navigacija Naslovnica Premium

PRVI PANEL "O PRAVIMA PACIJENATA"

28.6.2017 16:46

CeMI: Pojačati inspekcijsku kontrolu dopunskog rada zdravstvenih radnika

Projekt koordinator Marko Savić je istakao da je u prošloj godini, više od jedne trećine ispitanika kazalo da ih je ljekar iz državne ustanove uputio na tačno određenu privatnu kliniku

CeMI: Pojačati inspekcijsku kontrolu dopunskog rada zdravstvenih radnika Sa konferencije
Vijesti online
Foto: PR Centar Autor: Vijesti online

U Crnoj Gori je potrebno pojačati inspekcijsku kontrolu dopunskog rada zdravstvenih radnika, a rukovodioci zdravstvenih ustanova trebalo bi da postupaju u skladu sa zakonom kada je u pitanju pokretanje disciplinskog postupka.

To je ocijenjeno tokom prvog panela „O pravima pacijenata“, koji je održan u okviru nacionalne konferencije “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana”, a koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

Projekt koordinator u CeMI-ju, Marko Savić, kazao je odredbe zakona o zdravstvenoj zaštiti koje se tiču dopunskog rada nisu dobre jer, prema njegovim riječima, dodatno predstavljaju jedan od najizraženijih rizika korupcije.

„Prema Izvještaju Uprave za inspekcijske poslove, prošle godine je sprovedeno preko 400 inspekcijskih nadzora u privatnim zdravstvenim ustanovama, a nije utvrđena nijedna nepravilnost, dok je praksa govorila da postoje ljekari koji podjednako rade i u privatnom i u javnom sektoru, uprkos zakonskom ograničenju“, pojasnio je Savić.

On je istakao da je u prošloj godini, više od jedne trećine ispitanika kazalo da ih je ljekar iz državne ustanove uputio na tačno određenu privatnu kliniku.

„Skoro 35 odsto ispitanika kaže da im se desilo, jednom ili više puta, da ih ljekar iz državne ustanove uputi na tačno određenu privatnu kliniku, zbog usluge koju besplatno mogu dobiti u državnoj, a moraju platiti u privatnoj klinici“, istakao je Savić.

On je ocijenio da, kada je riječ o dopunskom radu, da je moguće „makar“ zahtjevati strožiji inspekcijski nadzor.

CeMI, O pravima pacijenata, Marko Savić

Savić je, pozivajući se na inormacije donosioca odluka, istakao da su liste čekanja znatno smanjene u proteklih nekoliko godina, dopunskim radom ljekara u svojoj ustanovi.

„Ono što smo, kroz dubinske intervjue sa donosiocima odluka, saznali jeste da su liste čekanja, u poslednjih dvije ili tri godine, znatno smanjenje i to isključivo dopunskim radom radom ljekara u svojoj ustanovi i konkretnim i jačim zalaganjem zdravstvenih radnika u  pojedinim sektorima“, kazao je Savić.

On smatra da je izbor zaštitnika prava pacijenata diskutabilan i utiče na nezavisnost njegovog rada

“Prepoznali smo da zaštitnici prava pacijenata obično  rade i svoj stalni i posao zaštitnika. Od 32 zaštitnika prava pacijenata, najviše je zdravstvenih radnika, njih 16 tako da dolazimo u situaciju da se njihov posao usložnjava”, objasnio je Savić.

Prema njegovim riječima, potrebno je uvesti zakonsku obavezu objavljivanja odluka o izboru menadžmera zdravstvenih institucija, na sajtu Ministarstva zdravlja.

“Voljeli bismo da se u zakonu nađe odredba javnog objavljivanja rezultata konkursa za izbor upravnika zdravstvenih ustanova, sa propratnom dokumentacijom, kako bi i taj dio mogli da isprate i predstavnici civilnog društva i građani”, kazao je Savić.

Generalna direktorica u Ministarstvu zdravlja, Vesna Miranović, smatra da se ljekari na našim prostorima nalaze na udaru svih reformi zdravstvenog sistema, dok, kako je istakla, pacijent od njega očekuje maksimum.

Miranović je ocijenila da je potrebno promijeniti metodologiju za ispitivanje percepcije korupcije, jer, kako je kazala, ne postoji nijedna prijava za korupciju dok je percepcija ove pojave jako visoka.

“Tipični pacijent je sklon da ponudi ljekaru poklon i da o tome svima priča, potpuno nesvjestan da je i on dio nezakonite priče”, istakla je Miranović.

Ona je dodala da rukovodioci zdravstvenih ustanova moraju postupati u skladu sa zakonom kada je u pitanju pokretanje disciplinkog postupka.

“Zdravstvena inspekcija apsolutno nije motivisana da nekog kazni jer  kada nađe počinioca i javi direktoru koji ne pokrene disciplinski postupak, fokus ljutnje se okreće ka zdravstvenoj inspekciji, što je potpuno pogrešan zaključak”, ocijenila je Miranović.

Predsjednik Upravnog odbora u Insitutu alternativa, Stevo Muk je, govoreći o javnim nabavkama u zdravstvu,  kazao da se razlika od preko 54 miliona eura između planiranih i ugovorenih nabavki , dešava zbog zbog netačnog i neobjektivnog planiranja.

“Prva i velika negativna konstanta u javnim nabavkama je loše planiranje. Godinama govorimo o ogromnim problemima a čini mi se da se malo u tom smislu unaprijedilo”, istakao je Muk.

On je ocijenio da je potrebno učiniti transparentnim metodologije planiranja nabavki u zdravstvu i osnažiti dalju primjenu okvirnih sporazuma za javne nabavke

“Dalje istraživanje u oblasti javnih nabavki se mora fokusirati na upoređenje cijena dobijenih na tenderima u Crnoj Gori sa cijenama dobijenim u postupcima javnih nabavki u zemljama regiona i Evropske unije”, smatra Muk.

Zaštitnica prava pacijenata u Kliničkom Centru Crne Gore, Grana Bubanja, kazala je da ta funkcija, pored osnovne ima i ulogu medijatora i savjetnika jer se, kako jenavela, svakodnevno veliki broj pacijenata javlja i za savjete.

Nacionalna konferencija održana je u okviru projekta „Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana“, koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.