Odbor za pravosuđe, politički sistem i javnu upravu nastavio je konsultativno saslušanje kandidata koji su se prijavili na oglas za četiri mjesta iz reda uglednih pravnika u Sudskom savjetu.
Prema planu danas je zakazano saslušanje kandidata Žarka Savkovića, Anete Spaić, Vjere Šljivančanin i Gorice Fatić. Sjednici ne prisustvuje kandidat sa liste Zoran Ratković, koji je obavijesto skupštinski Odbor da neće doći.
Tokom prošle sedmice su održane četiri sesije 45. sjednice Odbora, na kojima je saslušano 20 kandidata od 34 koliko se nalazi imena na konačnoj listi prijavljenih uglednih pravnika.
Savković: Moja smjena najveći motiv zbog kojeg sam se javio
Bivši sudija Osnovnog suda u Podgorici i advokat Žarko Savković kazao je da je cijeli radni vijek proveo u sudstvu - a od 1995. godine je bio sudija za istragu i tri godine sudija/krivičar u Osnovnom sudu u Podgorici. On je naglasio da je odlukom Sudskog savjeta razriješen 2008. godine, nakon čega je prešao u advokate, a 15 godina je proveo i kao predsjednik Komisije za žalbe Fudbalskog saveza Crne Gore.
"Razriješen sam tada, odlukom Sudskog savjeta kojim je predsjedavala drugarica Vesna Medenica, navodno, zbog nestručnosti i nesavjesnosti. I to je najveći motiv zbog kojeg sam se javio za Sudski savjet da se više nikad ne bi dogodilo da se tako ikad više razrješavaju sudije. Za 19 godina sam imao norme, proglašavan za najboljeg sudiju zbog najboljih rezultata, a onda je tada donijeta odluka da ne znam da radim. Disciplinska komisija je izvršila uvid u predmete, bilo je zastara, a ti predmeti su kod mene došli poslije četiri-pet sudija. Tada je predsjednik suda bio Zoran Pažin, ali kada sam predočio objašnjenja za svaki predmet, to se nije uvažilo. U tom trenutku sam u istrazi dužio oko 2.000 predmeta, dobio sam i nove, a saradnica nije mogla fizički ni da stigne da zakaže. Prioritet je bio da se rješavaju stari predmeti... Dao sam sva pojašnjenja. Na savjetu tada sam bio pet minuta, sjutra sam dobio rješenje da sam razriješen. Motivi su ja mislim, ključni, to što ja ne trpim nikakve naredbe i naređenja, nisam bio politički aktivan, ali 1997. godine kada je bio raskol u DPS-u, ja kao dežurni sam određivao pritvor, tada su me uzeli "na zub". Tu je počelo kako da me sklone iz istrage. Znali su oni da sa mnom nema razgovora, pa su htjeli da me izmjeste iz istrage. Kada je došao Pažin, zna se kako je i što došao tu, ne znamo ni odakle. Bilo je tu dosta predmeta, pritisaka, imalo bi tu još dosta da se priča, ali to je ukratko", naveo je Savković.
On je naglasio da bi država trebalo da obezbijedi stanove za 250 sudija u Crnoj Gori i pristojne zarade tako da bi se time, kako je pojasnio, spriječila mogućnost "bilo čijeg uticaja na rad i nezavisnost".
"Vrlo je bitno ko je predsjednik suda, osoba od autoriteta i ugleda", kazao je on.
Savković je rekao da u proteklih 20 godina nije bilo sudije i tužioca ako nije bio "simpatizer DPS-a".
"Najbolje bi bilo da predsjednika suda biraju kolege, kao ono kada u timu izaberete kapitena", rekao je Savković.
Spaić: Slijediti hrvatski pristup - dva profesora državnih pravnih fakulteta se moraju naći u Sudskom savjetu
Dekanica i redovna profesorica Pravnog fakulteta Aneta Spaić, koja je u osnovnim biografskim podacima navela da je pravo završila sa prosječnom ocjenom 10, a kasnije znanje sticala od istoka do zapada planete, da bi poslovni angažman počela 2004. godine na Pravnom fakultetu u Podgorici.
Član je značajnog broja tijela Globalne akademije nauka u Berlinu, medijatorka Centra za alternativno rješavanje sporova, arbitar crnogorskog Arbitražnog suda.
