 

On je sugerisao da bi novi pristup Birsela, između ostalog, mogao dati konačan odgovor na pitanje zbog čega bivši direktor Političkog savjeta Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Marović uspješno izbjegava služenje kazne. 

“Marović je osuđen, ali nije u zatvoru. Zašto nije? Šta je tu problem, ko je odgovoran za to, šta je stalo? To bi, na primjer, moglo da se utvrdi nekim izvještajem poput Pribeovog”, kazao je on.

Direktor njemačke NVO Evropska inicijativa za stabilnost (ESI) Gerald Knaus smatra da odluka o slanju ekspertske grupe u Makedoniju služi na ponos Briselu. “Mislim da je to bio jedan od najvažnijih i najefikasnijih koraka koje je EU preuzla u posljednjoj deceniji. Ne samo zbog Makedonije, nego za cijeli region. Otvoren jezik, jasnoća analize i veoma specifične preporuke iz ovog izvještaja su potpuno promijenile način na koji se u Briselu gleda na Makedoniju i njene probleme, a oni koji žele da promovišu vladavinu prava u Makedoniji dobili su veoma konkretan put plana”, kazao je Kanus za “Vijesti”.

Poredeći jasnoću Pribeovog izvještaja sa onim što piše u zvaničnim dokumentima EK, Knaus je istakao da bi bilo veoma dobro imati puno više takvih izvještaja za zemlje zapadnog Balkana. 

On pojašnjava da pitanje Pribeovog izvještaja nije pitanje “blagog” ili “oštrog” jezika Brisela, već dubina analize.

“EU je često oprezna u svom pristupu, jer pokušava da pokrije previše pitanja na način koji je površan. Kad je Pribeov izvještaj u pitanju, imali ste prave stručnjake iz raznih oblasti koji su imali mandat da napišu veoma direktne, jasne procjene i znali su što su vidjeli. Imali su dovoljno vremena da prouče. A ako imate takve misije pravih stručnjaka sa mandatom da zaista provedu dovoljno vremena da razgovaraju sa puno ljudi, onda ste u mogućnosti da iznesete smjele tvrdnje. Te tvrdnje mogu biti oštre, ali takođe mogu biti pozitivne”, kazao je on.

Knaus: Procjene važne zbog skeptika u Evropskoj uniji

Direktor njemačke NVO ESI napominje da su zemlje regiona prošle kroz sličnu procjenu kada se odlučivalo o liberalizaciji viza.

“Imali smo veoma rigorozne i detaljne procjene od strane stručnjaka koji su posjećivali sve zemlje. To je jedan razlog zbog koga su i skeptične zemlje na kraju pristale da prekinu obavezu traženja vize”, istakao je Gerald Knaus u razgovoru za “Vijesti”. 

Gerald KnausKnaus 

Napominjući da odluka o prijemu u EU mora biti jednoglasna, Knaus poručuje da će isti pristup pomoći skepticima u EU da na kraju daju zeleno svjetlo. “Vjerujem da je apsolutno interes zemalja kao što je Crna Gora i Srbija i svih ostalih da procjene budu što kredibilnije i što je moguće  detaljnije. Ako ljudi sumnjaju u procjene, njihove predrasude će ih navesti da vjeruju da su stvari loše ili da se ne mogu poboljšati”, kazao je on.

Eksperti koje je poslao Brisel secirali stanje u Makedoniji

Predsjednik makedonskog Centra za evropske strategije Andreja Stojkovski pojašnjava da se nalazi Pribeove grupe  smatraju “Biblijom reformi i pristupanja EU”. 

Andreja StojkovskiStojkovski

On je istakao da je EK morala da učini stvari očiglednim. 

„Makedonija se borila sa političkom krizom. Bilo je indikacija teške zloupotrebe državnog sistema za ličnu i političku korist vladajuće partije. Zemlja se suočavala sa, kako EU opisuje, zarobljenom državom. Stoga je bilo potrebno za nekim ko će objektivno i nepristrasno uspostaviti činjenice i postaviti stvari jasnim”, kazao je on, dok Aleksandar Jovanovski iz Instituta za evropske politike ističe da je Pribeov izvještaj secirao tadašnje stanje u državi, pružajući preporuke i scenarija razvoja politika. “Svi akteri bili su uključeni, a većina je bila uplašena da pruži značajane informacije jer je njihova odgovornost i institucionalna integracija bila upitna. Zato su pružali prazne odgovore. Međutim, ciljevi posjete su držani u tajnosti i primijenjen je elitistički pristup. Odabrani čelnici i institucije su posjećeni i razmotreni u procesu provjeravanja činjenica koji se tiču krize,” kazao je Jovanovski, navodeći da je utvrđeno sistematsko kršenje odredbi iz ključnih poglavlja 23 i 24.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 2

  • SindjaVasOtkači 8 mjeseci i 2 nedjelje
    Kada će te shvatiti da Milo bježi od EU kao đavo od krsta..iliti kao Katnić od istine😁
    • 3
    • 0
  • Mrdalo 8 mjeseci i 2 nedjelje
    Zamislite situaciju da zemlje Balkana pocnu da razmisljaju sta ce nama EU to nam ne treba , pa cime bi bili ucjenjivani u zamjenu za reforme . Ovi mali feudi na Balkanu bi bili ojacani, bratska drzava bi opstajala na principu ko je jaci ko prava mafija . Zato braco iz bijelog svijeta sve kandzijom po nama da izadje ova divljina iz nas a neki i da se edukuju .
    • 2
    • 0