navigacija Naslovnica Premium

SKUPŠTINA 6. SEPTEMBRA RASPISALA KONKURS

22.9.2018 15:40

Ćalović Marković: Nema šanse da predsjednik DIK-a bude nepartijska ličnost

„Međutim, na osnovu prethodnog iskustva vidjeli smo da to, ne samo što nije neko ko ima iskustva sa izborima, nego je neko ko je politički vrlo ostrašćen“, kazala je Ćalović

Ćalović Marković: Nema šanse da predsjednik DIK-a bude nepartijska ličnost
MINA
Foto: Savo Prelević Autor: MINA

 Šansa da za predsjednika Državne izborne komisije (DIK) bude imenovana nepartijska ličnost ne postoji, smatra izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalović Marković.

Skupština Crne Gore je 6. septembra objavila konkurs za imenovanje predsjednika DIK-a u kojem se navodi i uslov da kandidat nije član organa upravljanja političke partije u zadnje tri godine.

„Mislim da ne postoji nikakva šansa da to bude nepartijska ličnost, odnosno da bude neko ko će imati intergitet i autoritet, i raditi shodno zakonu“, kazala je Ćalović agenciji MINA.

 Prema njenim riječima, i u prethodnom periodu je vladajuća partija svaki put na čelu DIK-a imala suštinski nekoga ko je odlučivao u njenom interesu, bez obzira na to šta propisi kažu.

„Sigurna sam da će to biti i ovog puta“, rekla je Ćalović.

Kako je navela, svakako da je po slovu zakona predviđeno da to bude ličnost koja je nezavisna, odnosno da se bira profesionalac.

„Međutim, na osnovu prethodnog iskustva vidjeli smo da to, ne samo što nije neko ko ima iskustva sa izborima, nego je neko ko je politički vrlo ostrašćen“, kazala je Ćalović.

Ona smatra da je jedan od razloga zašto se radi na novom oglasu, odnosno zašto se vjerovatno neće produžiti mandat postojećem predsjedniku, ogromna kompromitacija te institucije, naročito pred međunarodnom zajednicom, zbog niza nezakonitih postupaka i političkog rada.

 Govoreći o zadacima koji očekuju novog predsjednika DIK-a, Ćalović je kazala da on treba da organizuje rad Komisije.

„Počev od redovne kontrole biračkih spiskova, na koju oni imaju pravo s obzirom na to da je zakon izmijenjen i predviđeno je da DIK funkcioniše i mimo izbora“, dodala je Ćalović.

S druge strane, kako je kazala, treba usvojiti neka osnovna podzakonska akta i regulisati ključne procedure vezane za sami izborni dan, koje do sada nijesu bile regulisane zakonima.

Ćalović je pojasnila da pod tim podrazumijeva prvenstveno procedure koje se odnose na način glasanja na sjednicama DIK-a, odnosno šta se može smatrati valjanim dokazima da je došlo do povrede zakona.

 Ona je podsjetila da je ranije bilo situacija da je DIK, u istom sastavu, o istim radnjama, odlučivao na različite načine, u zavisnosti od toga ko je podnio inicijativu.

„Uglavnom, inicijative je DIK prihvatao kada ih je podnosila vladajuća partija, a odbijao kad ih je podnosila opozicija“, precizirala je Ćalović.

Prema njenim riječima, bilo je konkretnih primjera da je za ista biračka mjesta, u istim slučajeva, podnijeta prijava od različitih političkih subjekata, i da je u jednom predmetu DIK to odbio, a u drugom prihvatio.

„Dakle, ne zna se šta je dovoljno da bi se odluka legitimno donijela. Da li je dovoljno, primjera radi, da nijesu svi članovi odbora potpisali zapisnike, ili su neophodni neki drugi materijali i dokazi“, kazala je Ćalović.

Kako je navela, takva vrsta podzakonskog akta trenutno ne postoji, a u zakonu to nije definisano.

„Tako da suštinski dolazimo u situaciju da članovi DIK-a glasaju isključivo po partijskom nahođenju, bez osnovnih procedura“, dodala je Ćalović.

Ona smatra da bi najavljena reforma izbornok zakonodavstva morala da se odrazi i na DIK.

„Međutim, ono što je problem u crnogorskom kontekstu je – šta je rješenje za DIK. Da li je rješenje puna profesionalizacija DIK-a, u smislu da to budu samo nezavisni eksperti“, kazala je Ćalović.

Do sada se, kako je kazala, vidjelo da, kad god bi neko tijelo bilo sastavljeno od nezavisnih eksperata, to su u suštini bili „partijski činovnici koji bi podnosili ostavke na partijske funkcije prije nego što postanu kvazinezavisni eksperti“.

Ćalović smatra da bi takva situacija bila i u slučaju DIK-a, i da suštinski takvo rješenje nije pravo.

„Vidjeli smo da je i postojeći predsjednik DIK-a, zvanično, nezavisni ekspert, a da je bio politički ostrašćen više nego bilo ko drugi ko je bio na čelu te institucije“, dodala je ona.

 Kako je kazala, svakako se mora ići na neku vrsti reforme rada DIK-a.

„Ali mislim da smo još daleko od nekog rješenja koje bi obezbijedilo da se stvarno glasa po pravu i zakonu, a ne po partijskoj liniji“, zaključila je Ćalović.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 5

  • doko 1 mjesec
    Vanja jaka je ova legalna politicka mafija to si osjetila na svoju kozu,Najgore je sto kupuju neke politicare iz EU da ljepo govore o njima i tako zamazu oci narodu
    • 7
    • 1
  • čitalac 1 mjesec
    Za početak bi mogli da se izborite da aparati za identifikaciju budu umreženi, pa bi se isključila mogućnost duplih birača. Ovako ničemu ne služe.
    • 4
    • 1
  • botulich 1 mjesec
    propala je dosta u lice ova Ćalovićka...
    • 2
    • 6