Kapaciteti državnih organa za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala potrebno je i dalje izgrađivati, treba raditi na saradnji i dijalogu organa i javnosti, te uraditi opštu analizu konkretnih predmeta radi procjene moguće selektivnosti – zaključeno je trećem i poslednjem sastanku „Zajedno protiv korupcije i organizovanog kriminala“, koji je održan 8. oktobra u Kolašinu, u organizaciji Mreže za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA.
Sastanak je ispunio svoj cilj i doprinio uspostavljanju dijaloga između predstavnika/ca institucija, medija i civilnog sektora.
„Od 2016. godine napravljen je veliki iskorak za sve nas Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu i formiranjem Specijalnog policijskog odjeljenja“ – smatra načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
Kazao je da su od pomenute godine pa sve do danas imali obimne predmete koje su morali formirati a da su specijalnim timovima dobili kvalitet zbog angažovanja ljudi od kredibiliteta.
„Ti timovi su doprinijeli da sveobuhvatnije sagledamo predmete kako bi tužioci koji dobiju predmete donijeli pravno valjanu odluku. Postavili smo temelje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Sve što je do sada urađeno je urađeno na zavidnom nivou“, zaključio je Radonjić.
Savjetniku Odjeljenju za finansijske istrage Specijalnog državnog tužilaštva Damir Kujović, kazao je da se sporazum o priznanju krivice u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala pokazao kao djelotvoran te da će nastaviti da ga primjenjuju.
„Benefit sporazuma o priznanju krivice je prije svega u tome što drastično ubrzava postupak. Ipak, Zakonom je ostavljeno da konačnu odluku donosi sud“, kazao je Kujović i podsjetio prisutne da sporazum nije moguć u slučajevima terorizma i ratnih zločina.
Poslanik Demokrata u Skupštini Dragan Krapović nije bio saglasan sa ocjenama da je dosadašnja borba protiv organizovanog kriminala i korupcije dobra jer kako smatra postoji odsustvo političke volje.
„U narednom periodu moraće doći do epiloga slučajeva iz prethodnih godina. Nova politička realnost doprinijeće novoj dinamici rješavanja slučajeva“, kazao je poslanik Demokrata.
On je u svom izlaganju prisutne podsjetio na slučajeve iz Budve, koji su kako kaže godinama u izvišaju ili se još uvijek vode istrage.
„Znam da je teško i da je potrebna stručnost prilikom vještačenja slučajeva. Smatram da postoji odsustvo agilnosti institucija zbog odsustva političke volje dosadašnje vlasti“, rekao je Krapović i obećao da će njegovo buduće djelovanje biti u pravcu osnaživanja institucija kako bi došlo do epiloga pomenutih ali i drugih slučajeva.
Novinarka dnevnog lista „Vijesti“ Jelena Jovanović smatra da je komunikacija između institucija i javnosti, prvenstveno novinara, loša jer su mnogi predmeti proglašeni tajnom. Osvrnula se i na problem iznošenja informacija u javnost od strane pojedinih medija i novinara ističući da takve pojave ne smiju da se dopuštaju. Nije saglasna sa mišljenjem da je Sporazum o priznanju krivice dobar mehanizam.
„Sporazumi o priznanju krivice su problematični jer krivci nisu vratili novac i odslužili kazne. Na isti način ponašaće se i drugi“, smatra Jovanović.
Njen kolega iz dnevnih novina “Dan” Marko Vešović istakao je da su skupovi poput ovih izuzetno vrijedni jer pružaju šansu za dijalog između državnih organa i medija.
„Nije kriv novinar nego osoba koja iznosi informacije i odaje informacije medijima“, tvrdi on. Vešović je razočaran činjenicom da se u Crnoj Gori o političkoj korupciji govori već više od deset godina a da ne postoji još ni jedan slučaj u kome je neko osuđen za to djelo.
Igor Damjanović koji je član neformalne grupe savjetnika i prijatelja predloženog mandatara za sastav nove Vlade Zdravka Krivokapića, se osvrnuo na navode inostranih medija i istraživača o režimu predsjednika Mila Đukanovića kao bastionu korupcije.
Prisustvovali i predstavnici tužilaštva i policije
„Nadam se da će uskoro biti formirana nova Vlada i da će u Skupštini biti izglasan Zakon o porijeklu imovine. Jedina šansa da se Crna Gora digne iz blata na koji je uticala pogubna ekonomska politika i pandemija jeste da se iskorijeni korupcija. Mora se napraviti diskontinuitet sa prethodnim jer Crna Gora neće imati u suprotnom šansu“ – ocijenio je Damjanović, koji je ujedno i novinar portala “In4s”.
Izvršni direktor Centra za građanske slobode i bivši ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić smatra da je došlo do selektivnosti i zastoja u procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala u trenutku kada je dotaknuta politička granica.
„Prosječni crnogorski građanin može da vidi razliku u postupanju. To jednostavno ostavlja sliku i potrebu da se uradi analiza dosadašnjih slučajeva. Potrebno je otvoriti dijalog o ovome jer postoji veliki javni interes“, istakao je Marić.
Koordinatora ljudskih prava i sloboda Građanske alijanse, Zorana Vujićića interesovalo je da li su postojali slučajevi da je policija odradila dobar posao u prikupljanju dokaza ali da nije došlo do epiloga i presuda. Šef Specijalnog policijskog tima odgovorio je da je bilo slučajeva gdje je on smatrao da će doći do presude ali da su slučajevi odbačeni.
Savjetnik u Odjeljenju za finansijske istrage Specijalnog državnog tužilaštva Damir Kujović pojasnio je da treba imati u vidu da optužnica nije presuda. I jedan i drugi izričiti su bili u stavu da ne postoji selektivnost ali da bi trebalo uraditi analizi dosadašnjih slučajeva kako bi javnost dobila odgovor na to pitanje. Opšti zaključak predstavnikapredstavnika/ca institucija, medija i civilnog sektora jeste da se svi nalaze na istoj strani kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, da kritika i različitost u mišljenjima treba da postoje, ali isto tako svako treba da radi svoj posao profesionalno.
Pomenuti sastanak u Kolašinu dio je aktivnosti projekta “Istraživačko novinarstvo – ključni element uspješne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”, koji organizuje Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA, uz podršku Resilience fonda Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.
