navigacija Naslovnica Premium

KOGA BI NAŠI POSLANICI VOLJELI DA VIDE NA MJESTU OBAME

24.7.2016 08:52

DF uz Trampa, DPS i URA bi Hilari Klinton

Za Klintonovu bi glasao i poslanik URA Dritan Abazović. Međutim, priznaje da nije bila njegov prvi izbor već njen protivkandidat za nominaciju Demokratske stranke Berni Sanders

DF uz Trampa, DPS i URA bi Hilari Klinton "Klinton više iskustva u spoljnoj politici, Tramp obećao bolje odnose sa Rusijom i brzi poraz Islamske države"
Foto: Twitter Autori: Mila Radulović, Miloš Rudović

Da kojim slučajem 8. novembra imaju pravo glasa na izborima za američkog predsjednika, nekoliko crnogorskih poslanika znalo bi koga bi željeli da vide na mjestu Baraka Obame.

Da se vrati Hilari Klinton u Bijelu kuću - ovog puta kao predsjednica, ne kao žena predsjednika - željeli bi poslanici DPS-a Miodrag Vuković i GP URA Dritan Abazović. Na strani Donalda Trampa je poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojević.

Od sagovornika „Vijesti“ jedino je poslanik Demosa Zoran Miljanić siguran da ni demokratski ni republikanski kandidat za američkog predsjednika ne bi mogao da računa na njegov glas.

Medojević je kazao da je svim silama navijao da Tramp dobije predsjedničku nominaciju.

„Na sastanku lidera Međunarodne demokratske unije (čije su članice Republikanska stranka i Pokret za promjene) u februaru sam čak i dobio opkladu da će Tramp biti predsjednički kandidat. Čak i neki ljudi iz njegove stranke nisu baš vjerovali u to,“ rekao je predsjednik Pokreta.

Medojević je trebalo da prisustvuje Nacionalnoj konvenciji Republikanske stranke na kojoj je Tramp zvanično prihvatio predsjedničku nominaciju, ali je od puta odustao zbog priprema kampanje za parlamentarne izbore 16. oktobra. „Uputio sam čestitku i poželio našim prijateljima iz Republikanske stranke da Tramp postane predsjednik SAD-a“, rekao je za „Vijesti“.

Nebojša Medojević

Po njegovom mišljenju, američki milijarder ima ogromne šanse da pobijedi 8. novembra. „Bez obzira što mnogi ljudi imaju razne primjedbe na nastup, stil i bekgraund Trampa, meni je bilo jasno od samog početka da on predstavlja jednu novu politiku u SAD-u i da iza njega stoje veoma uticajni i važni centri političke moći koji žele primjene američke unutrašnje a posebno spoljne politike“, ocijenio je Medojević, ističući da će ona dovesti do nove preraspodjele moći u svijetu.

Kako je kazao, on je kredibilniji kandidat od Hilari Klinton. „Ona zastupa staru spoljnu politiku intervencija, ratova, formiranja terorističkih organizacija i smjena nekih režima, koja je dovela svijet do globalne katastrofe i do eksplozije terorizma,“ zaključuje poslanik DF-a.

Međutim, poslanik DPS-a Miodrag Vuković smatra da bi dolaskom Klintonove na vlast „bio otvoren prostor za kontinuitet jedne obećavajuće saradnje“ SAD-a i Crne Gore.

Po njemu, Trampov trijumf ne bi bio dobra stvar. 

„Tako radikalna promjena na čelu američke države bila bi veliki rizik za svjetsku diplomatiju“, rekao je za „Vijesti“.

Miodrag Vuković

Trampove poruke Vuković je ocijenio upitnim. „Njegove poruke iritiraju na neobičan i do sad neuporediv način samu javnost u SAD-u. Nisam primijetio  u zadnjih nekoliko izbornih ciklusa ovakve tenzije, ovakve konflikte, ovakvu konfuziju koji izazivaju prije svega njegovi nastupi, njegove poruke, njegova  obećanja, njegove namjere...“

On očekuje da 8. novembra pobijedi Klintonova.  “Sav racionalni svijet od Amerikanaca očekuje izbor, čini mi se,  relativno lak da se opredijele zbog dobra svoje Amerike da glasaju za kandidata Demokratske stranke“.

