Klimatske promjene utiču na zdravlje građana i hroničnih bolesnika, a da bi se to spriječilo potrebno je ojačati zdravstveni sistem i efikasnije upravljati rizicima.
To je, na predstavljanju Nacionalne strategije za adaptaciju zdravstvenog sistema na klimatske promjene 2019-2025. godine,poručila šefica Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović. Ona je rekla da klimatske promjene imaju potencijal da "bace na koljena sve rezultate javnog zdravlja". Brajović je rekla da je zdravlje miliona stanovnika ugroženo jer su ljudi izloženi efektima klimatskih promjena, a da su najugroženije zemlje niskog i srednjeg nivoa razvoja. Prema njenim riječima, šteta od klimatskih promjena za 16 godina, prema američkim istraživanjima, bila je 129 milijardi američkih dolara, od čega se 99 odsto odnosi na zemlje niskog razvoja.
"Projekcije su sumorne, stanje će se pogoršavati, ali mi u SZO vjerujemo da je svijet kroz iskustva sa ebolom, zika i HIV virusom naučio da sporiji odgovor nanosi štetu po ljudsko zdravlje", rekla je Brajović.
Tehnički službenik u SZO, Vladimir Kendrovski, kazao je da su klimatske promjene najveći rizik sa kojim se čovječanstvo suočava, jer direktno i indirektno utiču na zdravlje.
„Za sadašnju generaciju najbitnije je da shvate da ako se ništa po tom pitanju ne preduzme, onda za buduće generacije će prestati da postoji klima koju sada imamo“, rekao je Kendrovski. Kazao je da su toplotni talasi najsmrtonosniji, a da su poplave najčešći fenomen u našem regionu i da je za dvije dekade uslijed poplava umrlo oko 2000 ljudi.
Direktor Direktorata za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja, Miro Knežević, kazao je da taj resor ulaže velike napore kako bi u tom dijelu uredilo sistem i donijelo smjernice.
On je rekao da je zahvalan radnoj grupi koja je pripremala smjernica zbog poboljšanja odgovara zdravstvenog sistema o jačanju primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite.
Bonus video:
