navigacija Naslovnica Premium

AUTOPUTEVI: KAKO SU RADILE KOMŠIJE

16.11.2014 15:50

Crnogorci su mogli da uče od Bosanaca

Autoputeve u Bosni grade entitetske kompanije - Autoputevi RS i Autoceste Federacije BiH

Crnogorci su mogli da uče od Bosanaca
Foto: Shutterstock Autor: Goran Kapor

Sve zemlje regiona izgradile su ili grade svoje autoputeve većinom samo od kredita, a neke i uz pomoć taksi na gorivo, kao što su Hrvatska i BiH. Ni u jednoj investitori i graditelji posebnim zakonima nijesu oslobađani poreza, osim onih u skladu sa ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. 

Gradnju autoputeva u Sloveniji, Albaniji i Kosovu obilježile su optužbe na dogovaranje monopola i podizanje cijena, a u Sloveniji su neki učesnici zbog toga osuđeni na zatvorske kazne. 
Hrvati od putarina ne mogu vraćati kredite, a  Srbi upravo grade dva koridora - 10 od Mađarske do Makedonije i Bugarske i 11 od Beograda do granice sa Crnom Gorom. 

Kroz BiH prolazi međunarodni koridor 5C, gdje su za četiri godine završena 92 kilometra od 335. Podaci od naplati na izgrađenim dionicama  pokazuju da će od naplate i drugih prihoda  kompanije koje upravljaju autoputem moći da vraćaju uzete kredite.

Iako Studija o izvodljivosti crnogorskog autoputa nije objavljena, u Ministarstvu saobraćaja, koje vodi Ivan Brajović, tvrde  da će on biti isplativ. Crna Gora sa kamatama za 14 godina treba da vrati oko 1,06 milijardi eura ili oko 76 miliona godišnje. To je zvanična Vladina procjena, dok je nedavno čelnik Foruma 2010 Žarko Rakčević saopštio da će nas parče autoputa koštati 1.150 miliona eura, odnosno nevjerovatnih 28,5 miliona po kilometru, da će to značiti da će javni dug biti na niovu od skoro 100 odsto BDP-a i da je riječ o štetnom projektu. 

Slovenija 

Od 1994. godine, odnosno od osnivanja Državnog preduzeća za autoceste (DARS),  u Sloveniji je izgrađeno 528 km autocesta, brzih cesta i drugih javnih puteva. DARS se finansira iz vlastitih sredstava i iz kredita, za koje mora dobiti garanciju Vlade. Slovenija je posljednju dionicu autoceste izgradila u junu 2010. godine.

 Konačna cijena za izgradnju autocesta, prema prvim procjenama, trebalo je da iznosi  1,52 milijarde eura, a procjenjuje se da je iznosila oko šest milijardi.

 Uredništvo poslovnog dnevnika Finance u aprilu 2010. godine dobilo je dokumente koji dokazuju da su slovenačke građevinske firme, najmanje od 1998. godine, bile povezane u kartel. 

Prema “zemonskom ugovoru” (izvođači su se sastali u dvorcu Zemono) podijeljeni su poslovi iz programa za autoceste, a većinu je dobio SCT Ivana Zidara. Protiv njega danas traje sudska parnica, a stečajni upravnik SCT Leon Benigar Tošič protiv Zidara je uložio predlog za početak postupka ličnog stečaja. Prema ocjenama stečajnog upravnika, Zidar je oštetio preduzeće za 8,54 miliona eura.

“Zemonskim ugovorom” napravljene su "velika koalicija" i "mala koalicija" graditelja autoputeva. 

U Nacionalnom programu za izgradnju autocesta je bilo procijenjeno da će porezne obveznike do 2033. godine gradnja autoputa koštati 7,3 milijarde eura. Od toga bi velika koalicija dobila 82 odsto, a ostatak mala. Mali su dobili 70 odsto poslova održavanja autoputa, a velika koalicija 30 odsto. Bivši ministar gospodarstva Slovenije Matej Lahovnik je kasnije naveo da koprupcija graditelje seže do političkog vrha, i da postoje sumnje da su autoceste preplaćene za više milijardi eura. 

Hrvatska

Hrvatska mreža autocesta i poluautocesta ukupno je duga 1.416 kilometara, od čega se naplaćuje 1.288 kilometara. Mrežom upravljaju četiri kompanije koje su bili investitori - Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb, Bina istra, Autocesta Zagreb-Macelj.

Hrvatske autoceste imaju 901 kilometar koje su izgradili od kredita i naknade u cijeni goriva koja je do početka ove godine iznosila 0.60 kuna po litru (osam euro centi), a od 1. januara ove godine smanjena je na 0,20 kuna (2,7 euro centi), i od putarine nakon odbijanja troškova održavanja i poslovanja kompanije.