"U opredjeljenju za kandidaturu imala sam naročito u vidu ono oko čega postoji najveće saglasje u crnogorskom društvu - spoljnopolitička vizija Crne Gore, koja podrazumijeva vladavinu prava kao aksiomatski preduslov. Preduslov, koji ne znači samo po sebi princip i vladavinu prava, moralno-pravni i politički kojim svi težimo, već za svoju osnovu ima jake instutucije, ne krhke ne fragilne, kojima nažalost svi često svjedočimo. Jedna od tih institucija je i Sudski savjet. U tome je, naravno, opredjeljujuće i moje iskustvo u Tužilačkom savjetu, koje mi je umnogome pomoglo da se upoznam sa neuralgičnim tačkama tužilaštva, a jednako tako i neuralgičnim i u sudskom sistemu. Jedan od motiva je i to što smo prepoznali na posljednjem tužilačkom oglasu, neprisustvo akademskog kadra, vjerujem da je to opredijelilo da se značajan broj profesora državnog fakulteta sada prijavi. Vjerujem da ćemo slijediti hrvatski pristup Sudskog savjeta, koji kaže da se dva nastavnika državnih pravnih fakulteta moraju naći u tom tijelu, jer je to jedina mjera za kreiranje nezavisnog, nepristrasnog i sudstva sa autoritetom ", naglasila je u uvodnom dijelu Spaić.
Poslanika Slavena Radunovića je zanimalo mišljenje kandidatkinje Spaić o trećem mandatu Vesne Medenice, ali i da li je kao član Tužilačkog savjeta bila u prilici da reaguje da je bivši glavni specijalni tužilac u slučaju "državni udar" krivotvorio ime zaštićenog svjedoka Saše Sinđelića kako se ne bi otkrio njegov pravi identitet, koji je vezan za ubistvo u Hrvatskoj.
"Bio sam šokiran da niko ne reaguje nakon što se GST bavio takvom namještanju slučaja. Dokazano je da su Aleksandar i Saša Sinđelić ista osoba. Iz odgovora ću cijeniti vaš odnos ukoliko budete izabrani za Sudski savjet", konstatovao je u pitanju Radunović.
"Mogu vam reći da smo 15 mjeseci ostavili u Tužilačkom savjetu na utvrđivanju trećeg mandata, kao zakonitog ili ne. Bila sam u grupi od tri člana TS-a koji su od početka do kraja tvrdili da možemo konstatovati neustavnost trećeg, petog, odnosno, osmog mandata. U to su se uvjerili i zainteresovana javnost i mediji. Ono što je ostalim članovima tada TS-a bilo važno, jeste presuda Upravnog suda koji je presudio da je neustavan treći mandat jednog od sudija koji se žalio. To je prelomilo da TS nakon 15 mjeseci ne dozvoli da se nastave konkursi u kojima je samo po jedan kandidat za određeno tužilaštvo bio kandidat. Razumijem oprez dijela tadašnjeg TS-a koje je čekalo presudu Upravnog suda. Od početka do kraja sam tvrdila da je to neustavno i nezakonito i u tom smislu sam, vjerujem, pokušala da na neki način djelujem na ostatak članova TS-a. Očigledno je da nisam uspjela, jer je jedino za njih bila relevantno bila upravo presuda Upravnog suda. Poništili smo oglas, a sveukupno je upućivalo na ono o čemu već duže govori crnogorska, stručna i laička javnost, a to je taj najveći problem i tužilaštva i sudstva - esnafska solidarnost. Korporativizam, koji je ocijenjen u svim izvještajima EK kao najveći problem, dozvolićete mi da nije ni politički uticaj, ni neprimjereni i ma kakav drugi, kao esnafska sudska i tužilačka solidarnost. To je jednako problem i neuralgična tačka jednog i drugog savjeta. Jer ta vrsta esnafske solidarnosti ne samo pravosuđa, uvijek kada se nađemo u svom kolektivu koji bi trebalo da odgovara pred nečim, uvijek se postavi pitanje ko je taj, obavezno uz etiketu, ko će izdati naš esnaf. E to je problem kojem sam najviše svjedočila u TS-u. Za vrijeme mog trogodišnjeg rada u TS-u nisam imala nijedan nedostojan poziv koje bi učinio moje glasanje na jedan ili drugi način, a tih odluka koje su bile suprotstavljene u odnosu na većinu u tijelu, bilo je pregršt. Od ocjenjivanja, koje sam smatrala izuzetno problemtičnim, reportirala na sve adrese koje nisu javne i političke, pa se to tako našlo i u izvještajima Evropske komisije", navela je Spaić.
Ona je oko predmeta "državni udar" naglasila da svi "možemo imati diverzifikovan pristup u odnosu na ono šta se dogodilo u tom predmetu".
"Ta vrsta funkcionalnog imuniteta, koji je ustavna kategorija, ne dozvoljava, ma kome, možda vama iz političke sfere koja naročito ima slobodu i zaštićeni ste za sve ono što saopštavate poslaničkim imunitetom, a meni ko pretenduje da čuva vladavinu prava, od svega onog što su potencijalne interpretacije ili arbitrarnosti i proizvoljnosti koje su vama na neki način ostavljene ali ne i meni kao članici TS-a. Meni nije bilo dozvoljeno kršenje funkcionalnog imuniteta tužioca, ne ostavlja se prostor za našu intervenciju. Gdje sam reagovala, u odnosu na lice koje pominjete, reagovala sam onda kada sam smatrala da ga je trebalo saslušati a ticalo se, po meni, nezakonitog objavljivanja mjera tajnog nadzora. Tražila sam saslušanje, ono se nije moglo dogoditi jer nijedan član TS-a nema mogućnost po Poslovniku niti zakonu da sazove sjednicu tijela na određenu tačku dnevnog reda. Ono što sam mogla konstatovati su statistike SDT-a, koje su bile problematične, gdje je gotovo 50 odsto optuženja padalo na sudijskoj provjeri. To je značajno odstupalo od statistike ostatka tužilaštva, a ono je bilo od 97 do 99 odsto. Na te tačke sam mogla reagovati", odgovorila je Spaić.
Poslanik Miloš Nikolić pitao je dekanicu Pravnog fakulteta da li je lani trebalo usvojiti izmijenjeni Zakon o državnom tužilaštvu, a tražio je da obrazloži koje su to "neuralgične tačke u sudstvu i tužilaštvu".
"Zakon o državnom tužilaštvu je izmijenjen zahvaljujući angažovanju opozicije, ali i blagoslovu Venecijanske komisije. Težilo se nepolitičkom tijelu, a moram reći da sam djelimično zastala u odnosu na taj tekst kada se usvajao, zbog činjenice što sam u svom angažovanju u TS-u često izgovarala rečenicu da zbog ensafske solidarnosti ne možemo doći do adekvatnih zaključaka i rješenja koja će biti u skladu sa demokratskim standardima. Djelimično sam ustukla u odnosu na činjicu da je većina u rukama uglednika pravnika, ali vaša bojazan je opravdana, tim prije ako se utvrdi komparativna analiza drugih sistema", kazala je Spaić i navela primjere u Hrvatskoj, Sloveniji.
Ona je naglasila da bi pristup uređenja pravosuđa u Italiji ili Francuskoj, gdje postoji objedinjeni Savjet pravosuđa, nadzorne organe za sudstvo i tužilaštvo, koji bio "bio optimalan za Crnu Goru".
"Možete konstatovati trvenja između tužilaštva i sudstva i odnosu na to ko je odgovoran za Kalića, Šarića i 20 miliona odmazde koje smo mogli konstatovati u prethodnim godinama. Prebacivanje da optuženje nije bilo dobro ili tužilaštvo koje tvrdi da su sudovi u tome zastali. Vjerujem da objedinjeno tijelo, poput italijanskog modela, koje bi bilo veliko tijelo od 26 ljudi, gdje bi se našlo jedna trećina uglednih pravnika iz judikature bio adekvatan odgovor na naše stanje. To je potrebno planirati, mijenjati Ustav", navela je Spaić, koja je naglasila da "u ovom trenutku u Tužilačkom savjetu na mjestu uglednih pravnika sjede četiri advokata".
"To je "par excellence" konflikt interesa da na mjestu uglednih pravnika sjede advokati. Ne smatram da postoji veći konflikt od toga, svaki pojedinačan konflikt koji se može naći pred vama je manji od onoga da advokat ujutro u sudnici nastupa kao protivna strana tužiocu a u popodnevnim ga ocjenjuje i bavi se bonitetom njegovog tužilačkog rada. To je ogroman potencijal za zloupotrebu", smatra Spaić.
Ona je kazala da je reizbor sudija, koji je prije desetak godina učinjen u Albaniji i Srbiji, nije dobar pristup te da "kasapski rezovi koji su učinjeni imali su za posljedicu veći problem nego na početku"...
"Ta vrsta čišćenja od nedoličnih i nesposobnih, iziskuje mikroskopsku minucioznost, odnosno, filigranskim potezom mora da se odstranuje toksično, mrtvo tkivo sudstva i tužilaštva. Trenutna statistika u sudstvu nam neće dati da idemo kasapskim rezom - imamo 3.400 predmeta pred Ustavnim sudom, pred Specijalizovanim odjeljenjem Višeg suda imamo samo 60 odsto riješenih predmeta, a pred Upravnim sudom postupak traje preko 560 dana. Dakle, trenutni zastoji nam ne dozvoljavaju da idemo u nešto što se zove opšti reizbor", pojasnila je Spaić.
