Mada gradske vlasti ne znaju tačno koliko ulica uopšte ima u Podgorici, 21 od njih nosi ime po nekoj znamenitoj ženi, a uglavnom se radi o poznatim Crnogorkama.
Ova brojka je sitna, ako se samo uzme u obzir da je Crna Gora iz Narodnooslobodilačke borbe izašla sa osam žena, odlikovanih najvećim tadašnjim priznanjem - narodni heroj. Procjenjuje se da je samo u NOB-u pušku nosilo oko 2.500 Crnogorki.
Iz Centra za ženska prava poručuju da ta informacija jasno oslikava položaj žena u Crnoj Gori, a glavni problem ali i rješenje vide u obrazovanju.
“Nema žena u gradivu za osnovnu i srednju školu, isto tako ni na fakultetima. Nedavno sam gledala udžbenike za deveti razred osnovne škole, u tom udžbeniku imate žene na tri mjesta. Jedna je grupna fotografija žena iz Narodnooslobodilačke borbe (NOB), bez imena, jedna je fotografija reklame za cipele na kojoj je žena, a jedna slika je slika starih crnogorskih žena na nekoj njivi,” kazala je za “Vijesti” izvršna direktorica Centra Maja Raičević, dodajući da one teško mogu biti zastupljene u javnom prostoru ukoliko ih nema ni u gradivu.
U Podgorici ima 19 ulica, kojima su određeni nazivi po imenima poznatih žena, saopšteno je “Vijestima” iz PG Biroa.
To su ulice Vukice Mitrović, Isidore Sekulić, dr Saše Božović, Desanke Maksimović, Jelene Balšić, princeze Ksenije, blažene Ozane, Ksenije Cicvarić, Stane Tomašević Arnesen, Jelene Savojske, Svetlane Kane Radević, Jelene Ćetković, kraljice Jakvinte, Seleme Maljević, Jelice Mašković, Jaglike Adžić, Zlate Raičević, Stoje Marković i Dobrile Ojdanić.
Dvije ulice u svom nazivu sadrže i imena žena - Ulica Vladimira i Kosare i Ulica Omera i Merime.
Jedan trg nosi ime po ženi i to je Trg Božane Vučinić.
Sve one mogle bi se smjestiti na prostor koji se pripisuje užem centru Podgorice.
Direktorica Centra smatra da mnoge od njih ne zaslužuju lokacije koje su im dodijeljene, a to se prije svega odnosi na dvije ćerke kralja Nikole I Petrovića.
“Ja bih za početak ove ulice koje nose nazive princeze Ksenije i kraljice Jelene smjestila u gradsko jezgro, a ne na periferiju kao što je sada slučaj - Zabjelo, odnosno Donja Gorica,” kazala je Raičević za “Vijesti”. Smatra i da je prva arhitektica u Crnoj Gori, Svetlana Kana Radević, zasluživala bolje mjesto u glavnom gradu kako bi se bolje ukazao njen značaj.
Iz PG Biroa su “Vijestima” kazali da ne postoji precizna evidencija o broju ulica na njegovoj teritoriji, budući da se kroz komunalno opremanje ovaj broj stalno uvećava, tako da postoji veliki broj ulica radnog naziva.
“U proceduri je određivanje naziva 39 ulica, za koje je Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova Skupštine Glavnog grada, na sjednicama održanim u 2016, 2017. i 2018. godini, utvrdio predloge naziva po imenima istaknutih ličnosti”, stoji u odgovoru.
Tako su odbornici Skupštine Glavnog grada na posljednjoj sjednici, 11. aprila, glasali u korist predloga da Podgorica dobije Ankarski bulevar, Kolovrat i Evropsku ulicu i Trg Argentina.
Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore propisano da naziv naselja, ulice i trga određuje gradska skupština uz prethodno pribavljeno mišljenje mjesnih zajednica na čijem području se nalazi naselje, ulica, odnosno trg.
Nakon kompletiranja saglasnosti mjesnih zajednica spisak svih utvrđenih predloga Savjeta se dostavlja nadležnom Sekretarijatu za kulturu i sport Glavnog grada, za izradu Dopune Programa podizanja spomen-obilježja za 2019. godinu.
POGLEDAJTE ŠTA O OVOJ TEMI MISLE PODGORIČANI:
Odredbama Zakona o spomen-obilježjima je propisano da se nazivi smatraju spomen-obilježjem, ako simbolizuju vrijednosti kojima se trajno obilježavaju značajni događaji, čuvaju uspomene na istaknute ličnosti, njeguju ljudski ideali i kulturno-istorijske tradicije i odaje počast borcima za slobodu, civilnim žrtvama rata i masovnim stradanjima ljudi. Raičevićeva na kraju poručuje da se mora raditi na obrazovanju i to od najranijeg doba.
“Moramo da obrazujemo dječake i djevojčice od najranijeg uzrasta i da ih učimo da su ravnopravni. Mi to nemamo trenutno. Jer je i praksa u vrtićima dosta specifična. Nije rijetkost da djevojčice i dalje pomažu učiteljicama u nošenju doručka ili spremanju kreveta, dok se u to vrijeme dječaci igraju kockama i slično”, kazala je ona.
Ulicu u Podgorici zaslužuju heroine NOB-a, Bućan, Vicković...
U NOB-u je, sa puškom u ruci, učestvovalo više od 2.500 Crnogorki, a osam njih proglašeno je za narodne heroje, a samo jedna od njih je u Podgorici dobila ulicu - Vukica Mitrović.
Osim ostalim heroinama NOB-a, direktorica Centra za ženska prava smatra da bi Glavni grad na isti način mogao da se oduži, na primjer, prvoj ženi pilotu Vesni Bućan, osnivačici prve privatne ženske osnovne škole Jeleni Vicković i spisateljici, kompozitorki i filozofkinji Olgivani Lojd Rajt.
Bonus video:
