navigacija Naslovnica Premium

OCJENE VLADINE ODLUKE DA KRENE U PRINUDNU NAPLATU:

1.4.2017 15:27

Čekali 15 godina da se poreski dug nagomila

Ipak, uprkos politici tolerisanja poreskog duga, odluka izvršne vlasti da pokrene prinudnu naplatu nije negativna pod uslovom da bude neselektivna

Čekali 15 godina da se poreski dug nagomila Zahtjeve za reprogram moguće dostavljati danas i u ponedjeljak, nakon toga kreće prinudna naplata: Vlada
Marija Mirjačić
Foto: gov.me/S. Matić Autor: Marija Mirjačić

Vladu ni   do sada nije ništa sprečavalo da krene prinudno da naplaćuje poreski dug, ali to nije radila jer su brojni pojedinci na listi dužnika bili podrška vlasti.      

Ipak, uprkos  politici  tolerisanja  poreskog duga,  odluka izvršne vlasti da pokrene prinudnu naplatu nije negativna pod uslovom da bude neselektivna.

To su za “Vijesti” kazali  doskorašnji ministar  finansija u Vladi izbornog povjerenja Raško Konjević (SDP) i doskorašnji predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović (SNP).

Vlada je na sjednici  u četvrtak odlučila da 1. aprila pokrene prinudnu naplatu kod svih poreskih dužnika koji ne dostave zahtjev za reprogram duga. Iz Poreske uprave juče su saopštili da je zahtjeve moguće dostavljati danas i u ponedjeljak.

Posebnim zakonom koji je Skupština usvojila krajem prošle godine dužnicima je omogućeno da obaveze prema državi izmire  u periodu od pet godina, uz povlasticu da im se otpišu kamate i da  10 odsto duga uplate čim im se odobri reprogram. 

Konjević  smatra da   poruka da se kreće u prinudnu naplatu nije negativna, jer je jasno da je dosadašnja politika tolerisanja poreskog duga nedopustiva.

Raško Konjević ​Dug porastao sa 80 miliona 2008. na 800 miliona ove godine: Konjević

“Taj problem je tolerisan dugo. Poreski dug je porastao sa 80 miliona 2008. godine  na 800 miliona  ove godine. Bojima se da je 'u vjetar' pošlo 800 miliona eura građana”, rekao je Konjević.

On smatra da je taj novac  efikasno sakupljen, danas  se država ne bi  zaduživala i ne bi dug bio 2,5 milijardi eura sa tendencijom rasta.

Dodaje  da je problem naplate poreskog duga u prethodnom periodu imao  snažne elemente selektivnosti i povlašćenog tretmana tajkuna bliskih DPS-u, što se najbolje vidi iz liste poreskih dužnika. Konjević  je kazao da   država sada zadužuje građane, a ne može da naplati poreski dug tajkuna koji su ovu državu potkradali.

Prema njegovim riječima, Vlada mora jednako postupati i prema državnim preduzećima, opštinama i privatnim kompanijama. 

“Ako bude selektivnosti jasno je da se opet radi o lošim političkim odlukama koje će dodatno produbiti ove probleme. Podatak da se za reprogram poreza prijavile kompanije koje duguju ukupno oko 100 miliona eura, a procjena Poreske uprave  (PU)je bila da je naplativo preko 230 miliona eura nažalost pokazuje koliko 'škripi' u radu PU”, rekao je Konjević.

Damjanović je naglasio da je pokretanje prinudne naplate ustavna kategorija i  da je,  osim Zakonom o reprogramu definisana i Zakonom o poreskoj administraciji koji je na snazi više od 15 godina.

“Da je samo  Zakon o poreskoj administraciji Vlada neselektivno i dosljedno primjenjivala ne bismo došli u situaciju da nam poreski dug danas bude veći od godišnjeg tekućeg budžeta, kao svojevrsni ekvivalent ili mjera političke podrške Vladi od strane poreskih neplatiša”, naglasio je Damjanović. 

Podsjetio je  da je na predlog Vlade usvojen Zakon o otpisu  kamate na poreske i neporeske obaveze koji je važio  tokom  2014. godini i čiji su dometi, osim što su marginalni u smislu smanjenja poreskog duga, veoma upitni i sa stanovišta onih koj isu iskoristili  tu zakonsku mogućnost.

