Muzički festivali godišnje "dovedu" bar 150.000 ljudi

UNDP je suorganizator ili je dao podršku, u svijetu sve popularnijim “zelenim” festivalima”, poput Southern Soul festivala, Lake festa, Sea Dance festivala, Green Montenegro International Film festa, Džada film festa...
141 pregleda 0 komentar(a)
Sea Dance, Foto: Sea Dance
Sea Dance, Foto: Sea Dance
Ažurirano: 29.07.2018. 06:46h

Od maja do septembra u Crnoj Gori se održava više od 50 manifestacija zabavnog karaktera i zbog njih je prošle godine došlo oko 150.000 gostiju iz cijelog svijeta.

“Biti popularna turistička festivalska destinacija donosi lijepu zaradu domaćoj ekonomiji, a u crnogorskom slučaju znači i odličnu međunarodnu promociju zemlje. Festivalski turizam je značajan turistički proizvod, a često je i glavni motiv dolaska u određenu zemlju. Globalno, ovaj segment turizma vrijedi više od 2,3 milijarde eura, a očekuje se da će se taj broj udvostručiti do 2021. godine”, kazala je “Vijestima” Radica Zeković iz UNDP-a.

Ona je navela da festivalski turizam donosi brojne pogodnosti za turističko odredište, kao što su povećanje broja dolazaka, broja noćenja, razvoj lokalne infrastrukture, smanjenje sezonalnosti, povećanje turističke potrošnje i pozitivno utiče na imidž turističke destinacije.

“Festivali prvenstveno privlače mlade ljude, jer više od 75 odsto gostiju koji posjećuju festival su mlađi od 35 godina. Takvi turisti su jače platežne moći, spremida potroše više, a podatak iz zemalja regiona govori da posjetioci festivala kod njih potroše između 250 i 350 eura dnevno”, kazala je Zeković.

UNDP je suorganizator ili je dao podršku, u svijetu sve popularnijim “zelenim” festivalima”, poput Southern Soul festivala, Lake festa, Sea Dance festivala, Green Montenegro International Film festa, Džada film festa...

“UNDP nastoji da doprinese podizanju ekološke svijesti u Crnoj Gori i kroz saradnju sa ljudima iz svijeta umjetnosti. Cilj je doprinos održivom razvoju, očuvanje i unapređenje životne sredine. Jedna od stvari koje radimo u saradnji sa Ministarstvom održivog turizma i Nacionalnom turističkom organizacijom (NTO), je da preko fenomena pop kulture nastojimo da velikom broju ljudi pošaljemo važne poruke o klimi i smanjenju zagađenja prirode. Organizacija zelenog događaja je područje s kojeg se relativno lako prelazi na put održivosti. Veliki festivali poput britanskog Glastonburyja ili danskog Roskildea, napravili su od svog imena brend u zelenoj areni zahvaljujući pionirskim inicijativama vezanim za smanjenje uticaja na životnu sredinu. Ove godine Glastonberi pauzira jer se pripremio na velike pomake na ovom polju i najavio da za sljedeću godinu zabranjuje unošenje plastičnih flaša na festival”.

Zeleni događaji su fokusirani na efikasno korišćenje energije i vode, smanjenje otpada, upotrebu ekološkog kartona umjesto plastike i promovisanje tema o zaštiti životne sredine.

“Festivali stvaraju velike količine otpada i proizvode ugljen-dioksid. U saradnji sa UNDP prilikom organizacije festivala sprovode se ekološki održive prakse - smanjenje i pravilno upravljanje otpadom, smanjenje potrošnje resursa (vode, energenata i sl.), promovisanje održivih/ zelenih vidova saobraćaja, angažovanje lokalnih dobavljača i lokalnih firmi za podršku organizaciji, širenje informacija o važnosti odgovornog odnosa prema životnoj sredini... Organizatori festivala za izgradnju stageova i zaštitnih ograda, ulaza i pomoćnih objekata koriste prirodne materijale koje nakon završetka festivala skladište i koriste ih ponovo naredne godine. Na samoj lokaciji festivala i na svim binama, klasične sijalice zamijenjene su LED diodama. Za smještaj izvođača i osoblja, prednost imaju apartmani i hoteli koji posjeduju ekološki sertifikat, odnosno koriste solarnu energiju za zagrijavanje vode, te se na taj način dodatno utiču na zaštitu životne sredine.Svi naši zeleni festivali svoj karbonski otisak smanjuju i tako što će od svake prodate karte organizatori uplatiti po 0,5 eura u Zeleni fond, za podršku održivim projektima u Crnoj Gori”, pojasnila je Zeković.

Ona tvrdi da se Crna Gora u segmentu festivalskog turizma, kvalitetno počela pozicionirati na evropskoj mapi važnih događaja.

“Biti turistička zemlja znači stalno kreirati nove sadržaje i pratiti aktuelne trendove. U kontekstu kreiranja brenda imamo još puno prostora za rast. Turizam nije samo pitanje ponude. Za posljednju deceniju iz temelja se promijenila i turistička potražnja. Pred turistima su danas ogromne mogućnosti izbora, a oni na prvom mjestu traže sadržaj. Imidž poželjne turističke destinacije za 21. vijek danas se gradi između ostalog i na festivalskom turizmu”, kazala je Zeković.

Ulcinj među 10 najboljih u Evropi

“Gdje su festivali, turizam očigledno cvjeta i zato je to grana u koju se itekako isplati ulagati. Sve to pomaže i u dobroj promociji Crne Gore, jer svjetski mediji u superlativima pišu o našim festivalima, a mladi posjetioci koriste društvene mreže putem kojih promovišu našu destinaciju. Dobar primjer je nedavno završeni Southern Soul festival u Ulcinju, o kojem je pisao i Gardijan, svrstavši ga u 10 najboljih u Evropi”, kazala je Zeković.

Ona je navela da Crna Gora sve više koristi fenomen pop kulture povezivanja preko onlajn zajednica (“pratioci i prijatelji”), na temelju zajedničkih afiniteta.

“Destinacije danas privlače mlađe putnike na različite načine, a izdvajaju se posebno muzički festivali. Digitalni svijet i društvene mreže u potpunosti mijenjaju način promocije destinacijske ponude. Sve više putnika oslanja se na preporuke blogera ili uticajnih ličnosti, influensera na društvenim mrežama. Čitavu digitalnu priču Crna Gora shvata veoma ozbiljno i na ovom planu se dosta radi”.

Bonus video: