navigacija Naslovnica Premium

ŠTA U STAROSTI OČEKUJE ZAPOSLENOG KOJI IMA MINIMALNU ZARADU

22.2.2018 18:32

Buduće penzionere čekaju mizerne penzije

Za mjesečnu isplatu penzija u državi potrebno je oko 35 miliona eura

Buduće penzionere čekaju mizerne penzije Ilustracija
Milorad Milošević
Foto: Autor: Milorad Milošević

Težak život građana, pripadnika najstarije populacije sve je vidljiviji, a novi penzioneri u Crnoj Gori stiču penzije u sve manjem iznosu, zbog propasti bivših preduzeća i godina provedenih na Birou rada, što zbog neodgovornosti bivšeg poslodavca koji im nijesu blagovremeno ili u punom iznosu uplaćivali doprinose za penziono osiguranje. Čini se, ipak, da će život tek budućih penzionera biti teži.

Šta bi, imajući u vidu postojeće stanje, svaki zaposleni danas trebalo da zna o primanjima koji mu slijede odlaskom u penziju tokom naredne dvije ili tri decenije?  

„Ako se zaposlenom svih 40 godina, uplaćuje doprinos za penzijsko osiguranje na minimalnu zaradu od 193 eura, imaće penziju oko 139,5 eura. Kako veliki  broj  sadašnjih zaposlenih koji stiču pravo na penziju, nije imao ni prosječnu ni minimalnu zaradu u ovom iznosu, nego mnogo manje, to će i njihove penzije biti znatno manje“, kazao je za „Vijesti“ predsjednik Partija penzionera,invalida i restitucije (PIR) Momo Joksimović.

Momo Joksimović Joksimović 

To se poklapa sa nedavnom računicom “Vijesti” o iznosima koje bi  penzioneri primali.

Zaposleni sa 40 godina radnog staža, isto tako, pod uslovom da je stalno imao sadašnju prosječnu zaradu od 511 eura (bruto zarada je 762,66 eura), i na to mu uplaćivan doprinos  svih 40 godina za penzijsko osiguranje u iznosu od 156,5 eura imaće penziju u iznosu oko 279 eura.

Prosječna penzija prema prošlogodišnjim podacima iznosi oko 280 eura. Prosječna starost penzionera je 67 godina i šest mjeseci, starosni penzioneri prosječno imaju 68 godina i dva mjeseca, a invalidski 66 godina.

Joksimović napominje da se, prema podacima Fonda PIO, starosna penzija prosječno uživa oko devet godina, invalidska 14 godina i 10 mjeseci, a porodičnih penzija 10 godina i 11 mjeseci.

„Osoba  koja je  sa 40 godina staža osiguranja stekla pravo na punu starosnu penziju istu uživa u prosjeku oko devet godina“, naveo je on.

Kod prosječne zarade od 511 eura, u Fond PIO zaposleni uplaćuje 157 eura  mjesačno, što za 40 godina iznosi 75.000. Na kraju radnog vijeka dobija tom osnovu punu penziju od 279 eura, a za prosječnih devet godina korišćenja, vraća mu se tek nešto više od 30.000 eura.

„Kako su  ranije minimalne zarade bile mnogo niže, čak 55 njemačkih maraka (DM), pa 143 DM, pa onda 193 eura, kao i što prosječne zarade svih 40 godina su bile mnogo niže od 511 eura, to će svakako i penzije budućim penzionerima biti male, bolje reći bijedne“, naglasio je Joksimović.

Zaposleni radi svoje budućnosti treba da se obrate poslodavcu i da traže informaciju da li su prijavljeni na osiguranje, da li je Fondu PIO dostavljena prijava podataka za utvrđivanje staža osiguranja, zarade, naknade zarade, odnosno osnovice osiguranja i visine plaćenog doprinosa (M4 obrazac).

Direktor Fonda PIO Dušan Perović kazao je “Vijestima” da “visina penzije za svakog pojedinačnog podnosioca zahtjeva zavisi od visine njegove zarade, naknade zarade i osnovice osiguranja, kao i dužine penzijskog staža”.

Dušan Perović Perović 

Kako je objasnio, visina starosne penzije, u skladu sa Zakonom  o PIO izračunava tako što se lični bodovi osiguranika (LB) pomnože sa vrijednošću penzije za jedan lični bod na dan ostvarivanja prava ( VPLB), a lični bodovi(LB) utvrđuju množenjem ličnog koeficijenta osiguranika (LK) i njegovog penzijskog staža (PS).

“Lični koeficijent osiguranika utvrđuje se tako što se zbir godišnjih ličnih koeficijenata podijeli sa razdobljem za koje su obračunati. Godišnji lični koeficijent predstavlja odnos između osiguranikove zarade, odnosno osnovice osiguranja u određenoj kalendarskoj godini prema prosječnoj godišnjoj zaradi udržavi  za tu kalendarsku godinu. Godišnji lični koeficijent se utvrđuje na osnovu zarada, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih počev od 1. januara 1970.godine, tako što se osiguranikova zarada, odnosno osnovica osiguranja utvrđena za svaku kalendarsku godinu podijeli sa prosječnom godišnjom zaradom u državi  za istu kalendarsku godinu. Zarada, odnosno, osnovica osiguranja iz godine u kojoj se ostvaruje pravo na penziju ne uzima se u obzir za određivanje njene visine”, dodao je Perović.
Na pitanje “Vijesti” šta bi preporučio mlađim generacijama kako da natjeraju poslodavce da im redovno uplaćuju obaveze po osnovu osiguranja, Perović je odgovorio da  ako osiguranik ima saznanje da mu poslodavac nije uplatio obaveze po osnovu isplaćenih ličnih primanja ima mogućnost da se obrati državnim organima nadležnim za kontrolu i naplatu javnih prihoda i na taj način obezbijediti da poslodavac izvrši uplatu ovih obaveza.

Uplata poreza i doprinosa po osnovu ličnih primanja je, kako je dodao Perović, “od velikog značaja i za zaposlenog, odnosno osiguranika jer je to uslov za utvrđivanje staža osiguranja i mogućnost ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Penzija se godišnje usklađuje za djelimični iznos inflacije i rasta prosječne zarade. Za prosječnih devet godina uživanja penzije dobija se ipak manje od vrijednosti koju je zaposleni uplatio u Fond PIO. Penzioner bi, zaključuje Joksimović, trebalo da uživa penziju 20  godina kako bi dobio sve ono što je tokom radnog vijeka uplatio.

Prosječna penzija za januar, isplaćena prije dva dana, prema posljednjim podacima i uvećanja od 2,28 odsto iznosi 285.98 eura. Za mjesečnu isplatu je bilo neophodo 34.76miliona eura.

Veliki broj odlazi u penziju prije 40. godine staža osiguranja

Prosječan radni staž penzionera je 30 godina i šest mjeseci, kod starosnih penzija je 33 godine i pet mjeseci, invalidskih 24 godine i 11 mjeseci, kod porodičnih 26 godina i 11 mjeseci. Ovi podaci pokazuju da veliki broj zaposlenih stekne penziju i prije navršenih 40 godina staža osiguranja.

Kako je Švajcarski model ostvarivanja prava na penziju izuzetno nepovoljan za crnogorske penzionere, to PIR  traži povećanje najnižih penzija, kao i to da budući penzioneri idu u penziju sa najpovoljnijih 15 godina penzijskog staža, što bi donekle bilo povoljnije za buduće penzionere, a to zahtijeva izmjene ovog sistemskog Zakona.

Joksimović kaže da ima dosta gladnih

Joksimović upozorava  na sve teži život i „sve veću neizvjesnost budućih  penzionera, i na glad, i siromaštvo prisutne u trećini domova“.

„Svaki šesti građanin na sjeveru države je gladan, svako deseto dijete je gladno, fabrike rasprodate i ne rade, radnici na ulice, a život na selu je sve teži, brakovi su rijetki, đaka u školama sve manje pa nam sela skoro i nestaju. Ako već sada 52 odsto zaposlenih, penzionera,lica koja primaju socijalu,invalidu i slično imaju primanja ispod  250 eura, ukazuje na standard i kakvim životom živi više od polovine  građana, pogotovo penzionera“, ocijenio je Joksimović.

Drugi stub osiguranja nije zaživio

Obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu tekućeg finansiranja (generacijske solidarnosti ili prvi stub), uređeno je Zakonom o PIO, ali i stvorene normativne pretpostavke za uvođenje dva druga vida penzijskog i invalidskog osiguranja.

“Obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu individualne kapitalizovane štednje (drugi stub) koje će se urediti posebnim zakonom još uvijek nije zaživjelo u  državi, jer zahtijeva veću ekonomku razvijenost koja će omogućiti veću finansijsku stabilnost i održivost penzijskog sistema na osnovu tekućeg finansiranja. Ovaj vid penzijskog i invalidskog osiguranja nije zaživio u većini zemalja u regionu, kao i u mnogo razvijenijim zemljama.Dobrovoljno penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu individualne kapitalizovane štednje (treći stub), uređeno je Zakonom o dobrovoljnim penzionim fondovima. Ovaj vid penzijskog i invalidskog osiguranja već postoji u državi, a njegov dalji razvoj, između ostalog, zavisi od povećanja životnog standarda”,  naveo je Perović.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (11 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 24

  • rale321 8 mjeseci i 3 nedjelje
    Za 40 god radnog staža minimalno dajemo državi 64.800e + pdv. Za prosjecnih 9 godina uživanja u istoj, država nam vrati nepuno 15.000e. Poštenije ne može. Drzava je "majka"...
    • 24
    • 0
  • Jugosloven1 8 mjeseci i 3 nedjelje
    Jos ima penzionera u Crnoj Gori koji tvrde da im ,,Milo dava penziju i da Milo nije na vlas ne bi je primali,,..
    ( 2 )
    • 23
    • 0
    oraopao 23.2.2018 00:08
    hahaha
    • 2
    • 0
    Voyager1 23.2.2018 07:17
    Njihovo siromastvo je u glavi
    • 1
    • 0
  • Jugosloven1 8 mjeseci i 3 nedjelje
    Bogami jedna je baba rekla unuku koji je za**bavao sto ne zna sta je internet: ,,dobro,dobro,ja ne znam sta je internet, ma ni ti neces znati sta je penzija..
    • 19
    • 0