Za Klintonovu bi glasao i poslanik URA Dritan Abazović. Međutim, priznaje da nije bila njegov prvi izbor već njen protivkandidat za nominaciju Demokratske stranke Berni Sanders.

„Meni je žao što je Amerika propustila priliku da napravi jedan pozitivan iskorak u svojoj politici i da svoju snažnu, kapitalističku i neokapitalistčku notu zaokruži više ljudima koji su više posvećeni državi blagostanja. Mislim da bi to bilo korisno za cijeli svijet,“ rekao je on.

Dritan Abazović

Abazović smatra da su oba kandidata daleko od idelanih, spočitavajući Trampu nerealnu i previše populističku politiku a Klinton da je samo jedna od porodica - poput Buš i Kenedi - koja se često vraća na političku scenu.

“Ne smatram da je toliko ekstreman koliko se čini. Mislim da je to sve dio jednog velikog  političkog marketinga. Definitivno mislim da bi, ukoliko bi Tramp pobijedio, to imalo veće negativne implikacije nego u slučaju Klinton. Ona bi samo nastavila ovaj trend koji trenutno SAD imaju u svijetu”, ocijenio je Abazović.

U korist Klinton glasao bi iz još jednog, kako je kazao, potpuno banalnog razloga. “Bio bi pozitivan iskorak da, nakon što su SAD imale prvog predsjednika iz afroameričke zajednice, imamo i prvu ženu koja bi bila predsjednica SAD-a”.

Miljanić: Klinton ne bih podržao zbog NATO intervencije 1999.

Poslanik Demosa nema pozitivno mišljenje ni o jednom od dva kandidata.

Zoran Miljanić

“Tramp nije baš kandidat za predsjednika jedne od najmoćnijih država svijeta. Pogotovo mi smetaju te izjave, koje su na granici rasističkih”, rekao je Miljanić.

Za to što ne bi podržao Klintonovu, vratio se u  1999.

“Za Hilari ne bih glasao zbog njenog supruga. Znamo sve što se dešavalo u eri  Bila Klintona. Dovoljno je osvrnuti se na NATO intervenciju na Jugoslaviju,” rekao je “Vijestima”.

Na pitanje koja je po njemu varijanta bolja po Crnu Goru, Miljanić je kazao da misli da su sasvim jednake. “Crna Gora nije baš u fokusu njihovog intersovanja koliko mi možda mislimo da jeste”, rekao je.

Nakon navoda da bi izbor Trampa mogao negativno uticati na ulazak Crne Gore u NATO, Miljanić poručuje da  ne treba brinuti.  

“Smatram da je to samo dio predizborne kampanje. Oba kandidata će štiti interese američke spoljne politike, a ona je prema širenju NATO-a”, zaključio je.

Stručnjaci: Tramp u Bijeloj kući je recept za ustavnu krizu u SAD

Oštri napadi na štampu, žalbe na račun pravosudnog sistema i smjele tvrdnje o predsjedničkim pravima pokazuju Trampov prezir prema Prvom amandmanu američkog Ustava, podjeli vlasti i vladavini prava, ocjenjuju stručnjaci njegovu unutrašnju politiku.

Mnogi kako konzervativni tako i liberalni poznavaoci američkog prava upozoravaju da bi izbor Trampa za predsjednika predstavljao recept za ustavnu krizu.

Tramp je već poručio da će po ulasku u Bijelu kuću “olabaviti” zakon o kleveti kako bi lakše tužio kritičke medije. Ohrabrio je i strože ophođenje prema demonstrantima.

A najviše kritika u zemlji dobio je kada je napao, lažno optužio i zaprijetio sudiji Gonzalu P. Kurijelu, koji prati dva slučaja protiv Trampovih univerziteta.

“Ovako počinje autoritarizam, sa predsjednikom koji ne poštuje pravosuđe”, rekao je Dejvid Post, penzionisani profesor prava. 

Njegov kolega Džon Ju smatra da su samo dva predsjednika bila tako neprijateljski nastrojena prema sudijama i pravosuđu – Tomas Džeferson i Frenklin Ruzvelt. 

Mnogi kritikuju i to što Tramp ne haje za podjelu vlasti i principe federalizma, koji su jasno naznačeni u Ustavu. 

“Željeli biste predsjednika koji nešto zna o ustavnim ograničenjima o pravima predsjednika, pravima kongresmena ili federalnim pravima”, rekao je profesor prava na Univezitetu Džordžtaun Rendi Benet.

“Sumnjam da je on uopšte svjestan tih ograničenja.”

Dobar dio stručnjaka kritikuje i njegovu odluku da izgradi zid prema Meksiku, kako bi spriječio priliv imigranata koje smatra kriminalcima i silovateljima.

On je poručio da bi zabranio muslimanima ulazak u SAD i uveo nadzor u džamijama.

Što se tiče spoljne politike, Tramp je, između ostaloga, obećao bolje trgovinske sporazume sa Kinom, brzi poraz Islamske države, jačanje vojske i smanjenje troškova američke pomoći na polju bezbjednosti od Evrope do Azije.

Najviše pohvala i kritika dobio je za poruku da će poboljšati odnose sa Rusijom.

Međutim, ruski ambasador u Vašingtonu Sergej Kisjak pozdravio je poruku, ali je kazao da Tramp nije uopšte naveo kako to misli da postigne. 

Mnogi stručnjaci za spoljnu politiku tvrde da njegova politika nije koherentna i ubjedljiva.

On je u kampanji obećao da će učiniti zdravstvenu zaštitu dopstupnijom Amerikancima, posvetiti se većoj zaštiti veterana, smanjiti poreze za pripadnike srednje klase. 

Mnogi ističu da mnoga njegova obećanja nisu ostvariva.

Kritičari: Klintonova sama destabilizovala situaciju na Bliskom istoku

Klintonova je najkorumpiraniji i najfaličniji kandidat demokrata u istoriji, ocijenio je Džoel Rozenberg, američko-izraelski stručnjak za radikalni islam i autor bestselera na listi “Njujork tajmsa”.

“Čudno je to što Hilari Klinton ima najviše iskustva u spoljnoj politici, ali su njene procjene u vezi ključnih spoljnopolitikih pitanja – naročito radikalnog islama – užasne”, rekao je Rozenberg, koji ima dvojno državljanstvo.

“Ona je najkorupmiraniji i najfaličniji kandidat demokrata  u istoriji”.

Rozenberg takođe ne podržava njen predlog da dovede još 65.000 sirijskih izbjeglica u SAD.

Drugi stručnjaci kritikuju njenu podršku invaziji na Irak, podršku napadima, afere oko upotrebe privatnog mejla za povjerljive države poslove dok je bila državna sekretarka...

Mnogi napadaju Klintonovu da je tokom mandata državne sekretarke sama destabilizovala situaciju na Bliskom istoku. 

Klintonova se između ostalog zalaže za jednake prihode među polovina, svima dostupnu zdravstvenu zaštitu, sprečavanje nasilja vatrenim oružjem, snažno državno obrazovanje.

„Snažno državno obrazovanje je ključno za pripremanje naše djece za budućnost“, ocijenila je Klintonova.

Klintonova je prije nominacije bila državna sekretarka, senatorka i prva dama u dva mandata Bila Klintona.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (4 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 103

  • Final countdown 2 godine i 3 mjeseca
    Ko god da pobijedi izazvaće Rusiju, Kinu i Indiju protiv sebe. Više od toga nam ne treba. :)
    • 3
    • 0
  • Radomir Pavicevic 2 godine i 3 mjeseca
    mika . potomak zelenaša. nije baš tako, ima u Crnoj Gori poštenog naroda, ali što ćeš vrijeme je takvo. Zlo je vrijeme orla naćeralo da zimuje među kokoškama.
    • 2
    • 0
  • redza1800 2 godine i 3 mjeseca
    mozda putin ili Erdogan
    • 1
    • 0