Nezavisni revizor u maju prošle godine upozorio je da to preduzeće neće moći da vraća kredite. Prošle godine ukupan prihod preduzeća Hrvatske autoceste bio je 1,4 milijarde kune (185 miliona eura), a obaveze za kredit iznosile su 2,5 milijardi kuna. Obaveze za vraćanje kredita rastu narednih godina i 2017. će iznositi 8,1 milijardu kuna.

Bina Istra je hrvatsko- francuska kompanija koja je izgradila i upravlja sa 140 kilometara autoputa na Istri i ima koncesiju na 32 godine od 1995. Izgradnja je koštala 305 miliona, ili nešto više od dva miliona po kilometru.

Kompanija Autocesta Zagreb - Macelj, u kojoj je austrijski Štrabag ima 51 odsto akcija, a država Hrvatska 49 odsto, upravlja sa 26 km autoputa, građenih od kredita. Preduzeće Autocesta Rijeka-Zagreb je državno i upravlja sa oko 200 km autoputa finansiranog kreditima. Prilikom izgradnje autoputa nijedna od ovih kompanija nije bila oslobođena plaćanja PDV-a i poreza na dobit.

Srbija

U Srbiji se dva koridora - 10 od Mađarske do Makedonije i Bugarske i 11 od Beograda do granice sa Crnom Gorom, finansiraju iz kredita kojima se zadužila država, dijelimično iz budžeta za ekspropijacije, a neke dionice date su na koncesiju. 

 Krak od Požege do Boljara od 107 kilometara ne bi bio isplativ, pa je  ranije  pominjana  i mogućnost jeftinije varijante, odnosno brze ceste.
Na koridoru 10 ugovorena je izgradnja svih preostalih dionica, a kompletan put biće završen do kraja 2016.

Na autoputu od Beograda do granice sa Crnom Gorom od 270 kilometara, u toku je izgradnja šest dionica od ukupno 103 kilometra - od Obrenovca do Preljina kod Čačka. Dio trase od Beograda do Obrenovca i od Praljina do Požege gradiće gradiće kineska kompanija putem koncesije. Premijer Srbije Aleksandar Vučić je prije dva mjeseca kazao da očekuje da će autoput do Požege biti završen do aprila 2017. Zvaničan plan je i da traže partnera da koncesijom gradi nastavak od Požege do Boljara, ali ako ne bude zainteresovanih, zbog slabije isplativosti, moguće su i alternative poput brze ceste.

Bosna i Hercegovina 

Kroz BiH prolazi međunarodni koridor 5C, koji ide od Budimpešte do Luke Ploče u Hrvatskoj i ukršta se sa budućim Jadransko-jonski, autoput. Ovaj autoput bi trebao biti završen do 2020. Do sada su u Federaciji BiH puštena u rad 92 kilometra na ovom koridoru od ukupno 335. Završen je i krak lokalnog autoputa u Republici Srpskoj Banjaluka - Gradiška od 32 kilometra, pa BiH sada ima ukupno 124 km autoputa.

Autoputeve grade entitetske kompanije  - Autoputevi RS i Autoceste Federacije BiH. Kada su prije pet godina počeli, dogovoreno je da se gradi i iz taksi na gorivo i kredita. Ta taksa nije uvedena dodatno na tadašnju cijenu već je od iznosa akcize uzeto 10 pfeninga (5,1 euro cent) i namjenski usmjereno za ove potrebe. Cijena goriva za potrošače je ostala ista.
Trenutno se u Federaciji grade još tri dionice na koridoru 5C, a u drugom entitetu lokalna dionica Doboj - Prnjavor.

Autoceste Federacije imaju sajt na kojem su objavljene sve studije, tenderi i ugovori, kao i svi troškovi po dionicama i finansijski izvještaji. Iz tih izvještaja se vidi da graditelji plaćaju sve poreze računajući i PDV.  Studijom je predviđeno da će sve kredite za autoput kompanija “Autoceste Federacije BiH” moći da vrati iz svojih prihoda.

Albanija i Kosovo

Autoput koji povezuje Tiranu i Prištinu, koji je završen prije dvije godine, dug je 137 kilometara. Iako je trebalo da cijena bude bar dvostruko manja, autoput je na kraju građane Albanije i Kosova koštao 1,8 milijardi eura, objavila je Balkanska istraživačka mreža (BIRN) u maju ove godine.

 Profit građevinskog amaričko-turskog konzorcijuma Bektel-Enka, angažovanog na izgradnji autoputa, mjeri se u stotinama miliona eura. 

Ovaj “Patriotski autoput” je građen pod pretpostavkom da će Albaniji i Kosovu donijeti profit od uvećanja trgovine i turizma, ali je  trgovina samo neznatno porasla, piše BIRN.

Tender za prvu fazu izgradnje autoputa od Tirane do granice sa Kosovom organizovan je po ubrzanoj proceduri. Posao za izgradnju 60 kilometra za 418 miliona eura dobili su američka  firma Bektel i njen turski partner Enka 2006. godine.   Na kraju je cijena dostigla 950 miliona eura. 

Dio puta od granice do Prištine od 102 kilometra trebao je koštati 400 miliona, ali je na kraju plaćeno 820 miliona eura za 77 kilometara. Izvođači su takođe bili Beklel i Enka. U građevinskim firmama na Kosovu kažu da su cijene koje je ponudio američko-turski konzorcijum, i koje je BIRN prvi objavio, takođe “dva ili tri puta više” od onih koje se ponudile domaće firme. Konzorcijum Bektel-Enka je takođe bio izuzet od plaćanja desetina miliona evra PDV-a i u Albaniji i na Kosovu.

Direktor građevinske firme Eskavatori naglašava da domaće firme nisu dobile te poreske olakšice, koje su omogućile američko-turkskom konzorcijumu da samo na Kosovu uštedi 113 miliona eura. Vjeruje se da je Bektel-Enka sličan iznos uštedio i u Albaniji.

Svi  grade mostove i tunele, ali samo mi to najviše plaćamo

U Bosni i Hercegovini je prije dva mjeseca otvorena najskuplja dionica autoputa u ovoj državi od 20 kilometara, koja je koštala 300 miliona eura. Na njoj se nalazi sedam tunela ukupne dužine 5,5 kilometara, sedam mostova od ukupno kilometar i po i tri petlje. To znači da je kilometar puta na kojem tuneli i mostovi čine 40 odsto puta koštao 15 miliona eura.

Na dionici crnogorskog autoputa Podgorica – Kolašin (Smokovac – Mateševo) od 43 kilometra, koji će koštati 809 miliona eura bez kamata, prema podacima Ministarstva saobraćaja, tuneli, mostovi i vijadukti iznose 41 odsto ukupnog puta. To znači da bi prosječan kilometar, ako ne bude dodatnih radova, prema procjeni Vlade,  koštao 18,8 miliona eura.

Autoput od Tirane preko planina do granice sa Kosovom koštao je 15,8 miliona po kilometru, a procjenjena vrijednost je bila sedam kilometara. Od granice prema Prištini koštao je 10,6 miliona po kilometru, a plan je bio 5,2 miliona. Kinezi u Srbiji grade dvije dionice kod Obrenovca i Ljiga ukupne dužine 50,2 kilometra za 333 miliona dolara, odnosno oko 270 miliona eura. Na dionicama, koje ukupno imaju 30 mostova, 41 propust, tunel od 990 metara, izmješta se 21 lokalni put... kilometar će koštati 5,4 miliona eura.

Azerbejdžanci u Srbiji grade tri trase ukupne dužine 40 kilometara za 308 miliona eura, što je 7,7 miliona eura po kilometru. Na ovim trasama nalazi se pet tunela ukupne dužine 1,9 kilometara, 78 mostova i nadvožnjaka, 40 regulacija vodotoka, 46 potpornih zidova ukupne dužine od 6,1 kilometar, 28 zaštitnih zidova od buke od 7,3 kilometra...

Srbi od Kineza dobili mnogo bolje uslove

Ugovorom sa kineskim partnerom Vlada CG je predvidjela da namanje 30 odsto vrijednosti radova bude povjereno domaćim podizvođačima. Postoji i stavka da taj procenat može biti i manji ukoliko za neke poslove ne mogu naći domaće izvođače.

Vlada Srbije je u ugovoru sa kineskim izvođačem “Šandong Haj-spid” predvidjela da domaći podizvođači dobiju 49 odsto poslova i da domaćih radnika mora biti 70 odsto. I ajzerbejdžanski izvođač Azvirt u Srbiji mora da domaćim podizvođačima da 49 odsto poslova.

Tekst je urađen u saradnji sa medijskim partnerima iz regiona http://me.biznis-plus.com/

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (9 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 13

  • pekson 3 godine i 10 mjeseci
    Da bi neko mogao nesto od nekog da nauci mora da ima osnov u obrazovanju ili da je dovoljno bistar da kapira te stvari.Nasi ministri nijesu nista od toga.Brajovic je inace covjek opste prakse.cak je bio na celu ministarstva dje je pravnicko znanje osnov ali nije mu smetalo da se koci
    • 13
    • 0
  • PgCG 3 godine i 10 mjeseci
    Ovo se zove novinarstvo. Svaka cast, da je vise ovakvih elaboriranih vijesti.
    • 9
    • 0
  • Milan 3 godine i 10 mjeseci
    U Crnoj Gori u 2013.god. registrovano je preko 194.000 vozila i prikljucnih sredstava samo od naknada za puteve i od poreza od polisa za osiguranje mozemo sami graditi Auto Put u pitanju je skoro 40.000.000€ godisnje, pa kad ga zavrsimo.
    ( 1 )
    • 7
    • 0
    NATO_penicilin_za_četnike 16.11.2014 17:07
    Milov plan je "spaljena zemlja"...siguran sam da razmišlja;"ja sam stvorio ovu državu i ja ću da je uništim" (kreditima i dugovima).
    • 5
    • 0