“O tome najbolje svjedoči spisak 'korisnika' tog zakona. Sada imamo na djelu  treći u nizu zakona, kojim se pokušava rješavati problem poreskog duga i optimističke najave  Vlade o mogućim efektima ovog najnovijeg pokušaja za smanjenje poreskog duga, odnosno uvođenja poreske discipline. Bio bih srećan ako efekti zakona budu u skladu sa optimističnim očekivanjima. Ali,  dosadašnja praksa poštovanja postojećih zakona i uredbi koje su ovim najnovijim zakonom stavljene van snage ne ulivaju ni minimalni optimizam”, ocijenio je Damjanović.

Konjević je  podsjetio da je na njegov predlog  dok je prošle godine bio ministar finansija  urađen Nacrt zakona   o reprogramu poreskog duga na osnovu letonskog modela u okviru njihovog paketa finansijske stabilizacije iz 2012.

“Napravili smo  jasan pregled poreskog duga, dinamiku njegovog rasta i jasan pregled sredstava obezbjeđenja. Ako vam kažem da gotovo nijedan dug nije  obezbijeđen instrumentom koji se može naplatiti na prvi poziv jasno  je koliko propusta je napravljeno. Sada je važno da se zakon  striktno poštuje   sa aspekta poštovanja rokova u dijelu plaćanja rata, urednog servisiranja tekućih obaveza i da proces prinudne naplate bude neselektivan”, rekao je Konjević.

Dodao je da se mora  prekinuti sa tolerisanjem isplate zarada zaposlenima, a bez plaćanja pripadajućih doprinosa.

 Kašnjenja u plaćanju rata neće  tolerisati

Poruka da će država naplatiti svaki cent koji joj pripada podstakla je nadležne organe, privrednike, ali i građane na aktivnije djelovanje u tom pravcu, što je dovelo do bolje naplate prihoda i punjenja budžeta, ocijenili su juče premijer Duško Marković  i direktori Poreske uprave Miomir M. Mugoša, Uprave carina Vladan Joković i Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović.

Na sastanku je ukazano da onima koji su ušli u reprogram, kašnjenja plaćanja rata neće biti tolerisana i da će biti blokirani u slučaju neizmirivanja obaveza, kao i da  neće biti  razumijevanja ni za privatne kompanije, državna preduzeća i lokalne samouprave.

Rudnik uglja test za Zakon o reprogramu poreskog duga

Damjanović  smatra da će test Zakona o reprogramu biti  rješavanje   duga Rudnika uglja u kontekstu eventualnog pripajanja Elektroprivredi. Dodaje da se problemi poreskog duga, poreske nediscipline, izbjegavanje poreskih obaveza, ne rješavaju  samo promjenom propisa, već prije svega promjenom ponašanja odgovornih, jakom političkom voljom koje nema. “Uz to,  i suštinskim mjerama snaženja poreske i carinske administracije kroz njihovo spajanje u jedan ozbiljan samostalan državni organ, pod direktnom kontrolom Vlade i parlamenta,” rekao je Damjanović.

Aleksandar Damjanović ​Nema jake političke volje da se riješi problem: Damjanović

Ministar finansija Darko Radunović je prije dva dana  rekao   da je ponuda izvršne vlasti za reprogram veoma korektna i da će pokazati koja su preduzeća u stanju da odrade svoju misiju. On je saopštio   da je    do 29. marta stiglo 3.082 zahtjeva za reprogram u vrijednosti od 103 miliona eura, te da će se od te sume  naplatiti 93 miliona, jer ostatak čine kamate koje se otpisuju.“Uplatom 10 odsto i uplatom na period do kraja godine  biće naplaćeno 22 miliona. Ostatak od 81 milion  će se naplatiti na period od pet godina što je oko 16 miliona godišnje. Naplata do  kraja godine  biće značajno veća od prvobitno planiranih  12 miliona koliko smo  predvidjeli u sanacionom planu”, rekao je Radunović.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 19

  • Marko292 1 godinu i 5 mjeseci
    greote kako su naivni kukavci pomoc im treba
    • 17
    • 0
  • Rajan3 1 godinu i 5 mjeseci
    Vrijeme i vakat
    • 7
    • 0
  • seno74616 1 godinu i 5 mjeseci
    PRVO vaše DPS - ovce oporezujte ... OŠIŠAJTE mila
    • 5
    • 0