Poslanika Peđu Bulatovića interesovao je stav dekanice da li smatra da su dobra ustavna rješenja/pitanje većine gdje nam za VDT trebaju 2/3 ili 3/5 glasova...
"Venecijanska komisija i tadašnji redaktori Ustava nijesu pretpostavili da će Crna Gora danas živjeti vrijeme političkog favoritizma i partitokratije do beskanočnastosti. Svaka od političkih aktera traži svoje favorite i onda imamo apsolutnu paralizu sistema koja se te 2007. nije mogla naslutiti. Oko same kvalifikovane većine nije standard, a u Crnoj Gori sve zloupotrijebimo pa i najbolja rješenja i kompromitujememo ih na način kako smo to prvi put uradili tokom izbora sudija Ustavnog suda kada smo dobili osrednja rješenja i nijesmo dobili najbolje pravnike. Prvobitni sastav nije ono što su standardi Evropskog suda. Moramo kriviti politički klasu, koja nije bila zrela do mjere i načina da opredijeli dvotrećinsku većinu i iskorači i biramo ono što najbolje imamo", navela je Spaić.
Šljivančanin: Pritisak u pravosuđu nijesam osjetila
Kandidatkinja Vjera Šljivančanin, koja je bila pomalo nestrpljiva zbog podužeg izlaganja i odgovora/pitanja za dekanicu Spaić, navela je da je bivša sutkinja Višeg suda u Podgorici gdje je preko 35 godina provela u pravosuđu.
"Od države sam dobila samo platu koju sam poštenim radom. Nisam se prijavljivala za oglas za raspodjelu stanova sudija jer posjedujem stan, jer sam smatrala sam da je nemoralno i nespojivo da stan koji posjeduje otuđim ili poklonim i onda se pojavim kao lice bez stana. Nisam ni dobila sredstva za poboljšanje stanovanja jer takvog oglasa nije ni bilo. Kao dugogodišnji sudija smatram da pravosuđe mora da se odblokira i da se povrati narušeni kredibilitet. Poručujem mlađim kolegama, da na osnovu posljednjim dešavanjima u pravosuđu, jasno da iza vas ne stoji niko osim zakona", pročitala je Šljivančanin.
Ona je poručila i poslanicima u Odboru da će izabrati apolitične kandidate, čiji će izbor biti na zadovoljstvo građana Crne Gore.
"Ustav, zakoni, poslovnik, Etički kodeks oni su savršeni problem je u primjeni. Svi ovi kandidati, ako ne shvate koja je uloga Sudskog savjeta onda ga nijesu imali rašta ovdje dolaziti. Sudski savjet je sud za sudije, on upravlja karijerama sudija", kazala je ona.
Šljivančanin je kazala da je bila legalista, te da oni koji su podložni pristisku "neka se odmah kupe i neka idu".
"Ja pritisak u pravosuđu nijesam osjetila", tvrdi ona.
Fatić: Razmislila bih da li bih podnijela ostavku na članstvo u DPS
Gorica Fatić navela je da je ona dolazi iz druge djelatnosti, naglašavajući da je radila u nekadašnjem "Koniju", od 1996. godine do 2010. bila u nikšićkoj Opštini, jedno vrijeme u Kliničkom centru, a posljednjih nekoliko godina opet se vratila u Opštinu Nikšić.
"Smatrala sam da je vrijeme da se prijavim za ovakvo nešto. Posmatrajući izvještaj EK da žene i dalje doživljavaju nejednankost u političkom i stručnom životu. a sad "bačite" me lavovima", uz osmjeh je navela Fatić.
Poslanika Jovana Vučurovića zanimalo je njeno viđenje kako da se pojača nezavisnost sudstva.
"Od starta bih rekla da je priča o statusu sudija predeminzionirana. Uslovi rada i života nemaju veze sa tim jesu li korumpirani ili ne. Ako je neko podložan korupciji je da sve i da mu date 10.000 eura taj će isto da se ponaša. Malo mi je degutantno kad slušam priču kako je njima mala plata. Znamo kako su su dijeljeni stanovi, nekome je malo i tri stana i opet je korumpiran", navela je Fatić.
Fatić je odgovorila da je ona član Demokratske partije socijalista (DPS), ali bi razmislila da li bi podnijela ostavku na članstvo u partiji ukoliko bi bila izabrana u Sudski savjet.
"Razmislila bih o tome ako bi trebalo. Pa shvatite to kako hoćete", rekla je Fatić.
"Da, shvatio sam već", dodao je predsjednik Odbora Momo Koprivica.
Za sjutra u 10 časova zakazano je saslušanje kandidata: Hamdije Šarkinovića, Dragana Šoća, Nebojše Vučinića, Branislava Vukićevića i Dragana Lepetića.
Bonus video:
