navigacija Naslovnica Premium

ANALIZA ŠKOLSTVA

1.11.2012 15:23

Djeca i sada uče po konceptu iz 19. vijeka

Oko 70 odsto direktora gimnazija i osnovnih škola smatra da su nastavni programi preobimni, a isto misli i 43,4 odsto nastavnika u srednjim i 47,6 odsto nastavnika u osnovnim školama

Djeca i sada uče po konceptu iz 19. vijeka
Foto: Arhiva \"Vijesti\" Autor: Milica Novaković

Smanjenje obima nastavnih programa, timski rad, izgrađivanje kritičkog mišljenje đaka i aktivno učenje, kao i uvođenje svaobuhvatne školske samoevaluacije, preporuke su za bolje sprovođenje reforme osnovnog i gimnazijskog obrazovanja u Crnoj Gori.

Na jučerašnjem predstavljanju rezultata istraživanja projekta pod nazivom "Evaluacija reforme obrazovanja u Crnoj Gori (2010-2012)", saopšteno je i da su statistički najniže vrijednosti - kritičko mišljenje, komunikacijske vještine i timski rad za osnovne i za timski rad u nastavnim programima za gimnazije.

Oko 70 odsto direktora gimnazija i osnovnih škola smatra da su nastavni programi preobimni, a isto misli i 43,4 odsto nastavnika u srednjim i 47,6 odsto nastavnika u osnovnim školama. Istraživači su posmatranjem časova utvrdili da su nastavnici u gimnazijama češće usklađivali časove u skladu sa ciljevima reforme nego što je to u osnovnim školama.

Prema rezultatima istraživanja, diktiranje obuhvata 0,47 odsto nastave, prepisivanje s table 0,70 odsto, učenje informacija napamet 0,53, dok je čitanje i memorisanje tekstova 0,55 odsto.

Jedan od autora istraživanja Tomislav Reškovac kazao je da u Crnoj Gori treba ozbiljno razmisliti o redukovanju sadržaja u nastavnim programima, tamo gdje je to moguće. On je istakao i da treba raditi na edukaciji nastavnika, autora i recezenata udžbenika.

"Druga sugestija je bila da se postojećim specifičnim ciljevima i standardima znanja dodaju još neke stvari u vezi sa aktivnim učenjem, kritičkim učenjem, komunikacijskim vještinama. Stara je priča - đaci uče kako nastavnici pitaju, a nastavnici pitaju po programu koji predviđaju šta djeca moraju znati", kazao je on.

Reškovac je dodao i da je proces reforme obrazovanja dugotrajan i da sadašnji sistem počiva na konceptu iz 19. vijeka kada se težilo prihvatanju što većeg broja informacija.

Nastavnici su izuzetno zadovoljni programima stručnih usavršavanja koje organizuje Zavod za školstvo.

"Tako 55 odsto osnovnoškolskih i 53 odsto gimnazijskih nastavnika procjenjuje da im ti programi u određenoj mjeri mogu pomoći da unaprijede svoju nastavu. Ono što prilično odudara od nastavničke procjene je činjenica da gotovo trećina osnovnoškolskih i gimnazijskih nastavnika u proteklih pet godina nije prisustvala nijednom seminaru ili drugom obliku usavršavanja", navodi se u istraživanju.

Pomoćnica ministra prosvjete Vesna Vučurović kazala je juče da je istraživanje dalo jasne preporuke za unapređenje kvaliteta i reformu obrazovanja.

Na istraživanju reforme obrazovanja radio je 51 istraživač, a obuhvaćeno je 25 osnovih škola i 17 gimnazija. Posmatrano su 152 nastavna časa, a individualno su intervjuisani i anketirani nastavnici, roditelji, zaposleni u školama, učenici i građani. Tokom istraživanja analizirao je i više od 50 udžbenika i radnih svesaka i nastavnih programa.

Istraživanje je sprovedeno u organizaciji NVO Pedagoškog centra Crne Gore, Foruma MNE, Udruženja roditelja Crne Gore, a uz podršku ključnih institucija obrazovnog sistema - Ministarstva prosvjete i sporta, Zavoda za školstvo, Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva i Ispitnog centra, a finansirala ga je Mreža fondacije za otvoreno društvo.

Nastavnici ne znaju kako da pristupe djeci sa smetnjama u razvoju

Istraživanje je obuhvatilo i primjenu inkluzivnog obrazovanja. Kao najveće probleme nastavnici su prepoznali nedovoljnu edukovanost za rad sa djecom sa smetnjama u razvoju, nedostatak asistenata, kao i nepoštovanje standarda o broju djece u odjeljenjima u kojima se obrazuju djeca sa smetnjama u razvoju.

Roditelji pozitivno ocjenjuju efekte inkluzije, ali smatraju i da nijesu dovoljno informisani o mogućnostima da njihova djeca pohađaju redovne ustanove obrazovanja. Oni su saradnju sa školom ocijenili visokom ocjenom.

Ipak, izgleda da su najviše kritike na inkluzivno obrazovanje dali direktori specijalizovanih zavoda za djecu.

"Oni navode da se u promjene ušlo prebrzo, da su nastavnici needukovani, da u značajnoj mjeri nedostaju resursi, da je ocjenjivanje djece sa posebnim potrebama krajnje formalno i da u stvari ne doprinose dječijem razvoju", navodi se u izvještaju.

Ocijenjeno je da djeca prelaze skoro formalno iz razreda u razred, što stvara velike probleme na višim nivoima školovanja.

Direktori i činovnici nemaju kritički stav

Svi ispitanici procijenili su da je kvalitet obrazovanja na visokom nivou, a najkritičniji su bili u Centralnom informacionom sistemu (CIS) i nastavnici u gimnazijama. Istraživanje je pokazalo i da pozitivan stav o reformi imaju i direktori i zaposleni u školama, ali i roditelji.

Roditelji i dalje smatraju da treba da se pojave u školi samo na poziv, priznaju da su prisutni u ustanovi jedino kad je njihovo dijete u pitanju, dok je roditeljski sastanak najčešći oblik saradnje.

Aktivno učenje manje je prisutno u nastavnim programima i udžbenicima nego što je to potrebno, naročito za osnovne škole. Kako se navodi u istraživanju, najviše je kritičkog mišljenja kod stavova nastavnika osnovne i srednje škole, osnovaca, zaposlenih u školama, roditelja i gimanazijalaca, dok je mnogo manje kod zaposlenih u institucijama sistema i direktora.

Posmatranjem nastave, kao i analizom udžbenika i nastavnih programa utvrđeno je da nastava relativno malo doprinosi razvoju učeničkih kompetencija za demokratsko građanstvo. Istim metodom utvrđeno je i da je nizak stepen timskog rada tokom nastave.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 17

  • Željko Ivanović 5 godina i 10 mjeseci
    Začuđujuće je nešto drugo... Nekada principijelni ljudi, vrhunski i pošteni naučnici, pedagozi, stručnjaci, koji su se borili protiv improvizacija prilikom sticanja akademskih zvanja i titula su popustili. Ne osuđujem ih - prevladala je materijalna strana tokom 90-ih godina. Onda su prevladali fulbrajtovi stipendisti, koji se ničega ne stide. Univerzitet CG se slomio, progledao kroz oči na mnoge stvari i sada skupljaju plodove toga. UCG se gasi polako, a na scenu stupaju upravo ovi drugi.
    • 0
    • 0
  • Nezainteresovani 5 godina i 10 mjeseci
    Drug Komrad je odlično apsolvirao temu. Dodao bih još da bi u nastavni kadar trebali ubaciti što više osoba koje se nisu dokazale u svojoj profesiji i koje po mogućnosti imaju što više ličnih problema. Takođe treba časove sa 45 min produžiti na 90 min da bi se izjednačili sa trajanjem fudbalske utakmice.
    • 0
    • 0
  • Apsurd 5 godina i 10 mjeseci
    Sve evoluira osim odnosa nastavnik- učenik. Tu smo zakrzljali. Kladim se da vecina djece u skoli samo gubi vrijeme jer moraju biti tamo, a samo se uči kući!
    • 0
    • 0