Mitropolit Amfilohije uručio orden Svetog Save Stevanu Katiću

Topaljska gradska opština – komunitad osnovana je 14. jula 1718. godine dukalom mletačkog dužda Đovanija (Jovana) Kornera. Zasnovana na vladavini lokalnog domicijelnog stanovništva, po prvi put nakon 1482. godine i 200 godina vladavine Osmanske imperije, ona je preteča lokalne samouprave u Herceg Novom
128 pregleda 13 komentar(a)
Ažurirano: 14.07.2018. 12:52h

Centralna svečanost povodom jubilarne 300 godišnjice osnivanja Topaljske komunitadi, preteče današnje savremene Opštine Herceg Novi,obilježava se danas prigodnim programima. Jutros je služena Sveta Arhijerejska Liturgija u hramu Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj, u kojem je bilo središte uprave Topaljske komunitadi, a nakon toga je otvoren muzej „Njegoševa škola“.U 19 sati biće održana svečana Akademija u porti hrama Polaganja rize Presvete Bogorodice u Bijeloj , a od 21 sat će na Kanli Kuli nastupiti grupa Balkanika.

Svetu arhijerejsku liturgiju služio je mitropolit Amfilohije i vladike Joanikije Budimljansko-nikšićki i Kiril Latinsko-američki sa sveštenstvom.

Mitropolit Amfilohije uručio je predsjedniku opštine Stevanu Katiću orden Svetog Save prvog reda za doprinos opštine i grada očuvanju tradicije pravoslavlja i tristogodišnjeg predanja Topaljske komunitadi.

Topaljska gradska opština – komunitad osnovana je 14. jula 1718. godine dukalom mletačkog dužda Đovanija (Jovana) Kornera. Zasnovana na vladavini lokalnog domicijelnog stanovništva, po prvi put nakon 1482. godine i 200 godina vladavine Osmanske imperije, ona je preteča lokalne samouprave u Herceg Novom.

Granica uprave Topaljske gradske prostirala se skoro u potpunosti u opsegu današnje Opštine Herceg Novi, izuzev Starog grada unutar zidina i podgrađa do samostana Svetog Antuna koja je bila pod ingerencijom mletačkih Providura. Nosilac autonomije je bilo naselje Topla koja je obuhvatala današnje Igalo, Gomilu, Toplu, Bajer, Srbinu i Savinu. Sva preostala sela današnje opštine Herceg Novi su bila pod ingerencijom Tople i bila grupisana u pet teritorijlnih jedinica (Bijela, Kuti, Podi, Kameno-Mokrine, Mojdež).

Na čelu upravne strukture se nalazio Kapetan od komunitadi i četiri Suđe od komunitadi koji su birani na period od godinu dana, dok je opštinsku administraciju vodio Kancelijer - preteča funkcije predsjednika opštine. Središte uprave Topaljske komunitadi bilo je u sakralnom kompleksu Svetog Vaznesenja Hristovog na Toploj.

Prava unutar autonomije Topaljske komunitadi su podrazumjevala su : nezavisno sudstvo i pravo na pečat (Vaznesenje Hristovo), zvaničnu upotrebu sopstvenog jezika, zvaničnu upotrebu ćiriličnog pisma (staroslovenska ćirilica) u opštinskoj administraciji, slobodu u ispovjedanju pravoslavne vjere , budući da je zvanična državna religija Mletačke Republike bila katoličanstvo, i crkvenu pripadnost Pećkoj patrijaršiji, pravo na obnavljanje i podizanje novih pravoslavnih hramova pod specifičnim uslovima.

Otvoren muzej Njegoševa škola na Toploj

Mitroploti crnogorsko primorski Amfilohije u okviru proslave jubileja 300 godina Topaljske komunitadi, otvorio je muzej “Njegoševa škola” sa 300 eksponata koji su vezan za Njegoša i njegov boravak u Herceg Novom.

“Josip Tropović i komunitad Topaljska su formirali školu, a njen naslavniji učenik je bio Rade Tomov, kasnije Petar II Petrović Njegoš. Ovdje je proveo školovanje i u Boki pokupio ono što je ljepota Boke, gorostas i divota ovoga naroda, kazao je bokokotorski namjesnik protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić.

Galerija

Bonus video: