navigacija Naslovnica Premium

SLABO ZASTUPLJENI U PROGRAMU

9.7.2018 20:38

Crnoj Gori treba više dobrih projekata za novac iz fondova EU

U okviru prvog poziva za Program prekogranične saradnje, projekti iz CG dobili svega 2,5 miliona, od ukupno 24 miliona eura

Crnoj Gori treba više dobrih projekata za novac iz fondova EU EK podstiče crnogorske partnere da podnesu više dobrih predloga
Foto: Shutterstock Autor: Biljana Matijašević

Crna Gora je u Programu prekogranične saradnje Interreg IPA Hrvatska - BiH - Crna Gora 2014 - 2020, slabo zastupljena, i od ukupno ugovorenih 24.134.478 eura, svega 2.576.565 se odnosi na crnogorske projekte.

Izvor iz EK za “Vijesti” kaže da je Program prekogranične saradnje Interreg IPA usvojen 24. novembra 2015. i sprovodi se kroz 24 projekta iz Prvog poziva,a 14 partnera iz Crne Gore učestvuje u 12 projekata. Na pitanje zašto Crna Gora vodi samo jedan projekat i čak za taj jedan dobija najmanje novca, iz EK su kazali da je grupa nezavisnih spoljnih stručnjaka ocijenila sve predloge projekata, a Zajednički nadzorni odbor sastavljen od predstavnika svih zemalja učesnica odabrao je 24 najbolja nakon prvog poziva za dostavljanje.

“EK podstiče crnogorske partnere da podnesu više dobrih predloga i češće preuzimaju ulogu vodećeg partnera na projektima u okviru Programa prekogranične saradnje Interreg IPA (Instrument za pretpristupnu pomoć) Hrvatska - BiH - Crna Gora 2014 - 2020”, rekao je izvor iz EK.

On kaže da program neće biti zatvoren prije roka, iako drugi poziv za dostavljanje projekata nije još raspisan.

“U pripremi je prijava za drugi poziv u okviru projekta. Čim svi dokumenti budu spremni, objaviće se drugi poziv za podnošenje predloga”, rekao je izvor iz EK.

Prema njegovim riječima, predlozi projekata procjenjuju se prema javno poznatim kriterijumima.

“Sredstva Programa su zajednički fond, što znači da među zemljama nema preraspodjele sredstava, ali podrške se dodjeljuju nakon otvorene i transparentne konkurencije među svim podnosiocima zahtjeva. Sastav partnerstva, izbor vodećeg partnera i budžet projekta (postoji minimalno 15 odsto sufinansiranja) u potpunosti zavise od projektnih partnera”, kaže izvor iz EK.

Za Program, čiji je cilj da se podrži razvoj Crne Gore i regije, a posebno najslabije razvijenih djelova, EU je predvidjela ukupno 67 miliona eura. Za raspodjelu sredstava i sprovođenje programa zadužena je Hrvatska kao članica EU.

Iz hrvatskog Ministarstva za regionalni razvoj i EU fondove i Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske (ARR RH) za “Vijesti” kažu da se od ukupno prijavljena 164 projektna predloga u okviru prvog poziva, ugovorena 24 projekta, 89 predloga je na rezervnoj listi, 26 je dobilo manje od minimalno 70 bodova pri ocjeni kvaliteta, što je bio uslov za rezervnu listu dok je 25 odbijeno tokom administrativne provjere i provjere prihvatljivost. Od ukupno 25 odbijenih projektnih predloga, u njih 13 navedeni su partneri iz Crne Gore.

Na pitanje šta se desilo sa predlogom bivšeg Ministarstva evropskih poslova Crne Gore, na čijem je čelu bio Aleksandar Andrija Pejović, da u sljedećem pozivu u svakom projektu moraju biti zastupljene sve tri zemlje, što nije bilo u prvom pozivu, i da se cjelokupna teritorija Crne Gore uključi u program, iz hrvatskog Ministarstva i ARR su odgovorili da je na predlog Nacionalnog tijela iz Crne Gore poslan upit u Evropsku komisiju i dobijen je negativan odgovor.

Aleksandar Andrija Pejović ​Odbijen predlog da u svakom projektu budu zastupljene sve tri zemlje: Pejović  

Navode da je proces programiranja programa prekogranične saradnje za finansijski period 2014-2020. sproveden na osnovu Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 240/2014 od 7. januara 2014. o evropskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru evropskih strukturnih i investicionih fondova. Proces programiranja uključivao je, kako kažu, sve ključne i zainteresovane učesnike iz Hrvatske, BiH i Crne Gore.

“U skladu s tim, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU je osnovalo radnu grupu za programiranje Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska - BiH - Crna Gora 2014 - 2020 u kojoj su učestvovali nacionalni, regionalni i lokalni predstavnici triju država. Svi izrađeni dokumenti detaljno su raspravljeni na brojnim sastancima radnih grupa za programiranje i na radionicama javnih konsultacija u svim državama. Takođe, svi su dokumenti bili elektronski dostupni zainteresovanoj javnosti u okviru procesa programiranja, te kasnije u okviru procesa strateške procjene uticaja na okolinu”, objasnili su iz hrvatskih nadležnih institucija. Dodaju da je cjelokupna dokumentacija prošla i ex-ante (prije odobrenja) evaluaciju tokom koje su nezavisni vanjski stručnjaci ocijenili intervencijsku logiku programa, što, između ostalog, uključuje, procjenu može li program u skladu sa dostupnim sredstvima postići ciljane vrijednosti zadatih indikatora. Nakon pozitivno ocijenjene ex-ante evaluacije, radna grupa je usvojila Program saradnje i pripadajuće dokumente te je, kako navode, Program saradnje predat EK na odobrenje.

Revidiraće procedure i cijene za postojeće indikatore

Na pitanje odakle očekivanje u Programu da se sa 3,2 miliona eura može izgraditi 32 MW kapaciteta obnovljivih izvora energije, iz hrvatskih institucija su odgovorili da je tokom planirane evaluacije programa koja se sprovodi u skladu sa EU regulativama, a koju će do kraja 2018. godine sprovesti nezavisni vanjski stručnjaci, procijeniće se cijeli sistem upravljanja, programske procedure te ciljane vrijednosti programskih indikatora.

“Zadatak stručnjaka će, između ostalog, biti i revidiranje važećih cijena na tržištu za postojeće indikatore, te će predložiti mjere i korake koji za Program postaju obavezujući za sprovođenje do kraja roka za implementaciju Programa, dakle, u sljedećih pet godina”, rekli su iz hrvatskog Ministarstva i Agencije.

Iz Vlade tvrde da se predlozi ne odbacuju na nacionalnoj osnovi

Iz Kancelarije glavnog pregovarača Crne Gore sa EU za „Vijesti“ su rekli da Program zajednički implementiraju sve tri zemlje učesnice, posredstvom saradnje između Upravljačkog tijela, nacionalnih tijela u Hrvatskoj, BiH i CG, Zajedničkog sekretarijata, Sertifikacionog i Revizorskog tijela, te Zajedničkog odbora za nadgledanje (u kome su zastupljeni predstavnici iz sve tri zemlje učesnice) na kome se o svim pitanjima zajednički odlučuje i odluke se donose konsenzusom.

„U skladu sa pravilima sprovođenja Programa, kvalitet projektnih predloga ocjenjivan je od strane nezavisnih ocjenjivača, a na osnovu unaprijed definisanih kriterijuma, javno objavljenih u Uputstvu za aplikante. Samim tim, za finansiranje su odabrani najbolje ocijenjeni projekti u skladu sa sredstvima dostupnim za poziv, te se ne može govoriti o odbacivanju predloga na nacionalnoj osnovi“, odgovorili su iz Kancelarije na pitanje zašto su odbačeni crnogorski predlozi u Programu.

Dodaju da su u procesu definisanja ukupnih potreba programskog područja na osnovu analize stanja u različitim sektorima, kao i SWOT analize, definisani ključni indikatori, kao i identifikovane potrebe koje se mogu riješiti u okviru Programa, a sve u skladu sa njegovim prekograničnim karakterom, budžetom i kapacitetima.

Glavni pregovarač sa EU sada je Aleksandar Drljević, koji je imenovan krajem maja, nakon što je Aleksandar Andrija Pejoviću u februaru podnio ostavku nakon što je Agencija za sprečavnje korupcije (ASK) utvrdila da je spajanjem funkcija prekršio Ustav.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

1 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 5

  • Aljo 4 mjeseca i 1 nedelja
    Najjači Crnogorski Projekti su: 1.Kako slomiti vrat nekom. 2.Kako zajebati nekog. 3. Kako uzeti novac na lak način.
    • 8
    • 0
  • Autostoperskivodickrozgalaksij 4 mjeseca i 1 nedelja
    treba bogomi fali marovicu da pokrije dugove
    • 5
    • 0
  • kokogroko 4 mjeseca i 1 nedelja
    Da ne bi možda da vam financiraju pljačku zvanu legalizacija ???
    • 2
    • 0